03.09.2026.

Rusija cilja ukrajinsku željezničku mrežu dok rat ulazi u smrtonosnu novu fazu

Šest zaposlenih ubijeno u utorak nakon što je Moskva pojačala napade na infrastrukturu i glavni grad Ukrajine

Rusija je otvorila smrtonosnu novu fazu u svom ratu protiv Ukrajine namjernim ciljanjem željezničke mreže zemlje, nakon što e šest zaposlenih u ukrajinskim željeubicama ubijeno tokom napada na Kijev posljednjih dana.

Iz Ukrajinske državne željezničke kompanije, Ukrzaliznjcia, saopćeno je da su njeni radnici poginuli kada je balistička raketa pala u depo sa lokomotivama. Rusi su pogodili i druge željezničke objekte, dodaje se, tokom masovnog bombardovanja Kijeva i kijevske regije. Najmanje 12 ljudi je poginulo, a desetak je ranjeno, uključujući troje djece.

„Nepodnošljivo teška noć za cijelu željezničku porodicu. Željeznički radnici rade na mjestu događaja od ranog jutra. Napad je prouzrokovao značajnu štetu. Spasioci i dalje gase brojne požare“, rekao je predsjednik Ukrzaliznjcie, Oleksandr Percovski.

Ovaj surovi udar dogodio se dok je Rusija eskalirala svoje napade na ukrajinsku prijestolnicu. Izvodila je kontinuirane napade šest dana, počev od kraja augusta, u pokušaju da poremeti svakodnevni život i demoralizira stanovnike grada. Napad se dogodio nekoliko sati prije nego što su ukrajinska djeca započela novu školsku godinu.

Od potpune ruske invazije, 58 radnika željeznice je ubijeno, a najmanje 318 je povrijeđeno. Jedan ranjeni željeznički radnik, Volodimir, prevezen je u bolnicu, a ljudi su pozvani da daju krv ako imaju B pozitivnu – njegovu krvnu grupu.

"Naše kolege su uz njega", saopćeno je je Ukrzaliznjcia, dodajući da će podržati porodice žrtava.

Ukrajinska željeznička mreža je treća najveća u Evropi, sa 24.000 kilometara pruge. Bila je spas za civile tokom rata u zemlji, prevozeći četiri miliona ljudi i procijenjenih 120.000 kućnih ljubimaca. Dovela je svjetske lidere u Kijev, uključujući Joea Bidena i Andyja Burnhama, koji je sredinom augusta stigao noćnim vozom iz Poljske.

Serhij Leščenko, član nadzornog odbora Ukrzaliznjcie, opisao je željeznicu kao "kičmu ukrajinske ekonomije". Bila je glavni logistički dobavljač za vojsku i industriju zemlje i svake sedmice prevozila je 600.000 ljudi, rekao je za Guardian. Sa 170.000 radnika, bila je i najveća ukrajinska kompanija.

Iz tih razloga Rusija je pokušavala uništiti željeznice, dodao je Leščenko. U prvoj godini rata Rusija je napadala mostove, koji su se lako mogli zamijeniti. Zatim je ciljala na šine i električne trafostanice. Ukrajina je potom prešla na korištenje dizel motora. Ove godine Rusija je započela "direktne napade na civilne lokomotive", rekao je - podmukla taktika, u vrijeme kada Ukrajini nedostaje protivvazdušne odbrane.

 

Nekoliko mašinovođa je ubijeno, a lokomotive su ciljane unutar depoa na kojima su bile smještene. Leščenko je rekao da ako se dron Shahed približi vozu na manje od 50 kilometara, mora biti evakuisan i da može nastaviti tek kada prijetnja prođe. Do sada je Rusija ove godine više od 1.500 puta pogodila mrežu – što je veći broj nego u cijeloj 2025. godini. Ukupno je oštećeno 249 vagona i 492 lokomotive. Nekada poznati po svojoj tačnosti, vozovi sada redovno kašne, ponekad i do 12 do 15 sati. Usred sirena za zračnu uzbunu, putnici su prisiljeni da se iskrcaju i sklone, čak i zimi. Ukrajinska novinarka Tetjana Zajec je na Facebooku opisala kako se sakrila u aprilu kada su ruski dronovi preletjeli iznad njih. 

