26.08.2021.

Pokret za odbranu Kosova i Metohije kao ruski alat širenja uticaja u regionu

Polovinom juna 2020. godine u Slancima kod Beograda, osnovan je Pokret za odbranu Kosova i Metohije (KiM), kome su pristupila 73 srpska intelektualca. U proglasu koji je tom prilikom izdat kaže se da je „Jedini i isključivi cilj pokreta sprečavanje i trajno onemogućavanje pravnog otuđenja od Srbije bilo kojeg dijela južne srpske pokrajine“.

Jezgro Pokreta čine potpisnici Apela za odbranu Kosova i Metohije, koji je potpisan 6. januara 2018. godine, a čije potpisivanje je inicirao prof. dr. Miloš Ković i dr. Slobodan Reljić, oba porijeklom iz BiH, koji su također bili i inicijatori osnivanja Pokreta za odbranu KiM.

Pokret je, kako javljaju mediji, osnovan uz blagoslov oca Andreja (Jovičića) koji je preminuo u augustu prošle godine, a koji je bio starješina manastira Svetog Arhiđakona Stefana i jedan od potpisnika Apela za zaštitu srpskog življa i njegovih svetinja na Kosovu još 1982. godine.

U Predsjedništvo „Pokret za odbranu Kosova i Metohije“ izabrani su prof. dr. Slobodan Samardžić, prof. dr. Bogoljub Šijaković, prof. dr. Milo Lompar, prof. dr. Miloš Ković i prof. dr. Časlav Koprivica. Za zastupnika Pokreta izabran je profesor Miloš Ković.

Ruska crkva blagoslovila osnivanje pokreta?

Glavni inicijator za osnivanje pokreta je Srpska pravoslavna crkva (SPC) uz blagoslov Ruske pravoslavne crkve (RPC). Da je to tako vidjelo se i po tome što su se, odmah nakon formiranja, predstavnici Pokreta uputili kod nedavno preminulog patrijarha srpskog Irineja, kome su predstavili program djelovanja i aktivnosti Pokreta u cilju „očuvanja Кosova i Metohije u sastavu Srbije“. Oni su se tada zahvalili patrijarhu za odlučan stav Srpske pravoslavne crkve „po pitanju svih problema koji se tiču, kako dovođenja u pitanje statusa Kosova, tako i po pitanju opstanka srpskog pravoslavnog naroda i svetinja na tom prostoru“. Patrijarh je predstavnicima Pokreta poručio „da se mora voditi računa da svi društveni i politički činioci budu ujedinjeni i jedinstveni kada je riječ o odbrani srpskih nacionalnih interesa“.

U formiranju pokreta zanačajnu ulogu je imala i Srpska akademija nauka i umjetnosti (SANU) čijih je nekoliko članova direktno učestvovalo u osnivačkoj skupštini Pokreta. To su akademici: Matija Bećković, Danilo Basta, Jovan Delić i Milosav Tešić, svi od ranije poznati kao velikosrpski nacionalisti koji su proruski orjentisani.

Izvor: Sputnik

Pokret za odbarnu KiM-a od samog osnivanja ima zadatak da vrši pritisak na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da ne prizna Kosovo. Pojačane aktivnosti na osnivanju Pokreta za odbranu KiM-a nastaju u trenutku kada su počele spekulacije da bi aktuelni režim na čelu sa Vučićem trebao da, na jesenskim pregovorima, koji su održani u septembru 2020. godine u Vašingtonu, potpiše nezavisnost Kosova.

Ne vjerujući mnogo Vučiću, Srpska pravoslavna crkva po sugestijama Ruske crkve, a uz podršku SANU ustaje sa zahtjevom da neće priznati nikakve dogovore sa SAD u kojima će Kosovo biti priznato kao nezavisna država. Izjava mitropolita Amfilohija u kojoj je izrazio bojazan da politika predsjednika Srbije Aleksandra Vučića vodi „izdaji Kosova i Srbije“ najbolje oslikava nepovjerenje crkvenih i intelektualnih krugova u Vučićevu politiku.

Ruski uticaj na Kosovu

Rusija je tu ponovo vidjela dobru priliku da se, slično kao u Crnoj Gori, jače uključi kako bi ostvarila svoj uticaj inicirajući srpsku javnost i intelektualce, posebno one proruski opredijeljene, da se stave u zaštitu Kosova. Oni su to objeručke prihvatili, tako da se još jednom potvrdilo da je dominantna politička i intelektualna elita Srbije izrazito proruska.

Rusiji nisu odgovarali pregovori koje je Vučić organizovao u Vašingtonu, i to bez njihove saglasnosti, što se vidjelo nakon Vučićevog povratka iz SAD kada su on i njegova delegacija bili ismijani i omalovažavani od potparolke ruskog Ministarstva inostranih poslova, Marije Zaharove.

Nakon osnivanja, svoj značajniji istup Pokret ima upravo poslije povratka Vučića iz SAD i potpisivanja Vašingtonskog sporazuma, za koji su u Pokretu ocijenili da je „izdaja režima“. Oni su u svom proglasu izjavili „da su svi svjesni da je režim u Srbiji, na čelu sa predsjednikom napaćene države, ušao u posljednju fazu predaje južne srpske pokrajine velikoalbanskom pokretu“.

