Izborna kampanja u Mađarskoj: Iz Rusije s ljubavlju

Sve je više dokaza o ruskom miješanju u mađarske izbore.

Stvari ne izgledaju dobro za stranku Fidesz Viktora Orbana manje od četiri sedmice prije općih izbora u Mađarskoj.
S obzirom na ove znakove, premijer je odlučio krenuti na ličnu predizbornu turneju kako bi mobilizirao birače. Budući da je ekonomski učinak njegove vlade u posljednje četiri godine bio loš, premijerov adut je širenje straha i predstavljanje susjedne Ukrajine kao egzistencijalne prijetnje Mađarskoj. Njegova sudbina 12. aprila može zavisiti od toga koliko će ljudi povjerovati u tu priču.
Također se gomilaju dokazi da Orban, prijateljski nastrojen prema Rusiji, prima pomoć od Kremlja u svojim naporima da ponovo dobije izbore. Kako je istraživački novinar Szabolcs Panyi izvijestio na VSquareu, najmanje tri člana ruske vojne obavještajne službe GRU trenutno su u Budimpešti i pomažu u prilagođenim propagandnim i dezinformacijskim kampanjama usmjerenim na okretanje izbora u Orbanovu korist.
„Ulog je visok za [ruskog predsjednika] Vladimira Putina: gubitak Orbana značio bi gubitak svog glavnog sabotera u EU. Ne postoji druga zemlja koja je služila ruskim interesima na tako servilan način u posljednjih nekoliko godina“, kaže za BIRN Peter Kreko, direktor budimpeštanske organizacije Political Capital.
Drugi analitičari ističu da je Orban, također, postao instrumentaliziran u takozvanoj „Crnoj internacionali“ – savezu krajnje desničarskih stranaka u Evropi, koji Moskva koristi za narušavanje evropskog jedinstva, a koji je ime dobio po transnacionalnim mrežama neofašističkih, neonacističkih i ekstremno desničarskih aktera koji su bili posebno aktivni u Evropi između 1960-ih i 1980-ih.
Ovaj razvoj događaja se smatra zapanjujućim paradoksom u mađarskoj politici: vladajuća stranka se snažno zalaže za nacionalni suverenitet i bori se protiv navodnog miješanja EU – saveza čiji je Mađarska punopravni član od 2004. godine – ali ipak nehajno posmatra ili, još gore, čak i pozdravlja operacije ruskih agenata na svom tlu.

Ruska uloga

U narednim sedmicama, Mađarska bi mogla postati pozornica za konkurentske obavještajne operacije, dok zemlje NATO-a prate obim ruskog učešća u kampanji.
„Zapadne obavještajne službe pomno prate dešavanja u Mađarskoj“, objašnjava za BIRN Peter Buda, bivši obavještajni oficir i stručnjak za nacionalnu sigurnost. „Oni znaju da se sve što se dogodi u Mađarskoj može dogoditi i u njihovim zemljama“.
Buda dodaje da Rusija nema baš sofisticiran set alata i da bi čak mogla koristiti iste osobe i metode naknadno u drugim evropskim zemljama, možda nekako prilagođene javnom mnjenju zemlje.
Mnogi stručnjaci vide ulogu Rusije u brzom pogoršavanju mađarsko-ukrajinskih odnosa, koji su postali centralna tema kampanje Fidesz. Ključne poruke premijera Orbana je da se on u ovoj izbornoj kampanji efektivno bori protiv Ukrajine, a ne protiv novonastale opozicione stranke Tisa, čiji je lider Peter Mađar predstavljen kao sluga navodnog „ratnog saveza“ između EU i Volodimira Zelenskog.
Bilbordi sa zlokobnim Zelenskim koji navodno želi mađarski novac mogu se vidjeti na svakom drugom uglu ulice. Oglasi koje sponzorira vlada, a koji upozoravaju na opasnosti od uvlačenja Mađarske u rat u susjedstvu, pojavljuju se i na društvenim mrežama.
„Ukrajina i predsjednik Zelenski godinama su izuzetno nepopularni u Mađarskoj“, kaže politički analitičar Kreko. „Stoga se kampanja dobro uklapa u tradicionalnu strategiju Fidesza: odabrati nepopularnu grupu i ciljati je punom snagom“.
Nažalost za opoziciju, koja u anketama vodi za oko devet bodova, što se više u zemlji govori o Ukrajini i vanjskoj politici, to više utiče na strategiju kampanje vlade.
Rusi su ovdje da pomognu u eskalaciji tenzija, tvrde analitičari. Ton se zaoštrio, jer se čini da je Ukrajina sve spremnija odgovoriti. 
„Bilateralni odnosi nikada nisu bili na ovako niskom nivou“, kaže za BIRN Balazs Jarabik, stručnjak za Ukrajinu i bivši saradnik programa „Budućnost Evrope“ na Bečkom institutu za humanističke nauke (IWM).

