21.08.2026.

Rusko-armenske tenzije nastavljaju rasti

Ministarstvo vanjskih poslova Rusije je optužilo armensko rukovodstvo da pokušava "ucijeniti" Moskvu i obmanuti Armence o ekonomskim posljedicama svoje prozapadne vanjske politike,  koja je dovela do ruskih sankcija protiv Jerevana.

U međuvremenu, predsjedavajuća gornjeg doma ruskog parlamenta, Valentina Matvienko, pojačala je prijetnje Moskve da će obeshrabriti ruske turiste da posjete ovu zemlju Južnog Kavkaza, u očigledno napetom telefonskom razgovoru sa svojim novoizabranim armenskim kolegom, Rubenom Rubinianom.

Rubinian je telefonirao Matvienkovoj uprkos tome što ruska zvaničnica nije čestitala armenskom kolegi na imenovanju na mjesto predsjedavajućeg Narodne skupštine Armenije. Ruski predsjednik Vladimir Putin, također, je odbio čestitati premijeru Nikolu Pašinijanu na pobjedi njegove stranke na parlamentarnim izborima 7. juna, čije rezultate armenska opozicija nije priznala.

Prema ruskom tumačenju telefonskog razgovora, Matvienko je kritikovala napore Jerevana da se pridruži Evropskoj uniji, rekavši da su oni u suprotnosti s članstvom Armenije u Evroazijskoj ekonomskoj uniji (EEU), rusko-trgovinskom bloku. Ponovila je pozive ruskog predsjednika Putina da Armenija održi referendum o članstvu u EU.

Rubinian je, prema navodima njegovog ureda za odnose s javnošću, naveo kao ponavljanje službenog armenskog stava da se referendum ne može održati prije nego što Jerevan podnese formalni zahtjev za članstvo u EU. Također je izrazio zabrinutost zbog "neosnovanih" zabrana uvoza armenskih poljoprivrednih proizvoda koje je Moskva nametnula krajem maja i početkom juna.

Matvienko je, također, osudila "sistematska pritvaranja ruskih građana u Armeniji" na osnovu naloga za hapšenje koje su izdale "treće zemlje".

"Ako se ova praksa nastavi, Rusija će morati preporučiti svojim turistima da ne posjećuju zemlju", upozorila je Matvienko, kako se navodi u zvaničnoj izjavi.

Aleksej Ševcov, zamjenik sekretara Vijeća sigurnosti Rusije, izjavio je u aprilu da ruski turisti donose armenskom sektoru usluga milijardu dolara godišnjeg prihoda. Mogući gubitak tih prihoda "zadao bi težak udarac ekonomiji zemlje", rekao je Ševcov.

Pašinijan je početkom augusta rekao da je Moskva uvela trgovinska ograničenja, jer njegova administracija traži političke i ekonomske "alternative" tradicionalnom savezu Armenije s Rusijom. Naznačio je da Jerevan neće promijeniti svoju politiku evropskih integracija uprkos ruskom embargu. Portparol ruskog Ministarstva vanjskih poslova, Aleksej Fadejev, ismijao je te komentare Pašinjana u svojoj izjavi medijima.

"Ovo je otvorena obmana ne samo euroazijskih integracijskih partnera, već i vlastitog stanovništva", rekao je Fadejev na brifingu za novinare. "Nije slučajno da se socioekonomske posljedice takvog 'skoka' u Evropu kriju od armenskih građana".

"U kontekstu rusko-armenskih odnosa, umjesto konstruktivnog dijaloga, svjedočimo pokušajima Jerevana da podigne ulog ili jednostavno pribjegne ucjeni", optužio je Ševcov armensku stranu. "Ova politika uključuje progon proruskih orijentiranih građana i prijetnje arbitražnim postupcima protiv ruskih kompanija koje posluju u Armeniji".

 

Pašinijan je 30. jula ove godine obećao da će okončati monopol Ruskih željeznica (RŽD) u upravljanju armenskom željezničkom mrežom. Armenska vlada bi mogla podnijeti tužbu protiv RŽD pred međunarodnim sudom zbog toga, rekao je atmenski premijer. U vezi sa ovom najavom armenskog premijera predsjednik RŽD-a, Oleg Belozerov, odgovorio je da će armenska vlada morati kompenzirati njegovu kompaniju za oko 400 miliona dolara investicija koje je, kako tvrdi, uložila u mrežu željeznica u Armeniji od 2009. godine.