Sigurnosna služba: Rusija razmišlja o Baltiku kao što je ranije razmišljala o Ukrajini

Prema SAB-u, "Tokom proteklih nekoliko godina, percepcija Zapada od strane Moskve kao egzistencijalne prijetnje vladajućem režimu se intenzivirala. Rusija vjeruje da je već ušla u direktan sukob sa Zapadom: borba se odvija ne samo u Ukrajini, već i globalno i ideološki... Da bi ostvarila svoj uticaj i planove, Rusija nastavlja koristiti i stalno prilagođavati postojeće, kao i stvarati nove hibridne instrumente".

Rusija sve više koristi "pravne mehanizme na međunarodnoj sceni s ciljem diskreditacije Latvije na međunarodnom nivou i osiguranja dugoročnog međunarodnog pritiska na Latviju da promijeni svoju politiku prema Rusiji i rusofonom stanovništvu", navodi SAB i posvećuje kratko poglavlje svog izvještaja ovom fenomenu, predviđajući da bi Rusija mogla pokušati provući Latviju i druge zemlje kroz međunarodne sudove zbog navodne diskriminacije svojih drzavljana koji govore ruski jezik.

Prema procjeni SAB-a, Rusija će i dalje predstavljati značajnu vojnu prijetnju evropskim zemljama i NATO-u - što vjerovatno neće biti veliko iznenađenje za bilo koga s obzirom na višedecenijsko iskustvo agresorske države.

"Informacije SAB-a pokazuju da ruska percepcija Latvije postaje sve sličnija onoj koju je Rusija imala o Ukrajini prije rata. Iako Rusija trenutno ne predstavlja direktnu vojnu prijetnju Latviji, niz znakova ukazuje na potencijalne dugoročne planove", upozorio je SAB.

"Iako nije prioritet za Rusiju, sve negativniji stav prema Latviji dugoročno bi mogao rezultirati agresivnijim ruskim odlukama. Većina ruskih narativa prikazuje Latviju kao rusofobnu zemlju koja ugnjetava dio stanovništva koji govori ruski. Rusko Ministarstvo vanjskih poslova periodično objavljuje opsežne izvještaje o kršenjima ljudskih prava i situaciji u zapadnim zemljama, često posvećujući jedan od najvećih dijelova izvještaja Latviji. Ruski narativi, također, prikazuju Latviju kao nacističku državu, marionetu Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država i propalu državu. Prije rata, Moskva je širila slične narative u vezi s Ukrajinom. Sada nastavlja prikazivati sve tri baltičke zemlje na sličan način".  

„Prošle godine, prilikom analize stanja sigurnosne situacije u regiji, procijenili smo da bi se pod pravim uvjetima ruska vojna prijetnja NATO-u mogla znatno povećati u periodu od pet godina. Nedavno su razni stručnjaci predviđali da će se to dogoditi u naredne dvije do tri godine. Situacija se promijenila, prijetnja se povećala, ali trenutno je ne ograničavamo na određeni vremenski okvir jer na situaciju utiču različiti faktori i njihova kombinacija. Nivo prijetnje koji dolazi iz Rusije ostat će visok, stoga moramo efikasno raditi na smanjenju tih prijetnji. Također,  moramo biti spremni na činjenicu da će Rusija pokušati izvršiti svoj uticaj na predstojeće parlamentarne izbore u Latviji ove jeseni“, primijetio je Egils Zviedris, direktor SAB-a, komentirajući godišnji izvještaj.

Također je ponudio nekoliko zdravorazumskih savjeta namijenjenih široj javnosti u Latviji u izbornoj godini.  

"Ohrabrujem sve da, kada konzumiraju informacije, budu svjesni da smo pod pritiskom aktivnosti informacionog uticaja. Naši protivnici bi sigurno željeli da obave veliki dio posla kroz ruke latvijskog naroda, a da to nisu ni svjesni. Iako nevidljiv, ovaj uticaj je veoma jak. Polarizira društvo i slabi nacionalnu sigurnost. Pozivam sve da mu se odupru na bilo koji mogući način - ne prepuštaju se emocijama i ne upadaju u zamke postavljene u domenu informacija. Uvijek je dobra ideja duboko udahnuti prije nego što podijelite naizgled skandalozne informacije ili izvučete bilo kakve zaključke o njima, kako ne biste dali našim protivnicima razlog da se raduju uspjehu svojih operacija uticaja koje imaju za cilj potkopavanje sigurnosti i nezavisnosti Latvije", kazao je Zviedris.

Povjerljivi dio godišnjeg izvještaja pregledat će Kabinet ministara i Komisija za nacionalnu sigurnost Parlamenta Latvije.  

U još jednoj zanimljivoj digresiji, a suprotno uobičajenim nagađanjima o tome kako će umjetna inteligencija (AI) navodno učiniti svijet mnogo boljim mjestom, SAB ističe neke od njenih mračnijih primjena pa u izvještaju navode: "Također smo primijetili sve veću upotrebu umjetne inteligencije u ruskim informacijskim operacijama za generiranje sadržaja koji je prikladniji za ciljnu publiku i lakši za razumijevanje. AI, također, može smanjiti troškove kreiranja sadržaja na drugim jezicima i njegove distribucije izvan tradicionalnih ruskih ciljnih grupa".  

Biro za zaštitu ustava jedna je od tri državne sigurnosne službe, a druge su Služba državne sigurnosti (VDD) i Služba odbrane za obavještajne i sigurnosne poslove (MIDD). Glavni zadaci SAB-a uključuju obavještajne poslove, kontraobavještajne poslove i zaštitu službenih tajni. SAB, također, osigurava zaštitu tajnih informacija NATO-a i EU u javnim institucijama koje rade s takvim informacijama.