Cijena ovisnosti: Ekonomski pad Rusije pogađa bjeloruske potrošače
Ruska ekonomija se smanjila u prvom kvartalu, a zvaničnici predviđaju dalji pad. Čak je i Vladimir Putin priznao postojeće probleme. Budući da je bjeloruska ekonomija usko povezana s ruskom, ovi problemi pogađaju i Bjelorusiju. Stručnjaci smatraju da je vrlo vjerovatno da će ljudi u Bjelorusiji vidjeti rast cijena u trgovinama veći od onih u Poljskoj. Belsat je pokušao shvatiti šta se dešava u ruskoj ekonomiji i kakve su implikacije za narod Bjelorusije.
Pad u Bjelorusiji i Rusiji je približno isti
Iz perspektive dinamike bjeloruske i ruske ekonomije, situacija je slična, napominje Aleksander Knirovič, biznismen i voditelj programa "Atmosfera" na Belsatu. U Bjelorusiji su vlasti planirale rast od 2,8 posto do kraja 2026. godine. Rusko Ministarstvo ekonomskog razvoja očekivalo je da će njihova ekonomija porasti za 1,3 posto.
"Prvi kvartal je pokazao da ne samo da nema rasta, već da postoji pad, i to u velikom broju sektora", kaže Aleksander Knirovič. U prvom kvartalu, bjeloruska ekonomija se smanjila za 0,4 posto, a ruska ekonomija za 0,3 posto.
"Gdje god postoje problemi u Rusiji, uvijek će biti problema i u Bjelorusiji. Rusija već četiri godine troši ogromne količine novca na rat - otprilike 160-190 milijardi USD godišnje. - Urednik: belsat.eu]. U početku je trošila svoje rezerve. Do 2025. godine taj novac je ponestao, a u budžetu se pojavila rupa. Ove godine je to postalo vrlo očigledno. Otprilike 50 milijardi USD, po trenutnom kursu, što je planirano kao budžetski deficit za cijelu godinu, potrošeno je za 70 dana", kaže Knirovič.
Situaciju su pogoršale akcije ruskih vlasti, koje su se borile protiv visoke inflacije. Kako bi obuzdala rast cijena, Centralna banka Rusije je povećala svoju stopu refinanciranja. Nedostatak raspoloživih sredstava za kompanije i preduzeća usporio je industrijski razvoj.
„Kao vrhunac svega, povećali su poreze kako bi napunili budžet. PDV je povećan za dva procentna poena na 22 posto. Što više povećavate poreze, to manje prostora ima ekonomija za rast. I tako, Putin ulazi u drugi kvartal 2026. godine s vojnim izdacima koji su pretjerano napuhani u odnosu na rusku ekonomiju, iscrpljujući životnu snagu iz drugih sektora“, nastavlja Aliaksandr Knirovič.
Prema njegovom mišljenju, čak ni trenutni prekid rata neće dovesti do naglog rasta ruske ekonomije, a problemi su dugoročni.
Rusija još uvijek ima resurse
Ekonomista Jaroslav Ramančuk, također, ukazuje na pad ruske ekonomije, ali predlaže da se pogledaju i apsolutne brojke.
"Kada čak i tako velika i resursima bogata zemlja vodi tako veliki rat četiri godine, stopa rasta će se sigurno usporiti. Međutim, BDP Rusije u 2025. godini iznosio je oko 2,6 biliona USD. To je 750 milijardi USD više nego u 2021. godini. Izvoz iste robe dostigao je 418 milijardi USD, iako je došlo do usporavanja [smanjenje od 6,2 milijarde USD u odnosu na 2024. – Prim. ur.]".
To ukazuje na to da je, uprkos sankcijama i usporavanju rasta, Rusija imala dovoljno resursa za rat, napominje ekonomista.
Što se tiče budžetskog deficita u Rusiji, ne vrijedi donositi zaključke na osnovu prvog kvartala, naglašava on.
„Štaviše, vidimo da je 2025. godine njihov budžetski deficit bio 2,6 posto BDP-a. U Americi je bio 7,5 posto. U Evropskoj uniji je 3,5 posto, ili čak pet posto u nekim zemljama“.
