Sve veći uticaj Kine na Balkanu

Godinama su kineski interesi na Zapadnom Balkanu bili pretežno ekonomski. U posljednje vrijeme, međutim, osjeća se sve veći uticaj Pekinga u politici u regionu – obično u partnerstvu sa Moskvom.

Kina i Rusija imaju zajedničkog neprijatelja: Sjedinjene Američke Države i njihove saveznike. U nekoliko oblasti su sarađivali kako bi osujetili inicijative Zapada, uključujući i Balkan. Obje države se protive članstvu Kosova u Ujedinjenim nacijama, a nedavno su se, također, zajednički protivili inicijativi za zadržavanje međunarodnih mirovnih snaga u Bosni i Hercegovini u Vijeću sigurnosti UN-a.

Peking i Moskva će vjerovatno održati ovaj savez kada je u pitanju suprotstavljanje euroatlantskom prisustvu u regionu. Nakon što je investirala u „diplomatiju vakcina“ u regionu, kao i davala kredite za ogromne infrastrukturne projekte (nazovite to „kreditna diplomatija“), Kina sada pokazuje „tvrđi“ tip vanjske politike na Balkanu – izvozeći svoj autoritarizam kroz stratešku korupciju.

'Nova Jalta'?

Kina već godinama jača svoju vojnu moć kako bi odgovarala rastućoj globalnoj ekonomskoj snazi sa ciljem da postane supersila. Posebno upečatljiv primjer je njena nedavno iskazana ambicija da učetvorostruči svoj nuklearni arsenal.

Uz kontinuirani uspon Kine, ruski predsjednik Vladimir Putin često je iznosio ideju o sistemu "nove Jalte", u kojem bi velike svjetske sile imale svoje vlastite sfere uticaja, sa tampon državama uklesanim između. Nedavni događaji u Ukrajini pokazuju da Kremlj radi u tom pravcu. Prema Moskvi, baš kao što su se o takvom aranžmanu dogovorili lideri SAD-a, Sovjetskog Saveza i Ujedinjenog Kraljevstva na čuvenoj konferenciji na Jalti pred kraj Drugog svjetskog rata, o novom savezu će odlučivati Washington, Moskva i Peking.

Do sada, međutim, to se nije ostvarilo, a Rusija se nastojala pridružiti Kini, vjerujući da takva saradnja može zaštititi njene interese. Sa svoje strane, SAD su

odgovorile formiranjem partnerstava sa zemljama istomišljenicima širom svijeta. Ova strategija je prošle godine rezultirala stvaranjem strateškog saveza sa Australijom i Velikom Britanijom, nazvanog AUKUS, sa ciljem obuzdavanja uspona Kine.

Povećano angažovanje

Upravo je u Vijeću sigurnosti UN-a osovina Kina-Rusija najaktivnija po pitanjima Balkana. Obje zemlje imaju pravo veta u Vijeću sigurnosti UN-a i upozorili su da će blokirati svaku buduću odluku za region za koju vjeruju da je u suprotnosti sa njihovim interesima. Do sada su bili veoma aktivni po dva pitanja: članstvu Kosova u UN i međunarodnim mirovnim snagama u Bosni i Hercegovini.

Što se tiče prvog, Peking je podržao stav Moskve, dajući dva veta na to pitanje. Što se tiče posljednjeg, Kina i Rusija zajednički su se protivile ostanku međunarodnog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu. Obje zemlje su, također, na stanovništu da je prisustvo međunarodnih mirovnih snaga u BiH "uplitanje Zapada" u suverenitet zemlje.

Ovo je novi detalj. Kina nije potpisnica Dejtonskog sporazuma iz 1995. koji je postavio status quo za region nakon krvavih ratova, niti je ranije bila uključena u druge političke pregovore vezane za Zapadni Balkan. Ovo novo učešće dolazi uz nedavno finansiranje velikih infrastrukturnih projekata, kao i „diplomatiju vakcina“, doniranje vakcina protiv COVID-19 nekim zemljama Balkana.

Otprilike u isto vrijeme kada su se Kina i Rusija udružile u vezi sa određenim pitanjima na Balkanu u Vijeću sigurnosti UN-a, kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi posjetio je regiju, podstičući pekinšku inicijativu Pojas i put i njenu grupu 16+1 da promoviraju poslovanje i investicije u zemljama Centralne i Istočne Evrope. Značajno je da su i Kosovo i Sjeverna Makedonija izostavljeni iz putovanja, iako Kina finansira dva autoputa u Sjevernoj Makedoniji. Obje države imaju bliske veze sa Zapadom.