Nafta u nemirnim vodama

Vladine energetske politike, koje i dalje u velikoj mjeri ovise o ruskim zalihama, postale su tema kampanje krajem januara kada su isporuke nafte putem naftovoda Družba zaustavljene nakon što je očigledno oštećen u napadu ruskog drona na dio koji prolazi preko ukrajinske teritorije. Ostaje nejasno da li Ukrajina ne može - ili neće - popraviti naftovod, koji snabdijeva Mađarsku i Slovačku ruskom sirovom naftom.
„Ukrajina je ranije nekoliko puta pokušala legalno ometati snabdijevanje Mađarske naftom putem naftovoda Družba. Predsjednik Zelenski je priznao da, da je do njega, ne bi ponovo pokrenuo isporuku. Ovo je politička odluka. Kijev jednostavno želi odlučiti od koga Mađarska kupuje naftu“, kaže za BIRN Anton Bendarzsevszkij, stručnjak za postsovjetsku regiju i direktor Fondacije za ekonomska istraživanja Oeconomus.
Mađarska vlada je nazvala postupke Kijeva "političkom ucjenom" i uzvratila vetom na 20. paket sankcija EU protiv Rusije, kao i na paket pomoći Ukrajini od 90 milijardi eura - iako sama Mađarska ne učestvuje finansijski u kreditu, i dalje ima pravo veta.
Mađarska uvozi otprilike 90 posto nafte iz Rusije, a taj udio se zapravo značajno povećao od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Dok je većina zemalja EU odustala od uvoza ruske nafte, Mađarska je udvostručila svoju ovisnost, generirajući ogroman profit za MOL, nacionalnu energetsku grupu. Veliki dio ovog dodatnog profita usmjeren je u državni budžet kroz neočekivane poreze.
Ukrajina je, također, profitirala od većih tranzitnih naknada, jer naftovod prelazi njenu teritoriju, ali je ruski napad dronom stvorio rijetku priliku za Kijev da poveća pritisak na Mađarsku.
Bendarzsevszkij vjeruje da strategija Kijeva ide dalje od mađarskih izbora i da je usmjerena na uticaj na širu evropsku politiku. 
„Ukrajina želi odsjeći Rusiju od evropskih tržišta, kako u nafti tako i u plinu. I, naravno, vrši pritisak na Mađarsku da odustane od svog veta u EU“, kaže on.
Jarabik, koji je ranije savjetovao ukrajinsku vladu o pitanjima EU, slaže se i dodaje: 
„Postoji ogromna razlika između onoga što je legalno i onoga što je moralno“.
Iako razumije moralne argumente Ukrajine kao napadnute zemlje, vjeruje da oni ne opravdavaju blokiranje mađarskih isporuka nafte, niti navodni napad na ruski tanker za tečni prirodni plin u južnom Mediteranu u martu. Drugi bi mogli spomenuti i eksploziju plinovoda Sjeverni tok 2 2022. godine. Kijev nije službeno preuzeo odgovornost ni za jedan od tih incidenata.
Ukrajina bi, također, mogla iskoristiti spor s Mađarskom u domaće političke svrhe, smatra Bendarzsevszkij, što znači da traženje žrtvenog jarca služi objema vladama: 
„Kijev krivi Mađarsku za blokiranje ubrzanog članstva Ukrajine u EU, iako je dobro poznato da se i druge zemlje EU protive toj ideji“.
Sada otvoreno neprijateljstvo između Mađarske i Ukrajine vjerovatno najviše koristi Moskvi. „Eskalacija tenzija je dobro poznata ruska strategija“, ističe Bendarzsevszkij.
Što se tiče toga da li se Rusija otvoreno miješa u izbore putem tri agenta GRU-a, Bendarzsevszkij nije toliko uvjeren. On priznaje da je Rusija pokušala da se miješa u izbore u Moldaviji prošle godine, ali bez očiglednog uspjeha, jer je vladajuća stranka na kraju učvrstila svoju moć.
Situacija u Mađarskoj može biti drugačija. Održavanje stranke na vlasti zahtijeva drugačije alate od pokušaja njenog rušenja, kaže bivši obavještajni oficir Buda. Ne bi isključio da je ruski napad dronom na naftovod Družba bio namjeran pokušaj daljnje eskalacije tenzija između Mađarske i Ukrajine, a i da pomogne mađarskoj vladi da intenzivira svoju retoriku protiv Ukrajine.
 
