NATO odbacuje ruske optužbe za militarizaciju Zapadnog Balkana
Dok Moskva tvrdi da zapadni vojni savez militarizira Zapadni Balkan kako bi se suprotstavio Rusiji te da Zapad potkopava sigurnost u Bosni i Hercegovini, iz NATO-a i Europske unije stižu suprotne poruke, naglašavajući da je međunarodna prisutnost u zemlji usmjerena na održavanje stabilnosti, a ne na stvaranje sukoba.
Međutim, NATO tvrdi da primjećuje zabrinjavajuće trendove na Zapadnom Balkanu, prvenstveno secesionističke prijetnje u Bosni i Hercegovini, krhku sigurnosnu situaciju na Kosovu i stagnaciju u procesu normalizacije odnosa između Kosova i Srbije.
„Autoritarne zemlje poput Rusije nastoje intervenirati i potkopati demokracije, iskorištavajući unutarnje slabosti u regiji kako bi širile razdor. Svako vanjsko miješanje u unutarnje demokratske procese je neprihvatljivo. To uključuje hakiranje, informacijske prijetnje, zastrašivanje i druge destabilizirajuće aktivnosti“, rekao je dužnosnik NATO-a za Radio Slobodna Europa (RFE/RL).
Optužbe za militarizaciju i destabilizaciju regije iznesene su na sastanku Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OESS) u ožujku, održanom u Beču, gdje je ruska predstavnica Julija Ždanova izjavila da NATO-ova vojna i politička aktivnost u regiji Zapadnog Balkana i dalje izaziva duboku zabrinutost.
Tema sastanka bila je provedba Sporazuma o kontroli naoružanja, koji proizlazi iz Daytonskog mirovnog sporazuma i odnosi se na Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru.
Ždanova je rekla da NATO-ove aktivnosti potkopavaju Daytonski sporazum i izravno Članak 4 o kontroli naoružanja.
Suprotno ruskim tvrdnjama, Europska unija je u zajedničkoj izjavi nakon sastanka OESS-a naglasila da Subregionalni sporazum o kontroli naoružanja već tri desetljeća doprinosi stabilnosti regije, posebno u Bosni i Hercegovini.
Neutemeljene ruske optužbe
Rusko izaslanstvo je tijekom svog govora u Beču izjavilo da je "ukupna krizna priroda unutarnje političke situacije određena destabilizirajućom ulogom zapadnih zemalja, koje se miješaju u poslove suverene Bosne i Hercegovine, umjetno potičući međuetničke napetosti".
Rusija je optužila zapadne zemlje da žele uništiti "uravnoteženi sustav" uspostavljen u Daytonu, kao i da namjeravaju preformatirati Bosnu i Hercegovinu prema svojim standardima, kršeći interese naroda u ovoj zemlji.
Ždanoa je također za "destabilizaciju situacije" okrivio visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta, kojeg Rusija smatra nelegitimnim, budući da njegovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, što nije bilo ni potrebno.
Visokog predstavnika imenuje Vijeće za provedbu mira (PIC) u Bosni i Hercegovini, što je slučaj i sa sadašnjim predstavnikom međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Schmidtom.
„Uvjereni smo u nužnost hitnog i bezuvjetnog zatvaranja institucije stranog protektorata u Bosni i Hercegovini“, rekao je ruski predstavnik, okrivljujući Zapad za prestanak ruskog financiranja PIC-a, kao i za njegovo nesudjelovanje u radu ove institucije.
Za zatvaranje Ureda visokog predstavnika, Bosna i Hercegovina mora ispuniti 5+2 uvjeta i ciljeva, uključujući podjelu imovine između države i drugih razina vlasti, rješenje za vojnu imovinu, provedbu konačne odluke o Distriktu Brčko, fiskalnu održivost Bosne i Hercegovine i vladavinu prava, uvjete koje zemlja još nije ispunila.