Također krajem 2021, tajvanski ministar vanjskih poslova Joseph Wu posjetio je Češku i Slovačku i "nezvanično" putovao u Brisel, nadajući se da će dobiti podršku. Za mnoge zemlje Kina je uslovila ulaganja nepriznavanjem Tajvana. Devedesetih godina prošlog stoljeća Sjeverna Makedonija je priznala Tajvan, ali je promijenila

kurs nekoliko godina kasnije. Kina će pomno pratiti ovo pitanje kada su u pitanju njeni odnosi sa zemljama u regionu.

Kinesko balkansko partnerstvo

Sedamdesetih godina prošlog vijeka Kina i Albanija su imale izuzetno bliske veze, ali su se odnosi zahladnjeli na prelazu između dva stoljeća. Sada se odnosi ponovo popravljaju, uglavnom kroz ekonomsku saradnju. U oktobru je albanski premijer Edi Rama primio ministra vanjskih poslova Wanga u Tirani i rekao da njegova zemlja "pozdravlja više kineskih investicija". Također je potvrdio da je stav njegove zemlje o Tajvanu u skladu sa stavom Pekinga.

Bilateralne veze Kine sa Bosnom i Hercegovinom porasle su posljednjih godina. Sarajevo je politički, vojno i kulturno proširilo saradnju sa Pekingom, ali opet, ekonomija ovdje igra najveću ulogu. Kineski subjekti investirali su u nekoliko velikih infrastrukturnih projekata, uključujući 350 miliona eura kredita Kineske razvojne banke za izgradnju termoelektrane na ugalj Stanari. Kineska firma Dongfang Electric Corp izgradila je objekat.

Od svih zemalja u regionu, Srbija je najbliža Kini. Prema nedavnoj anketi Evropskog saveta za spoljne odnose, oko 91 posto Srba Kinu smatra „saveznikom ili neophodnim partnerom“, dok samo 57 posto vidi Evropsku uniju kao takvu. Prema javno dostupnim podacima, kineski infrastrukturni krediti u Srbiji dostigli su više od osam milijardi dolara.

Srbija je nedavno sa kineskom kompanijom ugovorila izgradnju dionice pruge Beograd-Budimpešta u dužini od 108 kilometara – projekat koji djelimično finansira Evropska unija. Kada je ministar vanjskih poslova Ji posjetio Beograd u oktobru, rekao je da kinesko-srpsko prijateljstvo stoji „na pravoj strani istorije“. Sa svoje strane, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nazvao je Kinu pouzdanim i vrijednim prijateljem.

Crna Gora vraća 944 miliona dolara kredita Kini za izgradnju autoputa. Crna Gora je 2014. godine uzela kredit u sklopu plana za izgradnju autoputa od Bara, lučkog grada na obali Jadranskog mora, sjeverno do granice sa Srbijom. Autoput je sada jedan od najskupljih na svijetu. Prvi dio trebao je biti završen 2019. godine, ali je odgođen zbog neplaćanja rata kredita zemlje. Kinesko finansiranje predstavlja više

od jedne šestine bruto domaćeg proizvoda (BDP), za koji se predviđa da će dostići 5,62 milijarde dolara za 2021.

EU je na kraju pristala da pomogne Crnoj Gori da otplati dug, stavljajući je na udicu za podršku najmanje dva ogromna kineska infrastrukturna projekta (zajedno sa prugom Beograd-Budimpešta), uprkos tome što blok opisuje Kinu kao „sistemskog rivala“.

Izvoz autoritarizma

Kina koristi svoju kreditnu diplomatiju za širenje svog autoritarnog modela upravljanja na Balkanu. Nedavni izvještaj je pokazao da se pad kvalitete upravljanja u regiji poklopio sa rastućim ekonomskim uticajem Kine. Ovisnost o kineskim investicijama i oslanjanje na njegove elemente kada dugovi postanu visoki, daju Pekingu ogroman politički uticaj u regionu. Kina je koristila „stratešku korupciju“ kroz ova ulaganja da stvori ili otkupi regionalne „bosove“ koji su sami uveli vlast u autoritarnom stilu.

Srbija je i dalje najranjivija na ovu vrstu uticaja, kako iz Rusije, tako i iz Kine. Takav je zaključak nedavne studije Instituta za politiku GLOBSEC, istraživačkog centra sa sjedištem u Bratislavi koji se fokusira na međunarodnu politiku i sigurnosna pitanja. Na skali od 0 do 100, pri čemu je 100 najpodložnija ruskom i kineskom uticaju, Srbija je dobila 66, najviše u Centralnoj Evropi i na Balkanu. Poređenja radi, sljedeća zemlja sa najvećim brojem bodova bila je Mađarska sa 43.

Od šest zemalja Zapadnog Balkana, samo Kosovo nema diplomatske odnose sa Kinom, stoga nije dio njenih regionalnih inicijativa i nije uzelo nijedan kredit od Pekinga.