Izvor: politicki.rs

Treba naglasiti da su ranije, u pripremama za potpisivanje Apela za spas KiM kao i osnivanju Pokreta za odbranu KiM, važnu ulogu imali srpski nacionalisti iz BiH, tačnije iz Republike Srpske. Može se reći da su upravo oni bili i najgovorljiviji zagovornici ovih ideja. U aktivnostima su učestvovali kao pojedinci ili kao predstavnici raznih udruženja. Jedno od takvih udruženja je i Srbsko sobranje „Baštionik“ koje je postalo poznato po sakupljanju humanitarne pomoći srpskom stanovništvu na Kosovu i Metohiji. Zanimljivo je da je novi gradonačelnik Banja Luke, Draško Stanivuković, odmah po preuzimanju vlasti ostvario kontakt sa Predragom Adamović, predsjednikom ovog udruženja, koji je ujedno i jedan od osnivača Pokreta za odbarnu KiM, te mu poklonio drvenu azbučnu ploču kao “simbol očuvanja srpskog pisma ćirilice“, što je medijski bilo snažno popraćeno.

Iako na njihovom web sajtu piše da se „Baštionik“ bavi humanitarnim radom prikupljajući novac za kupovinu namirnica za narodne kuhinje na Kosovu i Metohiji, jasno je da je on uključen i u političke procese, pa se može pretpostaviti da nije bio slučajan susret Adamovića i Stanivukovića i to odmah nakon njegovog preuzimanja funkcije gradonačelnika Banja Luke.

Velika imena

Od već spomenutih Kojića i Reljića, u osnivačkoj skupštini Pokreta učestvovalo je još nekoliko srpskih intelektualaca, profesora sa fakulteta u Beogradu, Istočnom Sarajevu i Banja Luci, te akademika SANU. Tu možemo izdvojiti nekoliko njih koji su prisutni u javnosti na ovim prostorima kao propagatori i zagovornici secesionističke politike Milorada Dodika i negiranja države BiH.

To su : Slobodan Reljić, Miloš Kojić, Željko Budimir, Dragan Davidović, književnik Milan Ružić, Dejan Mirović, te Slađana Nikolić, bivša manekenka i starleta, policajka bliska škaljarskom kalnu, na prijedlog Ivice Dačića, završila Diplomatsku akademiju i drugi.

Zastupnik Pokreta za odbranu KiM je dr. Miloš Ković. On je profesor na Filozofskon fakultetu u Beogradu a već 12 godina je predavač i na Filozofskom fakultetu u Istočnom Sarajevu. Ković je poznat kao velikosrpski nacionalista koji smatra da Srbija ni po koju cijenu ne smije izgubiti Kosovo i Metohiju, smatrajući da bi ovakvo rješenje bilo pogubno za Srbiju ali i za cjelokupni srpski narod na prostorima bivše SFRJ. Ković često ističe velikosrpske stavove o potrebi „ujedinjavanja svih srpskih zemalja u jedinstvenu državu“, ali isto tako smatra da trenutna vlast u Srbiji za to nije spremna i da ne shvata historijski trenutak u kome je odbrana Kosova ujedno odbrana i srpstva na ovim prostorima. On smatra da ni „Slobodan Milošević nije shvatio da se u Kninu brani Banja Luka, da se u Banja Luci brani Priština, pa tako ni sadašnja politička elita u Beogradu ne shvata da se na Kosovu brani Republika Srpska i da Srbi više ne mogu da se povlače“.

Profesor doktor Slobodan Reljić, rođen je u Tesliću, diplomirao je Žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, a magistrirao na Odjeljenju za sociologiju Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu (2010). Bio je glavni urednik NIN-a u periodu između 2002. i 2009. godine. Često boravi u Banja Luci, gdje drži predavanja u kojima daje podršku aktuelnom režimu Milorada Dodika i njegovoj secesionističkoj politici.

Željko Budimir, od oktobra ove godine je docent na Fakultetu političkih nauka u Banja Luci.

Uža mu je specijalnost međunarodni odnosi, bezbjednost i geopolitika, jedan je od istaknutijih pobornika režima u Banja Luci i zagovornik „ujedinjenja svih srpski država“. On u jednom intervju kaže da se „Baščaršijska politika ponaša srbofobno u svim mogućim prilikama… Nazivanje mitropolita i vladika klerofašistima pokazuje u kojem pravcu oni vode svoju politiku mržnje i netolerancije.“

Dragan Davidović, historičar iz Banja Luke, rođen u Visokom, bio je direktor i glavni i odgovorni urednik agencije SRNA, generalni direktor i glavni i odgovorni urednik Radio televizije Republike Srpske, i ministar vjera Republike Srpske, također je blizak Dodikovom režimu, a veoma je aktivan u podržavanju aktivnosti Ruske pravoslavne crkve na području RS.

Izvor: serbianmonitor.com

Osnivanjem Pokreta za odbranu KiM još se jednom pokazalo da javne kulturološke veze u regionu Rusija ostvaruje putem Ruske pravoslavne crkve na čije širenje i uticaj još uvijek mirno gledaju iz Srpske pravoslavne crkve jer im je RPC pomogla u slamanju vlasti u Crnoj Gori, kroz višemjesečno organizovanje litija. Istome se nadaju i kada je u pitanju odbrana Kosova.

RPC jeste važan, ali ne i jedini „alat“ za ostvarivanje proruskog uticaja na ovom području.

Rusija se puno oslanja na proruski orjentiranu srpsku elitu, intelektualce, javne i kulturne radnike i političare. Da se primijetiti da je u osnivanju Pokreta za odbranu KiM uključeno dosta proruski orjentisanih ljudi koji su uz to i dokazani srpski nacionalisti, čiji je krajnji cilj odbrana Kosova i stvaranje „srpskog svijeta“. Rusija će to podržavati sve dok to bude njen strateški interes na ovom području.