Konfuzija oko predstojećeg sastanka Trumpa i Putina na Aljasci  

Pojavila se velika zabuna oko toga šta je tačno Putin ponudio. Prijedlog je iznesen na sastanku između Putina i specijalnog izaslanika za Bliski istok Stevea Witkoffa prošle sedmice, ali izgleda da je izaslanik pogrešno shvatio šta se nudi. Konkretno, čini se da je Putin pozvao Oružane snage Ukrajine da se povuku iz Hersonske i Zaporiške regije, koje čine dio kopnenog mosta koji povezuje rusku Rostovsku oblast sa poluostrvom Krim, ali je Witkoff to shvatio kao da je Putin nudio povlačenje trupa Oružanih snaga Rusije iz ove regije.

Na posljednjem sastanku dvojice zvaničnika, neobično je da Witkoff nije doveo svog prevodioca, oslanjajući se na prevodioca kojeg je obezbijedio Kremlj, što nije uobičajena diplomatska praksa. Čini se, iako nije potvrđeno, da se Witkoff ponovo pojavio bez prevodioca iz američke ambasade. Iako su prevodioci Kremlja visokokvalifikovani profesionalci, jedna od prednosti dovođenja američkog prevodioca je ta što je moguće pogledati njihove bilješke nakon sastanka kako bi se provjerile činjenice, a to nije bilo moguće nakon Witkoffovog posljednjeg sastanka s Putinom, što je dodatno doprinijelo konfuziji.

Također nije jasno koje su još stavke bile uključene u Putinovu ponudu. Prethodno je Kremlj pooštrio svoj stav i tražio međunarodno priznanje svog suvereniteta nad pet regija koje kontrolira, uključujući Krim.

Konfuzija oko regija

Prošlog novembra, Reuters je izvijestio, pozivajući se na izvore iz Kremlja, da je postojao "ograničen prostor za manevriranje" oko toga gdje bi se mogla povući linija kontakta i objavljeno je da je ovaj put predložio i neke zamjene teritorija. Jedna stvar koja se pojavila je da je Putin zahtijevao da se Oružane snage Ukrajine u potpunosti povuku iz regije Donbasa. Oružane snage Rusije su 1. jula preuzele punu kontrolu nad Luganskom regijom, ali dio Donjecka, druge regije u Donbasu, ostaje pod kontrolom Oružanih snaga Ukrajine, koje su također izgradile obimne odbrambene strukture koje bi morao ustupiti ako Kijev pristane na uslove Kremlja.

Putin je rekao Witkoffu da će pristati na potpuni prekid vatre ako Ukrajina pristane povući snage iz cijele istočne Regije Donjeck u Ukrajini, prema evropskim zvaničnicima koje je Trump informirao telefonom nakon Witkoffovog povratka iz Moskve.

Zvaničnici koje je Trumpova administracija informirala o pozivima nakon sastanka, otišli su s oprečnim utiscima o tome da li Putin namjerava zamrznuti trenutne linije fronta ili se na kraju u potpunosti povući iz Zaporožja i Hersona.

Američki zvaničnik rekao je da je Putin pozvao na prekid rata na trenutnim linijama u obje regije. Rusija bi zatim pregovarala o "razmjeni zemljišta" s Ukrajinom, sa ciljem pune kontrole Moskve nad Zaporožjem i Hersonom, izvještava Wall Street Journal, ali nije spomenuto koje će teritorije Ukrajina dobiti zauzvrat, a četiri spomenute regije predstavljaju svu teritoriju koju Rusija  trenutno kontrolira.

Izgleda da je Kremlj ponovo pooštrio svoj stav i izvještavano je da ponovo insistira na "globalnom priznanju" svojih teritorijalnih zahtjeva.

Ostale tačke  

Izvještava se da je Putin, također, tražio značajno ublažavanje sankcija, što je Trump prihvatio Putinu u svom mirovnom planu od sedam tačaka "konačne ponude" u aprilu, koji je Kijev odbio. Nema detalja o tome koje, ako ih ima, sankcije treba ukinuti kao dio predloženog sporazuma. Međutim, Kremlj je prethodno tražio ukidanje nekih finansijskih sankcija, posebno ukidanje sankcija Rosselkhozbanku, ruskoj Državnoj poljoprivrednoj banci, koja se bavi većinom ruskog poslovanja sa žitaricama.

Također se čini da je Trump i dalje zainteresiran za poslovanje sa Rusijom. Šef ruskog suverenog fonda za direktna ulaganja u Rusiju (RDIF), Kirill Dmitriev, učestvovao je na sastanku sa Witkoffom i na početku pregovora o prekidu vatre u februaru rekao da vodi poslovne pregovore "paralelno" s Amerikancima. Dmitriev i Witkoff su se sastajali u mnogo navrata i obojica imaju veliko iskustvo u poslovanju na Bliskom istoku.