Vojni analitičar Gjuro Kozar rekao je za REL da su ruske tvrdnje neopravdane.
„Na sigurnosnu situaciju negativno utječe utjecaj ruske politike u Bosni i Hercegovini, što se očituje kroz destruktivnu politiku vodstva Republike Srpske prema državi Bosni i Hercegovini, na čelu s vođom separatističke opcije, predsjednikom SNSD-a, Miloradom Dodikom. U svojim nastojanjima da dezintegrira Bosnu i Hercegovinu, establišment RS-a ima podršku Rusije, koja se protivi članstvu Bosne i Hercegovine u NATO-u“, rekao je Kozar.
Za Rusiju je jačanje EUFOR-a također neutemeljeno
Ždanova je u svom govoru također rekla da Rusija pomno prati napredak operacija Europskih mirovnih snaga u Bosni i Hercegovini (EUFOR).
„Upozoravamo da je neprihvatljivo uključivati međunarodne snage u unutarnje političke procese. Smatramo da je povećanje broja snaga EU neutemeljeno“, rekla je tijekom govora.
Posljednjih godina broj pripadnika EUFOR-a se povećao, uglavnom kao preventivna mjera nakon porasta napetosti u zemlji zbog donošenja neustavnih i secesionističkih zakona u entitetu Republika Srpska, koji su kasnije ukinuti.
Dužnosnik iz sjedišta NATO-a, koji nije želio biti imenovan, rekao je za REL da NATO nastavlja pružati podršku EUFOR-u, s ciljem očuvanja teritorijalnog integriteta, suvereniteta i neovisnosti Bosne i Hercegovine.
„U potpunosti poštujemo suvereno pravo svake države da samostalno bira vlastite političke i sigurnosne aranžmane. To je temeljno načelo europske sigurnosti, koje su prihvatile sve države, uključujući Rusiju“, rekao je ovaj dužnosnik saveza.
Vojni stručnjak Kozar ocijenio je da ni prisutnost NATO-ovog sjedišta ni EUFOR-a u Bosni i Hercegovini ne podrazumijeva militarizaciju.
„U sjedištu NATO-a nalazi se blizu 100 ljudi, uglavnom civila, a njihova je zadaća pomoći u jačanju Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u okviru NATO-ovog Partnerstva za mir, u kojem se Bosna i Hercegovina nalazi od 2006. godine.“
Kozar je dodao da Moskva, kroz kritike jačanja EUFOR-a, ima za cilj povući Ured visokog predstavnika (OHR) iz Bosne i Hercegovine, "kako bi se mogli ostvariti separatistički ciljevi Republike Srpske".
Što uključuje Ugovor o kontroli naoružanja?
Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja, koji je bio u središtu pozornosti sastanka u Beču, potpisan je 1996. godine, uz posredovanje OESS-a.
Sporazum predviđa precizno definirana ograničenja naoružanja, uključujući tenkove, oklopna borbena vozila i topništvo.
Prema Europskoj uniji, države potpisnice, uključujući Bosnu i Hercegovinu, tijekom godina provedbe smanjile su količinu teškog naoružanja i broj pripadnika oružanih snaga ispod razina predviđenih sporazumom.
Od 2014. godine države potpisnice preuzele su punu odgovornost za provedbu sporazuma, koji se u izjavi EU-a iz ožujka 2026. navodi kao primjer uspješne regionalne suradnje i izgradnje povjerenja.
Zajedničku deklaraciju, koja Sporazum ocjenjuje kao "iznimku u vrijeme kada se većina sporazuma o kontroli naoružanja ne provodi", potpisale su, uz države članice EU, Albanija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Island, Lihtenštajn, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška, Republika Moldavija, San Marino, Srbija i Ukrajina.
„U lipnju ove godine obilježava se 30 godina kontinuirane i neprekinute provedbe Sporazuma o kontroli naoružanja. Kao takav, postao je stabilan dio sigurnosne politike u regiji“, navodi se u izjavi.
