Mir pod uslovima Kremlja? Šta se krije iza poziva na razgovore s Rusijom

Neutralnost, ukidanje sankcija, status ruskog jezika  - "mirovni plan" poslanika Vrhovne rade Hončarenka podijelio je ukrajinsku opoziciju i ogorčeno društvo. Zašto političari upravo sada pozivaju na pregovore s Rusijom i na šta računaju?

Ujutro 2. oktobra, tri poznata ukrajinska političara pozvala su na pronalaženje načina za okončanje rata kroz pregovore s Rusijom.

"Mirovni planovi" ukrajinskih političara  - ko je šta predložio

Dakle, narodni poslanik Ukrajine Oleksij Hončarenko iz "Evropske solidarnosti" izjavio je na društvenim mrežama: "Trenutno je realnost sljedeća: gubimo rat; gubimo ogroman broj ljudi; nemamo vlastiti novac ne samo da platimo rat, već čak ni za funkcionisanje zemlje". Hončarenko je predložio razgovor s Moskvom o neutralnosti i odbijanju pridruživanja NATO-u, ukidanju nekih sankcija, statusu ruskog jezika i crkve u Ukrajini, te statusu Donbasa.

„Umrijeti s cijelom zemljom zarad ulaska u NATO je, po mom mišljenju, apsurdno“, primijetio je poslanik Vrhovne rade.

Kasnije je, u kolumni za Ukrajinsku pravdu, razvio ideju o „hiljadu malih sporazuma“ - odvojenim sporazumima o pomorskoj sigurnosti, energetici, infrastrukturi i postepenoj lokalizaciji fronta samo na Donbas uz garancije trećih zemalja.

Istog dana, šef parlamentarnog odbora za finansije, Danilo Hetmancev (Sluga naroda), napisao je na društvenim mrežama da „intenziviranje pregovora i mir trebaju biti naš glavni prioritet“, a konačni uslovi mira, prema njegovom mišljenju, trebaju biti odobreni referendumom.

Gradonačelnik Harkiva Igor Terehov govorio je protiv „ratne strane“, iako je naglasio da mir treba da se zasniva na odbrambenim sposobnostima i konkretnim garancijama partnera.

Ruski mediji su brzo prenijeli Hončarenkove izjave, predstavljajući ih kao znak da Kijev navodno počinje da se slaže sa zahtjevima Moskve.

4. oktobra, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski podsjetio je da je jedinstvo prvenstveno odgovornost narodnih predstavnika.

„Ne trebamo sijati paniku (...) Bez obzira koliko nam je teško, ne možemo se pokloniti Putinu i Rusiji, jer će Ukrajina biti slomljena“, rekao je Zelenski.

Dana 5. oktobra, parlamentarna frakcija Evropske solidarnosti isključila je Hončarenka iz svog članstva.

„Javni stavovi Oleksija Hončarenka o kraju rata i budućoj sigurnosnoj arhitekturi Ukrajine odstupali su od stava Evropske solidarnosti i njenih ideoloških principa“, navodi se u saopćenju frakcije objavljenom na web stranici stranke EU.

Među vrijednostima kojima se ne može trgovati ni unutar zemlje ni u pregovorima s Rusijom, u saopćenju su navedeni jaka vojska, ukrajinski jezik, nezavisna crkva i članstvo u EU i NATO-u. Istovremeno, stranka je priznala da kompromisi mogu biti dio okončanja rata.

Još jedan poslanik iz frakcije EU, Volodimir Vjatrovič, odgovorio je na Hončarenkovu kolumnu objavom na Facebooku pod naslovom „Chamberlain kompleks“.

„Problem s takvim tekstovima nije čak ni u konkretnim neprihvatljivim prijedlozima, kojih ima mnogo. Problem je u promoviranju opasne iluzije: da je moguće postići dogovor s Rusijom zadovoljavanjem njenih zahtjeva“, napisao je Viatrovič.

Viatrovič je podsjetio da Chamberlain nije spasio Britaniju od rata, a Churchill ju je vodio do pobjede  - „vođa koji nije obećavao lak mir, već je direktno govorio o 'krvi, napornom radu, suzama i znoju'“.