Putin je ranije sugerirao da bi SAD i Rusija mogle sarađivati u naftnom i plinskom biznisu. Putin je istaknuo da Rusija ima druge najveće rezerve kritičnih i rijetkih zemnih metala (REM) nakon Kine, stratešku imovinu koja mora biti vrlo privlačna Trumpu, kojeg Peking drži kao as u rukavu u pregovorima o carinskoj trgovini, a koji ima praktično monopol nad ovim mineralima koji su vitalni za tehnologiju. Putin je u februaru ponudio Trumpu zajednička ulaganja za eksploataciju REM-ova, a također je naredio vladi da pripremi put za povratak stranih kompanija na rusko tržište u aprilu.

Nije bilo spomena o bilo kakvim poslovnim pregovorima, ako ih je uopšte bilo, u informacijama koje su dijeljene nakon sastanaka, međutim, Trump je pokazao da je vrlo zainteresiran za eksploataciju minerala, već je nametnuo Ukrajini sporazum o mineralima, potpisan 30. aprila.

Važno je napomenuti da prijedlog sastanka na Aljasci znači da je Trump dopustio da njegov rok od 8. augusta za uvođenje 100 podzo tarifa i sankcija Rusiji i njenim kupcima nafte prođe bez akcije. Iako je Trumpova administracija uvela novu tarifu od 25 posto Indiji zbog kupovine ruske nafte, on je odgodio njenu primjenu za 21 dan, dajući Washingtonu i New Delhiju vremena da nastave trgovinske pregovore o smanjenju tarife. Važno je napomenuti da je i Kina izbjegla rok za smanjenje uvoza nafte iz Rusije ili se suočiti sa 100 posto tarifa u potpunosti, a Pekingu neće biti nametnute nove tarife. I Kina i Indija su javno izjavile da se neće pokoriti pritisku Bijele kuće i da neće smanjiti uvoz ruske sirove nafte. Od stupanja na dužnost, Trump nije uveo nikakve nove sankcije Rusiji, a Rusiji su dodijeljene tarife od nula posto u njegovoj najavi tarifa za Dan oslobođenja. Trumpovi kritičari se žale da američki predsjednik uopće nije vršio pritisak na Kremlj otkako je preuzeo kormilo u januaru s obećanjem da će brzo okončati rat u Ukrajini.

Ukrajinska reakcija

Novi sporazum izgleda vrlo slično Trumpovoj konačnoj ponudi koju je predstavio Bankovoj (ukrajinskom ekvivalentu Kremlja) u Londonu u aprilu.

Tada, kao i sada, Zelenski je odbacio ideju o ustupanju bilo koje teritorije Rusiji, ukazujući na ukrajinski ustav koji to čini nemogućim. I tada, kao i sada, Zelenski je pozvao na bezuvjetno primirje kao dio svoje kontraponude u aprilu kao preduvjet za početak bilo kakvih pregovora. Još jednom, dvije strane izgledaju daleko jedna od druge sa malo zajedničkog osnova na kojima bi se temeljili razgovori. Zelenski i njegovi evropski saveznici, također, ponovo insistiraju da ukrajinski predsjednik prisustvuje svim razgovorima između Rusije i SAD.

„Sve odluke koje su bez Ukrajine istovremeno su odluke protiv mira. One neće ništa postići“, rekao je Zelenski u objavi na X.

Evropski zvaničnici izrazili su ozbiljne rezerve prema Putinovom prijedlogu, koji bi zahtijevao da Ukrajina preda istočnu Ukrajinu, bez da se Rusija obaveže na mnogo više osim da prestane s borbama. Ponuda je pokrenula istu diplomatsku borbu za dobivanje daljnjih pojašnjenja o detaljima prijedloga, koji ostaju nejasni. Ni Bijela kuća ni Kremlj nisu komentirali prijedlog da se Zelenski uključi u razgovore na Aljasci.

Evropski i ukrajinski zvaničnici, koje su Trump i Witkoff informirali u nizu poziva prošle sedmice, kažu da se boje da Putin koristi svoj prijedlog samo kao trik da spriječi Trumpovu prijetnju novim sankcijama i tarifama ruskom naftnom biznisu.

Trump je također umanjio očekivanja, rekavši da Putinov prijedlog nije bio "proboj", ali je bio "dovoljno primamljiv da se počne s organizacijom samita".