NATO neće dopustiti sigurnosni vakuum na Zapadnom Balkanu
NATO je jasno stavio do znanja da Zapadni Balkan ostaje "visoko na dnevnom redu" i ima stratešku važnost za savez.
„Naša predanost regionalnoj stabilnosti je snažna i nećemo dopustiti stvaranje sigurnosnog vakuuma“, rekao je dužnosnik za Radio Slobodna Europa.
NATO-ova predanost zemljama Zapadnog Balkana ogleda se u nekoliko aktivnosti.
Ranije je spomenuta podrška EUFOR-u i Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, dok je NATO također izjavio da produbljuju politički dijalog i praktičnu suradnju s Bosnom i Hercegovinom, "uključujući i putem sjedišta NATO-a u Sarajevu, Jedinice za podršku političkom angažmanu, kao i novoodobrenog individualno prilagođenog programa partnerstva".
NATO je također priopćio da je na Kosovu najduža i najveća mirovna misija u povijesti saveza, KFOR, koja nastavlja doprinositi sigurnom i stabilnom okruženju za sve ljude i zajednice koje žive na Kosovu.
„Snaga i raspoređivanje KFOR-a periodično se preispituju i prilagođavaju, u skladu s razvojem okolnosti, kako bi misija ostala funkcionalna i prikladna za svoju svrhu. Trenutno KFOR broji blizu 4.600 vojnika iz 33 zemlje, uključujući saveznike NATO-a i partnerske države“, rekao je dužnosnik saveza.
Rusija je, u svojoj prezentaciji na sastanku OESS-a, rekla da, osim što je „trend militarizacije obuhvatio zemlje regije koje su članice saveza“, uz upute NATO-ovih instruktora, borbene sposobnosti Kosova aktivno se povećavaju.
Moskva također smatra prijetnjom održavanje vježbi u zemljama Zapadnog Balkana s NATO-om.
„Savez ne krije činjenicu da je Balkan u cjelini, a posebno njegov zapadni dio, predodređen da postane važna odskočna daska u okviru NATO-ovih priprema za izravni vojni sukob s našom zemljom u roku od tri do pet godina, za što se Bruxelles intenzivno priprema“, tvrdi Moskva.
Međutim, NATO je naglasio da se dugoročna partnerstva sa zemljama u regiji, prvenstveno sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, temelje na političkom dijalogu i praktičnoj suradnji.
„Nastavit ćemo unapređivati dijalog i suradnju kako bismo podržali reforme, regionalni mir i sigurnost te se suprotstavili zlonamjernom utjecaju, uključujući dezinformacije i kibernetičke prijetnje koje dolaze i od državnih i od nedržavnih aktera“, rekao je dužnosnik NATO-a za REL.
SAD upozorava na zlonamjerni utjecaj Rusije na Zapadnom Balkanu
U izvješću "Godišnja procjena prijetnji 2026." američke obavještajne agencije upozorile su da Zapadni Balkan ostaje područje pojačanih političkih napetosti i vanjskih utjecaja, ističući ulogu Rusije u destabilizaciji regije.
Rusija, prema izvješću objavljenom 18. ožujka, "potiče nestabilnost između Srbije, kojoj je naklonjena, i Kosova", ali i "podržava odcjepljenje entiteta Republika Srpska od Bosne i Hercegovine".
Američke službe procjenjuju da etničke i političke podjele u regiji ostaju izražene i predstavljaju potencijalni sigurnosni rizik, posebno u kombinaciji s utjecajem vanjskih aktera.
Zapadni Balkan je u izvješću opisan kao prostor u kojem se sukobljavaju interesi velikih sila, dok postojeće krize i neriješeni sporovi, uključujući odnose između Srbije i Kosova, kao i unutarnje političke odnose u Bosni i Hercegovini, ostaju ključni izvori nestabilnosti.