„Probni metak“ ili priprema za izbore?

Profesor političkih nauka na Kijevsko-Mogiljskoj akademiji, naučni savjetnik Fondacije za demokratske inicijative Ilka Kučeriva, Oleksij Haran ukazuje na razlike u izjavama trojice autora.

„Hetmancev i Terehov su to formulirali pažljivije, Terehov je generalno bio prilično oprezan. A skandalozno je, naravno, prvenstveno Hončarenkova izjava“, rekao je u komentaru za DW.

Haran podsjeća da je Hončarenko bivši član Partije regiona i „populista“ te da je i ranije izražavao slične misli, samo u opreznije.

„Zašto su se sada pojavile takve izjave? Pred nama je teška zima, ljudi su iscrpljeni, a svi pričaju o pregovorima  - i ukrajinske vlasti i američki predsjednik Donald Trump“, objašnjava Haran.

Prema njegovom mišljenju, političari su odlučili da „trče ispred voza“ kako bi požnjeli buduću izbornu žetvu. Ne isključuje mogućnost da je ovo „probni metak“ lansiran da se vidi kako će društvo reagirati.

Anton Hrušecki, izvršni direktor Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS), također, vidi izbornu tehnologiju u izjavama.

„Ovo je vjerovatnije iskorištavanje ukrajinskog izbornog sistema, gdje vam je potrebno samo pet posto glasova da biste ušli u parlament“, objašnjava on za DW. Izbori još nisu na vidiku, ali, prema mišljenju sociologa, što prije dođe mir, to će izbori biti bliže, a neki političari se boje da će „propustiti trenutak“ i da neće imati vremena da izgrade politički kapital. Patriotski segment birača već ima mnogo potencijalnih lidera, ali ljudi slomljeni ratom, spremni na bilo kakav mir, nemaju svoju stranku, a nekoliko političara sada se takmiči za ovu nišu, smatra Hrušecki.

Politolog i šef Centra za analizu i strategije Igor Čalenko predlaže da se situacija sagleda šire, posebno na američkom putu. Prema njegovim riječima, takve izjave ukrajinskih političara pojavile su se u pozadini priprema za trilateralni tehnički sastanak u Abu Dabiju o sektorskim primirjima i ažuriranju Trumpovog mirovnog plana. Neki od ovih političara, napominje Čalenko, imaju dobre kontakte s timom američkog predsjednika, a i sam Trump je zainteresiran za brz rezultat prije izbora za Kongres 3. novembra.

„Cijela ova priča sada je prvenstveno usmjerena na organiziranje takvog sastanka kako bi se Rusija uvukla u ove pregovore“, smatra Čalenko.

Istovremeno, sinhronizovane izjave, prema Čalenku, podsjećaju na koordiniranu kampanju koja bi trebala testirati koliko je društvo spremno za kompromisne scenarije  - od neutralnosti do statusa jezika i crkve.

Šta Ukrajinci zaista misle o pregovorima sa Ruskom Federacijom

Najnovija anketa KIIS-a, provedena od 12. do 21. septembra, odnosno, nakon početka napada mlaznih "Shaheda", ne potvrđuje pozive na mir po svaku cijenu. Prema anketi, 75 posto Ukrajinaca dozvoljava pregovore sa Rusijom kako bi se okončao rat, 21 posto  - ne. Međutim, KIIS naglašava - pitanje se odnosilo samo na činjenicu pregovora, a ne na ustupke. 69 posto je spremno podržati trenutni prekid vatre iza trenutne linije fronta  - pod uslovom da Ukrajina legalno ne prizna okupirane teritorije kao ruske, nastavi jačati vojsku i kretati se ka EU i NATO-u. 62 posto je spremno da izdrži rat koliko god je potrebno, u Kijevu  - 72 posto. Također, 79 posto vjeruje u pobjedu Ukrajine, iako se udio onih koji u to definitivno vjeruju smanjio sa 60 posto na 47 posto od kraja jula.

