Proširenje: Rastuće prisustvo Kine na Zapadnom Balkanu izaziva zabrinutost EU,  jer se Brisel oslanja na dobru vjeru regije 

Dijelovi EPP-a postavljaju pitanja o uticaju Pekinga u zemljama koje će se pridružiti Evropskoj uniji. Kos: Svjesni ovog prisustva, "proširenje je geostrateški imperativ. Angažman s trećim zemljama mora biti transparentan".  

Pristup usvojen u Briselu djeluje površno, posebno s obzirom na to da se Kina sve više doživljava kao rivalska i neprijateljska sila. Međutim, dok Kos ističe, s jedne strane, "proširenje je geostrateški imperativ", posebno iz antiruske perspektive i u vrijeme neodrživih transatlantskih odnosa, s druge strane, ulazak u otvoreni sukob s Pekingom nije održiva opcija. 

Proširenje: za EU, Zapadni Balkan su 'Kinezi' 

Međutim, zabrinutosti koje se gaje unutar EPP-a daleko su od neopravdanih. U Crnoj Gori, Kina je prisutna od 2006. godine, a u proteklih 20 godina investicije su porasle do te mjere da Peking sada drži četvrtinu javnog duga Crne Gore. Bilateralni trgovinski bilans ide u korist Kine, pri čemu Narodna Republika Kina prodaje više od deset puta veću vrijednost u Crnoj Gori nego što iznosi crnogorski izvoz u Kinu. Vlada u Podgorici je izložena kineskoj kontroli, posebno kroz autoput A1 koji povezuje lučki grad Bar sa Boljarama. Projekat košta 944 miliona dolara i finansira ga Exim banka Kine. Kineske kompanije su, također, aktivne u metalskom sektoru, a Dongfang Electric naporno radi na održivoj modernizaciji termoelektrane Pljevlja na sjeveru zemlje. Bilateralni trgovinski bilans ide u korist Kini, pri čemu telekomunikacije i telekomunikacijski proizvodi dominiraju trgovinom, uprkos objavi rata EU protiv Huaweija i ZTE-a. 

U Albaniji, zemlji kandidatu koja će uskoro postati članica EU, Kina održava dominantnu poziciju u bilateralnoj trgovini, s izvozom vrijednim približno 1,2 milijarde dolara, u poređenju s albanskim izvozom vrijednim 170 miliona. I ovdje omjer 1:10 ističe stepen u kojem kineski uticaj oblikuje put Albanije ka bližim vezama s Evropskom unijom. Postoji i značajno geopolitičko pitanje koje opterećuje bilateralne odnose: Albanija i dalje priznaje politiku "Jedne Kine" u modernom dobu. To znači da Tirana priznaje Tajvan kao sastavni dio Narodne Republike Kine, za razliku od ostatka EU. 

Za Bosnu i Hercegovinu, situacija je slična onoj u Crnoj Gori: Kina izvozi robu u Bosnu i Hercegovinu u vrijednosti od gotovo 1,5 milijardi dolara, pri čemu telekomunikacije i telekomunikacijski proizvodi dominiraju u izvozu. Bosanski izvoz u ovu azijsku zemlju vrijedi "samo" 91 milion dolara, što ukazuje na neusporedivu neravnotežu i nivo penetracije tržišta. Ulaganja u sektor autoputeva i u projekte obnovljivih izvora energije sve više učvršćuju prisustvo Kine, dok krediti kineskih banaka u konačnici vezuju ovu balkansku zemlju za Peking. 

Međutim, upravo je Srbija glavni partner Kine na Zapadnom Balkanu: saradnja u oblasti odbrane, transporta, infrastrukture, energije i tehnologije čini dvije zemlje toliko aktivnim partnerima da postoje direktni letovi između Beograda i čak četiri kineske destinacije (Peking, Šangaj, Guangzhou i Tianjin). 

Kina je na Zapadnom Balkanu i odlučna je da tamo ostane, čak i nakon što se zemlje kandidati pridruže EU. Suočena s takvim scenarijem, "EU pažljivo prati stopu usklađivanja sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom svih partnera u proširenju, što je važan pokazatelj geopolitičke orijentacije regije", napomenla je Kos. Sistematskim pozivanjem na pridruživanje, EU ima za cilj osigurati snažan angažman sa Zapadnim Balkanom, a istovremeno promovirati stabilnost, sigurnost i prosperitet regije.