Ruski prihodi od oružja porasli za 23 posto, a domaća potražnja kompenzira kolaps izvoza

Ruski proizvođači oružja povećali su prihode prošle godine uprkos zapadnim sankcijama i padu strane prodaje, zahvaljujući ogromnim potrebama vlastite vojske, prema novim podacima koje je objavio Međunarodni institut za istraživanje mira u Stokholmu.

Prema godišnjoj SIPRI-jevoj rang listi 100 najvećih svjetskih kompanija za proizvodnju oružja, „Dvije ruske kompanije za proizvodnju oružja među 100 najvećih, Rostec i United Shipbuilding Corporation, povećale su svoje kombinirane prihode od naoružanja za 23 posto na 31,2 milijarde dolara, uprkos međunarodnim sankcijama koje su rezultirale nestašicom komponenti. Domaća potražnja bila je dovoljna da kompenzira prihode izgubljene zbog pada izvoza oružja, čak i da ih nadmaši“.

Ruski izvoz oružja opao je za 50 posto u odnosu na period od prije rata. Izvoz ruskog oružja, koji je ranije donosio 14 milijardi dolara godišnje, prepolovio se u odnosu na 2022. godinu, prema riječima Sergeja Čemezova, generalnog direktora Rosteca, ruskog državnog odbrambenog konglomerata sa sjedištem u Moskvi.

Objasnio je da odbrambene kompanije u Rusiji sada rade prvenstveno na snabdijevanju potreba ruske okupacione vojske. Osim toga, sankcije uvedene Rostecu od februara 2022. godine zakomplicirale su poslovanje i civilnog i odbrambenog odjela kompanije. Ipak, Čemezov je obećao da će se izvoz uskoro nastaviti, kada proizvodnja odbrambene industrije ponovo bude u suficitu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin trenutno je boravio u državnoj posjeti Indiji, gdje je jedna od glavnih tema dogovor o protuzračnim raketama S-400 i moguća isporuka najnovijeg borbenog aviona pete generacije Su-57.

Rusija je najavila prvi izvoz borbenog aviona Su-57 u drugu zemlju u okviru sporazuma za koji se vjeruje da je sklopljen s Alžirom. Smatra se da je Rusija proizvela oko dva tuceta Su-57.

Globalni prihodi od naoružanja dostigli su rekordnih 679 milijardi dolara u 2024. godini, što je povećanje od 5,9 posto u odnosu na prethodnu godinu, prema podacima SIPRI-ja. Većina ovoga rasta došla je od proizvođača u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi, gdje se vlade naoružavaju, kao odgovor na rusku invaziju i eskalaciju tenzija na Bliskom istoku. Prvi put, devet kompanija među 100 najvećih imalo je sjedište na Bliskom istoku, što odražava promjenu u globalnom ambijentu tržišta naoružanja.

SIPRI je, također, upozorio da bi evropska inicijativa za ponovno naoružavanje (ReArm), koju je 4. marta pokrenula predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, mogla biti ugrožena kineskim kontrolama izvoza kritičnih sirovina, što bi potencijalno moglo uzrokovati uska grla u snabdijevanju odbrambene industrije, izvještava Politico.

Ruski izdaci za odbranu nastavljaju rasti. Prošle sedmice, Državna Duma je odobrila novi budžet kojim se izdvaja 39,5 biliona rubalja (487 milijardi dolara) za nabavku vojne opreme i oružja u naredne tri godine - rekordni iznos koji uključuje naglo povećanje troškova za sigurnost, uz povećanje poreza i smanjenje troškova za zdravstvo.

U naredne tri godine, Rusija planira potrošiti 39,5 biliona rubalja (487 milijardi dolara) na nabavku naoružanja i vojne opreme.

Rusija obnavlja zalihe oružja i municije

Ruski predsjednik Vladimir Putin odmah je na početku rata stavio cijelu rusku ekonomiju na kocku i značajno investirao u vojnu proizvodnju. Ta odluka se sada isplati, jer je proizvodnja u ruskom odbrambenom sektoru sada u suficitu. Rusija proizvodi više oružja i municije nego što se troši na bojnom polju. Počela je gomilati materijal, dok započinje ono što će biti decenijski proces obnove vojne moći.

Rusija planira udvostručiti svoju proizvodnju projektila na 2.500 do kraja ove godine i već može proizvoditi 2.700 dronova mjesečno, prema podacima Glavne obavještajne uprave Ukrajine (HUR), izvijestila je Ukrajinska pravda 8. septembra.

Moskva povećava svoju proizvodnju projektila dok sukob u Ukrajini prelazi u raketni rat od maja kada su se dnevni napadi dronova i projektila otprilike utrostručili dok ruski predsjednik Vladimir Putin pokušava izvršiti pritisak na Bankovu (ukrajinski ekvivalent Kremlja) dok su započinjali pregovori o prekidu vatre pod pokroviteljstvom SAD-a.

Rusija, također, proizvodi višak tenkova i oklopnih transportera i ima više oklopnih vozila nego na početku sukoba, izvijestio je Euromaidan Press 3. decembra.

Prema analitičarima otvorenog koda navedenim u izvještaju, Rusija je tokom invazije izgubila do 16.100 oklopnih vozila. Međutim, obnovila je svoje snage reaktiviranjem gotovo 13.000 vozila iz dugotrajnog skladištenja i uvođenjem približno 4.000 novih. Kao rezultat toga, ukupna ruska flota porasla je sa 20.000 vozila početkom 2022. na oko 21.000 do kraja 2025.

Analitičari procjenjuju da će, uz konstantne nivoe gubitaka u 2025. i stabilnu novu proizvodnju, ukupna flota ostati iznad nivoa iz 2022. barem do 2030. godine. Iako kvalitet ponovo uvedenih i novoproizvedenih vozila može biti niži od kvaliteta modernih platformi izgubljenih u borbi, njihova dostupnost jača sposobnost Rusije da izdrži mehanizovane napade.

Broj pješadijskih borbenih vozila (IBV) i tenkova zabilježio je blagi pad, uglavnom zbog ograničene dostupnosti u skladištu. Nasuprot tome, broj oklopnih transportera (APC) porastao je za 38 posto od 2022. godine i ključni su na frontu gdje se većina borbi vodi dronovima. Pojava rojeva dronova uglavnom je potisnula tenkove sa bojnog polja koji sada više djeluju kao mobilna artiljerija i ne podržavaju napade.

Rusija je povećala i proizvodnju artiljerijskih granata kalibra 152 milimetra na 1,3 miliona godišnje, što je povećanje od 420 posto u odnosu na 2022. godinu, i proizvela je 700 balističkih raketa kratkog dometa Iskander samo u 2024. godini.