„Izjave pojedinih političara ne odgovaraju javnom mnijenju većine Ukrajinaca“, navodi Anton Hrušecki.

Postoji segment onih koji su spremni na kapitulaciju: prije otprilike godinu dana, otprilike 20 posto anketiranih bilo je spremno odobriti ruski mirovni plan s povlačenjem trupa iz Donbasa i demilitarizacijom.

„Ali ovo je manjina“, naglašava sociolog.

Raspoloženje većine naziva pragmatičnim - ljudi su, kaže, otvoreni za teške kompromise, ali ne i za kapitulaciju. Političari, prema Hrušetcom, „kuhaju u vlastitim mjehurićima“.

 Pregovori s onima koji ne žele pregovarati

Glavna mana Hončarenkovog "mirovnog plana" je stav Moskve, naglašavaju stručnjaci. Vladimir Putin je 1. oktobra odbacio prijedlog o međusobnom prekidu napada na energetske i civilne brodove, nazvavši ga "besmislenim". A portparol Kremlja Dmitrij Peskov je 2. oktobra naglasio da fragmentarni sporazumi nisu sposobni približiti mir, a sporazumi "mogu biti samo sveobuhvatni". To jest, Kremlj odbacuje upravo logiku "malih sporazuma" na kojima Hončarenko gradi svoj plan.

"Nedostatak spremnosti sa strane Rusije je fundamentalna činjenica", naglašava Igor Čalenko.

Prema njegovim riječima, čak i Hončarenko u svojoj kolumni priznaje da Rusija nije spremna za pregovore. Čalenko smatra podjelu na "stranke rata i mira" vještačkom. "Danas u ukrajinskom društvu ne postoji velika kohorta koja bi se zalagala za vječni rat. Stav Ukrajine će se zaustaviti na liniji kontakta i sigurnosnim garancijama  - to je već kompromis i više ne može biti kompromisa", smatra politikolog.

Oleksij Haran skreće pažnju na činjenicu da je trenutni stav Ukrajine već bolan ustupak.

"Sada govorimo o opciji zamrzavanja. To jest, zapravo, već pravimo kolosalan ustupak", kaže Haran.

Većina Ukrajinaca je spremna na ovo, ali nisu spremni povući trupe iz Donbasa ili priznati okupirane teritorije kao ruske.

On smatra da takve izjave samo štete.

"Problem nije u pregovorima ili kompromisima. Problem je što Putin sada želi da nas provede kroz ovu tešku zimu kako bismo se slomili. A ono što Hončarenko i drugi sada govore samo stimuliše Putina  - kažu, dajte da malo više pritisnem", naglašava Haran.

Kladite se na umor

Ono na šta Moskva računa, Čalenko objašnjava jednostavno: masovni udari na energetski sektor, centre podataka, skladišta i mostove ukrajinske prijestolnice, gašenje metalurgije trebalo bi da prošire sloj društva koji će zahtijevati prekid rata pod bilo kojim uslovima.

„Ovo je pokušaj da se poveća sloj u društvu koji će zahtijevati prekid rata pod bilo kojim uslovima. Shodno tome, kada otpornost društva oslabi, na toj osnovi zahtijevati veće ustupke od ukrajinskih vlasti“, objašnjava on.

Prema Čalenku, Rusija je odgodila neke od napada planiranih za zimu za septembar-oktobar upravo zbog takvog „kognitivnog efekta“.

Međutim, ova računica se trenutno ne ostvaruje, prema podacima KIIS-a. Anton Hrušecki skreće pažnju na činjenicu da su stvarna raspoloženja ljudi na ulicama sve više u suprotnosti s onim što je vidljivo na društvenim mrežama, gdje ima previše botova i oštrih emocija.

„Prosječni građani su mnogo smireniji, čak i po složenim pitanjima. Kompromisi na koje su Ukrajinci spremni ne bi trebali biti jednostrani ustupci i nešto što bi ličilo na kapitulaciju Ukrajine. Ukrajinci biraju da nastave borbu za pravi mir“, naglašava sociolog.