"Nije na listi." Kako su otmice od strane ruskih sigurnosnih snaga postale svakodnevna pojava na Krimu
Predstavili su se kao oficiri FSB-a i odveli ga na nepoznatu lokaciju. Prije sedam mjeseci, Sergej Griščenko je otet u Sevastopolju, a njegova porodica još uvijek nema vijesti o njegovoj sudbini. Aktivisti za ljudska prava kažu da takve situacije postaju sve češće i da su postale rutinska praksa za ruske obavještajne oficire. Krym.Realii piše o nekažnjivosti sa kojom djeluju ruske sigurnosne snage, šta se zna o kasnijoj sudbini nestalih i zašto se takve akcije smatraju ozbiljnijim od ratnih zločina.
Nije na listi
Kako je kćerka Sergeja Griščenkova rekla dopisniku Krym.Realii, trenutno nema informacija o tome gdje se njen otac nalazi ili o njegovom pravnom statusu. A ruske sigurnosne snage negiraju bilo kakvu umiješanost u njegov nestanak.
Ovo je tipična praksa s kojom se suočavaju rođaci otetih stanovnika Kria. Direktorat FSB-a za Krim i Sevastopolj daje isti odgovor: osoba koju su otele sigurnosne snage "nije pritvorena u skladu sa zakonom o krivičnom postupku, a prema istražnoj jedinici, nisu pokrenuti krivični postupci." Pritvorski centri, također, odgovaraju na upite istim standardnim odgovorom: "Baza podataka osumnjičenih, optuženih i osuđenih osoba... se ne podudara".
Prijavljivanje otmice policiji ne daje rezultate: nakon što potvrde da su umiješani službenici FSB-a, istražitelji predaju istražne materijale vojnom tužilaštvu, koje "ne vidi nikakve prekršaje". Žalba višim tužilačkim organima rezultira vraćanjem žalbe na ponovno razmatranje tužiocu kod kojeg je žalba prvobitno podnesena.
Pronađeno na sudu
Sudbina stanovnika Krima koje su oteli službenici FSB-a može se vidjeti u sudskom svjedočenju aktivistice za ljudska prava i novinarke Irine Danilovič, koja je sedmicu dana držana u teškim sanitarnim uslovima u podrumu zgrade specijalnih službi, periodično mučena kako bi se fabrikovao krivični slučaj. Prema njenim riječima, ljudi se u ovom podrumu muče sedmicama, zatim se prisiljavaju da snimaju video zapise tvrdeći da nemaju pritužbi protiv FSB-a, a zatim se podnose krivične prijave.
Ali postoji i druga kategorija otetih koji nestaju na duže periode. Dio njihove sudbine postao je jasan iz nekoliko pisama Ljudmile Kolesnikove, koja je provela tri mjeseca u potpunoj izolaciji u Pritvorskom centru broj 2 u Simferopolju. Prema dostupnim informacijama, svo to vrijeme je bila zatočena bez higijenskih proizvoda i bez mogućnosti da obavijesti svoju porodicu. Nakon toga je optužena za izdaju zbog navodne donacije Oružanim snagama Ukrajine.
Štaviše, kombinacija "otmice" i "suđenja za izdaju" se više puta dešavala tokom protekle godine. Prema Krimskom procesu, stanovnik Sevastopolja Dmitrij Miskov osuđen je za izdaju 11 mjeseci nakon što ga je LizaAlert tim za potragu počeo tražiti kao nestalu osobu.
U maju 2024. godine, snage sigurnosti su savjetovale rodbini da ne traže Leru Džemilovu, stanovnicu okruga Džankoj, a sljedećeg augusta osuđena je na 15 godina zatvora.
Otmica Ismaila Šemšedinova od strane snaga sigurnosti postala je poznata u januaru 2024. godine, a sljedećeg jula "pronađen" je na Vrhovnom sudu Krima sa presudom za izdaju.
Oleg Budnik, stanovnik Olenivke, otet je 2023. godine i potom proglašen krivim za navodne veze s ukrajinskom obavještajnom službom.
Tokom hapšenja u januaru 2024. godine, ruske snage sigurnosti pretresle su Šemšedinovljev dom, a zatim ga odvele na nepoznatu lokaciju.
Više od ratnog zločina
Gore navedena lista je daleko od potpune, ali je, također, važno naglasiti da nisu svi stanovnici Krima oteti uz učešće FSB-a naknadno završili na optuženičkoj klupi pod optužbom za izdaju.
Ništa se ne zna o Farhadu Solievu i Serveru Alijevu, koji su oteti u Sevastopolju prije više od dvije godine.
Nema informacija o tri žene iz sela Lenino – Larisi Gaidai, Elviri Abljazovoj i Tamari Simonenko (Pavlenko), kao ni o stanovnici Sevastopolja Tatjani Djakunovskoj, koje su otete 2024. godine.
Osim toga, stanovnica Jevpatorije Tatjana Štrifanova, par Natalija Poljuh i Oleg Platonov, te radnica hitne pomoći Tamara Černuha, koje su ove godine otele sigurnosne službe, i dalje se vode kao nestali.
„I to su samo slučajevi za koje postoje barem neke javne informacije. Međutim, o većini otmica se praktično ništa ne zna, jer se rodbina boji da bi publicitet mogao samo naštetiti. Čak i pod uslovom anonimnosti, odbijaju da otkriju detalje“, objašnjava Andrej Zubarev, direktor javnog udruženja „Kuća ljudskih prava Krim“, koje, u partnerstvu sa Obrazovnom kućom ljudskih prava u Černihivu, dokumentuje i proučava prisilne nestanke na Krimu.
Kako je aktivista za ljudska prava objasnio dopisniku Krym.Realii, broj prisilnih nestanaka znatno premašuje broj javno prijavljenih slučajeva. I postoje uvjerljivi razlozi da se ova, u suštini svakodnevna praksa, klasifikuje kao „veliki ili sistematski napad na civile“. A veliki ili sistematski karakter, pak, jedna je od ključnih karakteristika zločina protiv čovječnosti.
„Postoji nešto kao zločin protiv čovječnosti. To je više od ratnog zločina. Među svim radnjama koje spadaju pod definiciju zločina protiv čovječnosti, uključeni su i prisilni nestanci. Štaviše, ovaj termin prilično precizno opisuje ono čemu trenutno svjedočimo na Krimu. Kada dođe vrijeme, prikupljeni dokazi će nam pomoći da pravilno procijenimo sve ove radnje i privedemo počinioce i umiješane pred lice pravde“, naglasio je Andrej Zubarev.
Početkom oktobra 2024. godine, predstavnica Centra za ljudska prava Zmina, Tatjana Žukova, tokom sesije Međunarodne konferencije OSCE o ljudskoj dimenziji u Varšavi, pozvala je na sankcije protiv onih koji su odgovorni za izricanje politički motiviranih kazni i uskraćivanje medicinske njege krimskim političkim zatvorenicima. Navela je Vadima Bulgakova kao jednog od onih koji bi trebali biti odgovorni za takve postupke.
Dana 26. oktobra 2023. godine, Tužilaštvo Autonomne Republike Krim podnijelo je optužnicu protiv Vadima Bulgakova ukrajinskom sudu. Optužen je za "veleizdaju" (Dio 1 člana 111 Krivičnog zakona Ukrajine). Tužilaštvo Autonomne Republike Krim obavijestilo je Bulgakova o sumnji na veleizdaju krajem aprila te godine.