Razgovor s Putinom: Evropa traži glavnog pregovarača za Ukrajinu

Evropski zvaničnici znaju da moraju imati mogućnost direktnog razgovora s ruskim liderom. Problem je u odabiru ko bi to trebao učiniti.

Među evropskim vladama sve je jasnija spoznaja da će uskoro možda morati nominirati nekoga ko će se suočiti s ruskim liderom Vladimirom Putinom u direktnim pregovorima o mirovnom sporazumu za Ukrajinu.

Glavni problem je odlučiti ko bi trebao preuzeti tako opasan zadatak.

Pitanje je dobilo na hitnosti nakon što je američki predsjednički izaslanik Steve Witkoff otputovao u Rusiju kako bi Putinu ponudio trostrani samit s Donaldom Trumpom i ukrajinskim liderom Volodimirom Zelenskim, u nastojanju da se izvrši pritisak za prekid vatre.

„Predsjednik Putin zanemaruje Evropsku uniju kao autoritet“, rekao je češki predsjednik Petr Pavel u intervjuu za Axel Springer Global Reporters’ Network, čiji je dio POLITICO.

„Ne želi razgovarati s Ursulom von der Leyen, ne razgovara s Kajom Kallas. Prestao je razgovarati s drugim evropskim liderima, uključujući Emmanuela Macrona“.

Dodao je da bi EU trebala „identificirati osobu ili grupu ljudi koji bi govorili u ime Evrope. Ne nužno predstavnike EU ili NATO-a, već jednostavno lidere kojima bi drugi dali mandat za pregovore“.

Posljednjih dana, Trump je razočarao Ukrajinu i njene evropske saveznike razgovarajući s Putinom bez njihovog učešća i djelujući sve spremnije da zauzme stranu Rusije u gotovo petogodišnjem ratu.

To je ponovo pokrenulo debatu u Briselu i šire o potrebi da Evropa ima vlastitu direktnu liniju s Kremljom, kako bi zaštitila interese regije i ojačala sposobnost Ukrajine da se odupre jednostranom dogovoru.

„Koliko god to bilo teško, mislim da bi neka vrsta kanala s Putinom bila dobra stvar“, rekao je David Lidington, ugledni saradnik Kraljevskog instituta ujedinjenih službi u Londonu.

„Nisam optimističan da bi to išta postiglo u kratkom roku, ali imati kanal koji se zatim može koristiti kada se ukaže prilika nije loša stvar“.

Diplomate i zvaničnici se ne slažu oko toga ko bi bio najbolja osoba za predstavljanje Evrope.

 Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, direktno je pregovarala s Trumpom o trgovini, dok je predsjednik Evropskog vijeća, António Costa, prethodno otvorio komunikacijsku liniju s Kremljom putem svog ureda. Visoka predstavnica EU Kaja Kallas je još jedan potencijalni igrač koji govori u ime evropskih interesa u cjelini.

Ali, briselski balon mora prihvatiti da dogovor s Putinom i Trumpom neće biti diktiran protokolima EU, po mišljenju diplomate iz zemlje Evropske unije kojem je, kao i drugima u ovom tekstu, zagarantovana anonimnost kako bi razgovarao o osjetljivim pitanjima.

„Ne možemo se pojaviti s dvije ili tri osobe koje govore u ime EU“, rekao je diplomata. „Izbor ko će na kraju predstavljati EU bit će zasnovan na onome što bi pružilo najveću vrijednost, a ne na ličnim borbama za moć ili narcisoidnim preferencijama“.

Hoće li se Stubb istaknuti?

Jedno ime izvan mašinerije EU koje privlači pažnju je Alexander Stubb, predsjednik Finske. Dva ključna faktora idu u njegovu korist: vjerovatno ima najbolji odnos s Trumpom među liderima EU, a Finska ima dugogodišnje iskustvo u odnosima s Rusijom  - dvije zemlje dijele granicu dugu 1.300 kilometara i bile su u ratu u prošlosti.

 „Stubb je zanimljiv zbog finskog poznavanja Rusije i tradicionalnog dijaloga s njom“, rekao je diplomata. „Oni znaju više od bilo koga na našoj strani [o] tome šta je potrebno da se osjećate sigurno u takvoj situaciji“.

Drugi diplomata EU je primijetio da je Stubb „jedina osoba koja se do sada javila“ kako bi pokazala visoko političko liderstvo i da bi mogao služiti kao evropski izaslanik na budućem mirovnom samitu. Stubb je prethodno bio u Norveškoj sa Zelenskim i Witkoffom na pregovorima prije posjete američkog izaslanika Rusiji kako bi se sastao s Putinom.

Skupu u Oslu prisustvovao je i najviši pomoćnik Von der Leyen, Bjoern Seibert, koji se pridružio sastancima savjetnika za nacionalnu sigurnost kao dio Koalicije voljnih da podrže Ukrajinu.

Treći evropski diplomata rekao je da je od vitalnog značaja da sama EU bude zastupljena u pregovorima, umjesto male grupe moćnih zemalja poput Njemačke, Francuske i Velike Britanije.

To znači da i Seibert i Pedro Lourtie, glavni Costin pomoćnik, moraju imati mjesta za stolom tokom pripremnih razgovora, rekao je diplomata, i da zemlje članice EU moraju biti pravilno obaviještene o napretku.

Poziv Costi

Prema riječima četvrtog diplomate EU, evropski lideri su na samitu u Briselu pitali Costu da li je možda vrijeme da razgovara s Putinom.

„Costa je rekao, ne, neće sada razgovarati s Putinom“, rekli su. „Ali Costa bi trebao početi razgovarati s Putinom ako želimo igrati ulogu u pregovorima. Time što ne govorimo, idemo na ruku našim protivnicima“.

Četvrti diplomata rekao je da bi Costa bio bolji izbor od Von der Leyen ili Kallas, koje se obje smatraju previše posvećenima ukrajinskoj strani da bi efikasno predstavljale EU na nivou lidera. Kallas je posebno otvoreno kritikovala Trumpa.

„Costa djeluje kao iskreniji posrednik“, saželi su.

Evropska komisija insistira na tome da je EU već prisutna na mirovnim pregovorima, ističući Seibertovo prisustvo u Oslu.

„Glavni cilj [u Oslu] bio je istražiti da li su tu parametri za mogući prelazak na trilateralne ili čak multilateralne razgovore s Ukrajinom i Rusijom za istim stolom“, rekla je novinarima u srijedu glasnogovornica Evropske komisije Paula Pinho.

Rekla je da su se razgovori fokusirali na teritoriju, sigurnost i poslijeratni prosperitet Ukrajine; očekuje se da će Witkoff nakon svog putovanja na sastanak s Putinom izvijestiti Ukrajinu i Evropljane.

„Vrlo je važno da sjedimo za stolom, da možemo predstaviti svoj stav i da se možemo angažovati u onome što je zajednički cilj okončanja ovog užasnog rata“, dodala je Pinho.