Ramančuk dodaje da su, za zemlju usmjerenu na razvoj i ekonomski rast, ruski rezultati skandal. Međutim, za samu Rusiju to nije veliki problem.
„Sam Putin je priznao da je stopa rasta usporena. Dakle, pritisak na preduzeća će se morati povećati. Porezi su porasli. Nema jeftinih kredita. Ali pogledajte prosječne plate, preko hiljadu dolara, to je također rekordno visoko. Dakle, nažalost, ruska ekonomija je dobila zamah. Nesumnjivo je da će se ova ekonomija suočiti s teškom krizom nakon pobjede Ukrajine. Ali za sada još uvijek postoje resursi“.
„Ako ne bude crnih labudova, onda će Rusija još tri do četiri godine definitivno moći trošiti novac na rat istim tempom“, sugerira ekonomista.
Shodno tome, dio tog novca će stići i do Bjelorusije, čija preduzeća profitiraju od rata.
„Lukašenko se vezao za Rusiju“, kaže Ramančuk.
Prema njegovim riječima, Bjelorusija će nastaviti imati koristi od Rusije, ali u manjoj mjeri zbog pada ekonomije Rusije.
Bjelorusija će biti zaglavljena u "močvari"
Aliaksandr Knirovič kaže da se Bjelorusija već suočava s krizom zbog modela koji su odabrale bjeloruske vlasti: onog koji se orijentira prema Rusiji i njenim problemima. Međutim, ovo nije vrsta krize kakvu biste mogli zamisliti, poput ranih 90-ih, krize iz 2009. ili one iz 2011. kada je cijena dolara utrostručena.
"Naša kriza izgleda kao da smo zaglavljeni u močvari. Planiran je rast od 15 posto za pet godina. To ne dolazi u obzir", naglašava Knirovič.
On očekuje da će Bjelorusija u narednim godinama doživjeti stagflaciju, situaciju u kojoj se ekonomija smanjuje dok cijene naglo rastu.
„U pojedinačnim mjesecima bismo mogli vidjeti nagli skok plata, kao u martu, ali dugoročno bismo trebali vidjeti inflaciju koja nadmašuje rast plata. To nije nešto što će Bjelorus osjetiti na dnevnoj bazi. Samo dolaskom u Poljsku i Litvaniju, primijetit će sve veći jaz između svog životnog standarda i standarda drugih zemalja“, dodaje Aliaksandr Knirovič.
„Cijene u bjeloruskim trgovinama mogu postati više nego u poljskim“, sugerira izvor.
„Već su vrlo blizu – prošle godine poljska potrošačka korpa bila je skuplja samo osam posto, dok je ranije ta cifra bila 30 posto“, kaže Knirovič.
Jaraslau Ramanchuk očekuje još gori scenario, koji će biti vezan za kraj ruskog rata protiv Ukrajine.
„Lukašenko je korisnik rata, i to funkcionirs kratkoročno kada postoji tržište, ali, kao i u Sovjetskom Savezu, ekonomija radi samo za jedno tržište i jednu specifičnu situaciju. Kada se sve ovo završi, pojavit će se pravi test, uporediv samo sa raspadom Sovjetskog carstva“, dodaje Ramanchuk.
Ekonomista vjeruje da ako Rusija sada „hrani“ bjelorusku ekonomiju, nakon rata, nastojat će uzeti ono što može od Bjelorusije. Prije svega, to je ljudski kapital, kao i prilika da se bjeloruska preduzeća istisnu sa bjeloruskog tržišta.
"Kada su Rusi ikada dobro živjeli? Tako će i nama biti. Kvalitet će biti ruski, poslovne prakse će biti ruske. Niko neće razmišljati o tehnološkom razvoju. Danas na ruskom tržištu postoji ogroman nedostatak visokokvalifikovanih radnika. I to će usisati ljude iz naše zemlje kao usisivač. To će biti vrlo opasna integracija. Oni koji su nezadovoljni će otići", zaključuje Jaroslav Ramančuk.