Ruska kampanja uticaja

Drugi događaji, također, ukazuju na to da bi Rusija mogla pružiti pomoć mađarskoj vladi.
Dana 6. marta, mađarska antiteroristička jedinica zaustavila je konvoj koji je prevozio 40 miliona dolara, 35 miliona eura i devet kilograma zlata iz austrijske Raiffeisen banke u ukrajinsku Oschadbanku, privela je nekoliko ukrajinskih državljana i zaplijenila novac.
Mađarski ministar saobraćaja otvoreno je izjavio da sredstva neće biti vraćena, dok se ne obnove isporuke nafte – potez koji je izgledao kao jasan odgovor „oko za oko“.
I Raiffeisen i Oschadbank tvrde da su sva dokumentacija i odobrenja bili u redu. Mađarski mediji su izvijestili da se slični transferi novca rutinski odvijaju preko Mađarske godinama, ponekad čak i u koje su uključene kompanije povezane s poslovnim saveznikom premijera. Ipak, mađarska vlada već pokušava povezati opozicionu stranku s novčanim konvojem, implicirajući – bez ikakvih dokaza – da su sredstva bila namijenjena tajnom finansiranju stranke.
„To bi, također, moglo biti dio ruske kampanje uticaja“, kaže sigurnosni stručnjak Buda. „Ove priče obično nisu baš sofisticirane, ali mogu doprijeti do određenog dijela biračkog tijela. Strategija je dobro poznata: izgraditi lažnu priču i širiti je što glasnije i šire“.
Ono što je malo ljudi očekivalo tokom ove kampanje bilo je objavljivanje videa premijera Orbana u kojem dramatičnim glasom zove svoje tri kćerke, upozoravajući ih da bi njihova fizička sigurnost mogla biti ugrožena.
„Vidjet ćete u vijestima da smo bili ugroženi. Moramo ovo shvatiti ozbiljno, ali ne paničarite“, govori svojim kćerkama u pomalo nadrealnom videu.
Prethodno je bivši ukrajinski zastupnik Hrihorij Omelčenko, prilično nebitan političar u svojoj zemlji, objavio video u kojem je upozorio Orbana da će ga „karma“ (sudbina) kazniti za njegove postupke i savjetovao mu da razmišlja o svojoj djeci i unucima kada ukrajinska djeca pate. Video, koji je pažljivo montiran i vjerovatno i manipuliran, brzo je postao viralan u mađarskim provladinim medijima. Vladajući političari su uzdahnuli od užasa što „Ukrajinci već prijete Orbanovim unucima“.
„Ovo je očigledno montirani video“, kaže Buda. „Da li je mađarska vlada bila svjesna manipulacije nije jasno. Ali reagovanjem ovim telefonskim pozivom, mađarski premijer je postao dio ruske kampanje uticaja – svjesno ili nesvjesno“.
Ranije je misteriozna fotografija izgužvanih čaršafa u hotelskoj sobi postala viralna na društvenim mrežama, a jedna web stranica je nagovještavala prljave detalje o privatnom životu opozicionog lidera Petera Magyara. Magyar se odlučio za preventivni udar, priznajući da je imao seks sa bivšom djevojkom u stanu gdje su drugi pili alkohol, a moguće i konzumirali drogu. Insajderi vjeruju da je pripremana klasična kompromitaciona operacija ruskog stila kako bi ga se inkriminiralo za zloupotrebu droga, ali čini se da je priča u međuvremenu odbačena.
Zanimljivo je da su medijski izvještaji o mogućem ruskom miješanju u izbornu kampanju pružili opoziciji neočekivanu priliku. 
„Orban poziva Ruse nazad u Mađarsku. Niko nije uradio ništa slično od 1956. godine“, izjavio je Magyar, brzo povlačeći paralelu sa Sovjetima koji su ugušili mađarsku antikomunističku revoluciju prije 70 godina.
Stoga je pozivanje ruskih trupa (ili, u ovom slučaju, obavještajnih oficira) definitivno tabu u mađarskoj politici i moglo bi pomoći Magyaru da Orbanu oduzme zamah kampanje. 
„Ovo je snažan odgovor, najbolje što Tisza može učiniti“, smatra politički analitičar Kreko, iako to ne vidi kao prekretnicu, budući da je opozicija uglavnom prepustila polje vanjske politike Fideszu.
Ono oko čega se većina stručnjaka slaže je da će mađarsko-ukrajinski odnosi zahtijevati veliko resetiranje nakon izbora. 
„Bez obzira ko pobijedi, odnosi će se morati obnoviti“, kaže stručnjak za Ukrajinu Jarabik.
To bi, naravno, bilo lakše s novom vladom na vlasti. Ali s obzirom na to da mir u Ukrajini nije na vidiku – a Trumpova administracija je trenutno fokusirana na rat s Iranom – ko god da pobijedi na izborima, na kraju će morati pronaći neki oblik modus saradnje s Kijevom.