Rusija povećava vojne troškove za 2027. godinu za 27 posto, pokazuju budžetski dokumenti

Stvarni budžetski iznosi su veći od onih zvanično objavljenih, jer se neki vojni troškovi mogu uračunati i u druge dijelove budžeta.

Rusija planira potrošiti 17,1 bilion rubalja (202,58 milijardi dolara) na odbranu u 2027. godini, što je oko 27 posto više od 13,5 biliona rubalja prvobitno planiranih u budžetu i najveći iznos od početka rata u Ukrajini 2022. godine, pokazali su vladini dokumenti koje je Reuters vidio u ponedjeljak.

Ukupni vojni troškovi će u naredne tri godine iznositi 50 biliona rubalja, prema dokumentima. U 2026. godini vlada je planirala potrošiti 12,1 bilion rubalja na odbranu, ali stvarni iznos je povjerljiv i neće biti objavljen. Neki vojni troškovi mogu se uračunati i u druge dijelove budžeta.

Dokumenti su, također, pokazali da je vlada povećala svoju procjenu budžetskog deficita za 2026. godinu na 3,2 posto bruto domaćeg proizvoda, sa prethodnih 1,6 podzo BDP-a. Budžetska potrošnja u 2026. godini povećat će se za 13,2 posto na 48,6 biliona rubalja ili 20,9 posto BDP-a.

Očekuje se da će vlada podnijeti nacrt budžeta parlamentu do 1. oktobra. Prošle sedmice, vlada je najavila planove za nova povećanja poreza u 2027. godini kako bi finansirala rastući deficit. Dokumenti su pokazali da se očekuje da će novi porez na neočekivani prihod od metala i rudarskih kompanija godišnje prikupiti oko 200 milijardi rubalja.

Dokumenti su pokazali da će vlada u 2026. godini povećati svoj plan neto zaduživanja za 26 podzo na pet biliona rubalja i potrošiti 459 milijardi rubalja - oko 11 posto likvidnog dijela svog Nacionalnog fonda bogatstva - kako bi smanjila deficit. Također je smanjila procjenu prihoda od nafte i plina za 2026. godinu na 7,6 biliona rubalja sa prethodnih 8,9 biliona rubalja.

Dokumenti su pokazali da će državni dug porasti na 21,7 posto BDP-a u 2027. godini sa 19,9 posto BDP-a u 2026. godini, iznad nivoa od 20 posto koji vlasti smatraju sigurnim. Ukupno zaduživanje u 2027. godini će se povećati za 43 posto na 7,7 biliona rubalja.

Suočene s potpunom ruskom invazijom na Ukrajinu i širom sigurnosnom prijetnjom koju ona predstavlja, države članice EU su naglo povećale izdvajanja za odbranu u onome što predstavlja najveće ponovno naoružavanje Evrope od Hladnog rata. Kombinovani godišnji budžeti za odbranu porasli su sa 262 milijarde eura u 2022. na 418 milijardi eura u 2025. – što je skok od otprilike 20 posto u odnosu na prethodnu godinu i povećanje od skoro 79 posto u realnom iznosu od 2020. – s daljnjim porastom na procijenjenih 454 milijarde eura koji se očekuju u 2026. godini.

Države na prvoj liniji fronta predvodile su taj put: Poljska sada troši znatno više od četiri posto BDP-a, baltičke zemlje između tri i pet posto, a Njemačka je potaknula veliki dio regionalnog rasta nakon godina nedovoljnog ulaganja. Saveznici NATO-a obavezali su se na novi cilj od pet posto BDP-a do 2035. (3,5 posto na osnovnu odbranu), dok je EU pokrenula inicijative poput ReArm Europe/Readiness 2030 kako bi mobilizirala stotine milijardi dodatnih sredstava, zajedničke nabavke i industrijske kapacitete kako bi Evropa mogla odvratiti dalju rusku agresiju i smanjiti ovisnost o vanjskim partnerima.