Prema Witkoffu koji je razgovarao s evropskim liderima, Putin je predložio dvije faze. U prvoj fazi, Ukrajina bi se povukla iz Donjecka, a linije bojišnice bi bile zamrznute. Nakon toga bi uslijedila druga faza, u kojoj bi se Putin i Trump dogovorili o konačnom mirovnom planu koji bi se kasnije pregovarao sa Zelenskim, izvještavaju evropski zvaničnici.

"Iz poštovanja prema našim osjetljivim diplomatskim razgovorima sa Rusijom, Ukrajinom i našim evropskim saveznicima, Bijela kuća neće komentirati navodne detalje u medijima", rekla je sekretarka za štampu Bijele kuće Karoline Leavitt na brifingu tokom vikenda.

Elementi novog sporazuma

U diskusiju je ušlo nekoliko novih detalja. Jedan ustupak koji je Putin, čini se, napravio jeste da je odustao od ranijeg insistiranja da Ukrajina smanji veličinu svojih oružanih snaga, što je bio centralni zahtjev, traen u Istanbulskom mirovnom sporazumu 2022. godine. To bi bio veliki ustupak, ali je oduvijek bio neizvodljiv, što je pokazao mirovni sporazum koji je Finska potpisala nakon Drugog svjetskog rata sa Rusijom.

Sa svoje strane, Zelenski je rekao da svaki sporazum o prekidu vatre sa Rusijom mora uključivati "nepokolebljive" sigurnosne garancije od Rusije i uključivati priznanje Kremlja da bi se Ukrajina na kraju mogla pridružiti NATO-u.

To će Kremlju biti teško progutati, jer je od početka insistirao da Zapad također pruži "nepokolebljive garancije" da se Ukrajina nikada neće pridružiti NATO-u i vratiti neutralnosti koja je bila utvrđena u njenom ustavu do 2014. godine. Zaista, upravo je odbijanje SAD da pruži ove nepokolebljive garancije izazvalo Putinovu odluku o invaziji na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

Od tada je NATO jasno stavio do znanja da nema namjeru dozvoliti Ukrajini da se pridruži NATO-u. Tokom mirovnih pregovora u martu 2022. godine, Kijev je čak pristao da odustane od svojih NATO težnji i vrati se neutralnosti, ali je stav Bankove prema NATO-u od tada ponovo postao oštriji. Zelenski je ubrzano članstvo u NATO-u stavio u središte svog Plana pobjede koji je propagirao po zapadnim prijestolnicama tokom Božića.

Sigurnosne garancije su, također, bile ključne za Istanbulski sporazum iz 2022. godine, jer je Kijev pretpostavljao da mu zapadni saveznici neće dozvoliti ulazak u NATO, ali da će Ukrajini osigurati bilateralne sigurnosne sporazume – nešto što je Kremlj tada prihvatio. Međutim, sporazum se raspao nekoliko dana kasnije kada je bivši britanski premijer Boris Johnson odletio u Kijev i rekao Zelenskom da neće biti sigurnosnih sporazuma i da se "bori dalje".

Trump je jasno rekao da SAD neće biti uključene ni u kakve sigurnosne sporazume za Ukrajinu, a  odustao je i od evropskog prijedloga da se pošalju mirovne snage koje će patrolirati linijom

kontakta ako se postigne dogovor o prekidu vatre. Od tada je Evropa napustila cijelu ideju o mirovnim snagama kao neizvodljivu.

Još jedan faktor u igri je da je Putinova ponuda možda osmišljena da izvrši pritisak na Zelenskog kod kuće. Nedavna anketa je pokazala da čak 70 posto Ukrajinaca želi pregovaračko rješenje kojim bi se okončao rat. Međutim, druge ankete pokazuju da je stanovništvo snažno protiv predaje bilo koje teritorije u mogućem mirovnom sporazumu.  

Zelenski je optužen za sve autoritativnije metode i suočio se s prvim antivladinim protestima zbog zakona koji uništava ukrajinske reforme protiv korupcije 22. jula. Ratni heroj sada zaostaje u anketama za bivšim vrhovnim komandantom, generalom Valerijem Zalužnim, a prošlog mjeseca je rekonstruirao svoju vladu kako bi učvrstio kontrolu nad vlastima u iščekivanju nemira, te bi trebao biti prisiljen pregovarati o nepovoljnom prekidu vatre sa Rusijom, kažu analitičari.

U međuvremenu, Rusija nastavlja svoj raketni rat koji je započeo razornom raketnom baražnom vatrom na Kijev i druge gradove u maju. Ukrajini očajnički nedostaje municije za protivvazdušnu odbranu, koju Trump odbija isporučiti Ukrajini iz američkih zaliha, a Evropa je ne može isporučiti najranije do sljedećeg proljeća.