„Bio je pakao. Voz se noću zaustavio negdje u centralnoj Ukrajini. Ne znam ni ime grada. Poluspavajući, samo sam čula konduktera kako kaže 'evakuacija'. Ponijeli smo samo lične stvari i dragocjenosti. Napolju je padala kiša. Hvala kondukterima što su nam podijelili ćebad“, objavila je Zajec.

Dodala je: „Tako smo izdržali dva sata. Dok su nam kamikaze dronovi zujali iznad glave, mi smo se zavukli pod teretni vagon. Posljednji vagon u vozu bio je pun djece. Vraćali su ih iz bolnice. Plakali su u snu. Mislila sam da sam završila u nekom horor filmu. Ali ne, ovo je naš život“.

Od incidenta, Zajec je rekla da se previše plašila da putuje vozom.

„Dok se rat ne završi, neću ga koristiti“, rekla je Zajec, naglašavajući da poštuje „hrabre“ željezničke radnike Ukrajine.

Krajem augusta, ruski dron je pogodio voz u Odeskoj oblasti sa 600 ljudi, uključujući 15 djece.

„Voz je zaustavljen, izbačeni smo. Čuli smo eksplozije, sve je gorjelo. Bilo je strašno“, rekao je jedan putnik, Andrij, za web stranicu Suspline.

Druga putnica, Eva, rekla je da je dva puta evakuisana i "ostavljena na polju".

"Sjedili smo tamo i čuli nešto kako leti. Onda smo vidjeli da je dron vrlo blizu".

 Uspjela je pokupiti svoje stvari i na kraju je putovala autobusum, rekla je Eva.

Leščenko je priznao da ruski napadi štete ukrajinskoj ekonomiji i da su usporili izvoz žitarica iz crnomorskih luka koje su pod vatrom. Rekao je da Kijevu treba protivvazdušna odbrana od zapadnih partnera kako bi mogao zaštititi svoje vozove od pljačkaških raketa i dronova. "Ako je cijela zemlja napadnuta, sigurno će napasti željeznice", rekao je Leščenko.

Do ove godine više od 90 posto ukrajinskih vozova stizalo je na vrijeme. To je dijelom bilo zbog činjenice da lokomotive nikada ne idu posebno brzo, vozeći brzinom od 88 kilometara na sat. Vagoni su čisti i udobni: najbolji način za kretanje po ogromnoj zemlji. Stjuardi brinu o putnicima noćnih vozova i donose im jutarnji čaj u filigranskim držačima.  

Na međunarodnim linijama, graničari pregledavaju muške putnike, dok psi lutaju hodnicima. Od invazije, muškarcima između 18 i 60 godina je zabranjeno napuštanje zemlje, uz neke izuzetke. U vozovima od Kijeva do Przemyśla, željezničkog čvorišta u istočnoj Poljskoj, većina putnika su žene. Od 2022. godine oko šest miliona ljudi je otišlo u inostranstvo, mnogi su izašli vozom.

Posljednjih dana Rusija je lansirala više od 1.500 dronova na Ukrajinu, od kojih je 800 modela na mlazno gorivo, koje je teže oboriti. U prošlosti je Moskva slala roj dronova nekoliko puta sedmično, obično noću. Sada se napadi nastavljaju bez prestanka, s jednim ili dva drona koji se šalju svakog sata, paralizirajući običan život. Sirene za zračnu uzbunu u Kijevu su neprestane.

Percovski, šef Ukrzaliznjcie, opisao je gubitak svojih zaposlenika u utorak kao "strašan".

„U kontaktu smo s njihovim voljenima. Svi su uz njih kako bi prebrodili ovo izuzetno teško vrijeme. Noć je gorka i nemoguća“, napisao je Percovski.