13.08.2025.

Kako Zapadni Balkan može učiniti integraciju u EU uspješnom pričom?

Trgovina robom je i dalje otežana dugim čekanjem na balkanskim granicama zbog loše transportne infrastrukture i dvostrukih prekograničnih provjera. Rješavanje ovog problema zahtijeva veća ulaganja od onih predviđenih u Novom planu rasta.
Ruska invazija na Ukrajinu 24. februara 2022. godine promijenila je percepciju Evropske unije o njenoj politici proširenja, jer su se najgori geopolitički i sigurnosni rizici materijalizirali pred njenim vratima.
Za zemlje susjedr EU, članstvo u EU postalo je pitanje suvereniteta. Ukrajina je podnijela zahtjev za članstvo u EU samo četiri dana nakon početka rata, a ubrzo nakon toga su je slijedile Moldavija i Gruzija. EU im je dodijelila status kandidata u narednih nekoliko mjeseci.
Dugo pristupanje Zapadnog Balkana, također, je ponovno procijenjeno. Evropska komisija je 2023. godine usvojila Novi plan rasta EU za Zapadni Balkan, nudeći postepenu integraciju sa jedinstvenim tržištem EU i formiranje Zajedničkog regionalnog tržišta (CRM), koje omogućava slobodnu trgovinu, protok radne snage i kapitala unutar regije. Osim toga, Komisija je ponudila šest milijardi eura za sektore koji povećavaju produktivnost, što je uslovljeno napretkom u reformama vezanim za EU. Ovaj Plan rasta označava prvi put da su neke od ekonomskih koristi članstva u EU odobrene prije završetka procesa pristupanja.
CRM je posebna karakteristika koja razlikuje proces integracije Zapadnog Balkana u EU od procesa prethodnih i sadašnjih zemalja kandidata. Prema procjeni Komisije, CRM bi mogao dodati 10 posto BDP-u regije. Multilateralni sporazum o slobodnoj trgovini CEFTA ukinuo je carine na Zapadnom Balkanu i u Moldaviji 2007. godine, ali mnoge prepreke slobodnoj ekonomskoj saradnji su ostale, uključujući barijere za usluge, kapital i radnu snagu.
Nova Bruegelova studija pokazuje da je trgovina robom i dalje otežana dugim čekanjem na balkanskim granicama zbog loše transportne infrastrukture i dvostrukih prekograničnih provjera. Rješavanje ovog problema zahtijeva veća ulaganja od onih utvrđenih u Novom planu rasta. Nakon COVID-a, regulatorne neusklađenosti u pogledu zahtjeva za sigurnost proizvoda dodatno su povećale troškove trgovine u regiji.
Pa ipak, čak i ako bi ove trgovinske barijere nestale, koristi CRM-a bi i dalje bile ograničene malim potrošačkim potencijalom regije (otprilike 17 miliona ljudi) i niskom tehnološkom kompetencijom. Samo je Sjeverna Makedonija blizu prosjeka EU u pogledu sadržaja visokotehnološkog izvoza. Veće ekonomije poput Srbije i Bosne i Hercegovine zaostaju za 40, odnosno 70 procentnih poena, dok Albanija i Crna Gora praktično nemaju izvoz visokotehnološke robe.
Ekonomske koristi pridruživanja jedinstvenom tržištu EU, još jednom stubu Plana rasta, značajnije su od onih od CRM-a. To uključuje integraciju Zapadnog Balkana u lance snabdijevanja EU i veći rast, što je sve već viđeno u slučajevima sadašnjih država članica EU. Integracija ovih ekonomija sa jedinstvenim tržištem EU pomogla bi u nesmetanom poslovanju između EU i Zapadnog Balkana, kao i ublažavanju pritiska na lance snabdijevanja tokom vremena geopolitičke neizvjesnosti.
Četiri ekonomije Zapadnog Balkana i Moldavija već su dio Jedinstvenog evropskog platnog područja i mogle bi biti uvezane sa energetskim tržištem EU do 2027. godine. Ipak, integracija sa jedinstvenim tržištem EU zahtijeva od zemalja kandidata da provedu opsežne reforme usklađene sa klasterom poglavlja pregovora o pristupanju „Unutrašnje tržište“, koje se samo djelimično preklapaju sa reformama vezanim za CRM.
Ekonomska saradnja na Zapadnom Balkanu je ključna za dalje oslobađanje potencijala rasta regije. S obzirom na relativne koristi i troškove, imalo bi smisla da one zemlje koje se procjenjuju kao bliže pristupanju EU (naime, članice NATO-a Albanija, Crna Gora i moguće Sjeverna Makedonija) daju prioritet reformama potrebnim za integraciju sa jedinstvenim tržištem EU i koje se dobro uklapaju s CRM-om.
Na kraju, integracija jedinstvenog tržišta EU nudi veću priliku za jačanje odnosa nego CRM i ključna je za krajnji cilj članstva u EU. Brža integracija ovih zemalja u strukture EU može deblokirati dugo zaustavljeni proces pristupanja, motivirati druge zemlje Zapadnog Balkana da se pridruže i pomoći otpornosti lanca snabdijevanja EU.