Rusija i euroskepticizam: Dezinformacijske kampanje o ‘krizi Zapada’ i njihov utjecaj na zemlje Zapadnog Balkana

Rusija je posljednjih godina razvila izuzetno sofisticiran aparat za širenje dezinformacija s ciljem potkopavanja povjerenja u Evropsku uniju, NATO i liberalne demokratske institucije. Jedan od ključnih narativa u tim kampanjama jeste predstavljanje Njemačke i drugih vodećih EU država kao društava u dubokoj ekonomskoj, političkoj i moralnoj krizi.

Ovaj narativ se potom ciljano plasira u zemljama kandidatima za članstvo u EU, posebno na Zapadnom Balkanu, kako bi se proizveo euroskepticizam, ojačale proruske političke opcije i usporili integracijski procesi.

Njemačka je već godinama jedna od glavnih meta ruskih dezinformacijskih operacija. Prema analizi Deutsche Wellea, ruske kampanje su posebno intenzivirane uoči njemačkih izbora, s ciljem diskreditiranja stranaka političkog centra i jačanja radikalnih opcija. Stručnjaci iz CeMAS-a navode da je većina lažnih vijesti usmjerena protiv Zelenih, CDU-a i SPD-a, dok se AfD, stranka koja zagovara mekši pristup Rusiji, spominje gotovo isključivo u pozitivnom kontekstu.

Primjeri uključuju fabricirane priče o psihičkom slomu kandidata CDU-a Friedricha Merza, koje su na platformi X pregledane više od 5,4 miliona puta, te lažne optužbe o korupcijskim skandalima visokih zvaničnika Zelenih poput Roberta Habecka i Claudije Roth. Ovakve kampanje imaju dvostruku funkciju: destabilizirati politički centar u Njemačkoj i stvoriti percepciju da je EU u dubokoj krizi, nesposobna da se nosi s unutrašnjim izazovima.

Ruska strategija informacijske manipulacije temelji se na nekoliko ključnih ciljeva: slabljenju EU kao geopolitičkog aktera, jačanju proruski orijentiranih političkih snaga u susjedstvu Unije i sprečavanju daljnjeg širenja NATO-a. Ako se EU prikaže kao nefunkcionalna, podijeljena i ekonomski nestabilna, zemlje kandidati gube motivaciju za reforme i usklađivanje sa evropskim standardima. U takvom okruženju proruske stranke lakše promovišu narative o „alternativnim partnerstvima“, „neutralnosti“ ili „balansiranoj politici“.

Balkan kao poligon za širenje propagande

Zapadni Balkan je posebno ranjiv na ovakve narative zbog neriješenih etničkih i političkih tenzija, slabih institucija, niske medijske pismenosti, prisustva proruskih političkih i vjerskih struktura te sporog procesa EU integracija.

Na Sarajevskoj sigurnosnoj konferenciji 2024. godine, stručnjaci su upozorili da je Zapadni Balkan sljedeća fronta Vladimira Putina i da Kremlj koristi regiju kao poligon za informacione ratove, uključujući širenje dezinformacija i instrumentalizaciju etničkih i vjerskih podjela.

Dr. Azeem Ibrahim iz NewLines Institute for Strategy and Policy naglasio je da je ruski utjecaj u regionu „posljedica povlačenja Zapada“ i da Moskva vješto koristi vakuum nastao nedostatkom jasne evropske perspektive. Direktor konferencije Hikmet Karčić istakao je da je Kremlj godinama koristio Zapadni Balkan kao poligon za informacione operacije, uključujući širenje dezinformacija i iskorištavanje etničkih tenzija.