U Topuskom niče pametni termalni grad vrijedan 100 milijuna eura

Za gotovo polovinu prošlomjesečnog porasta broja osiguranika na Zavodu za mirovinsko osiguranje zaslužne su turističko-ugostiteljske djelatnosti.

U Topuskom se sve vrti oko termalne vode, kaže Domagoj Mosler, ravnatelj Lječilišta Topusko i direktor Top Termi. Međutim, ova općina na Banovini još uvijek ne koristi sav potencijal geotermala, vruće energetske teme u posljednje vrijeme. Dapače, koriste tek četvrtinu dostupnih kapaciteta bušotina kojih je sveukupno četiri, a prva je puštena u funkciju 1977. (prije toga koristili su termalnu vodu iz prirodnih vrela).

Misija je Moslera od 2014., od kada je na čelu lječilišta s jednom od najkvalitetnijih termalnih voda u Europi, omogućiti ostvarenje tog potencijala. I to tako da od Lječilišta napravi moderno opremljenu i atraktivnu destinaciju, da se gotovo svaki stanovnik Topuskog grije energijom iz geotermalnih izvora te da u konačnici potakne gospodarski razvoj općine omogućujući poljoprivrednu proizvodnju u geotermalno grijanim plastenicima. Sve to obuhvaćeno je projektom Topusko pametni termalni grad, a koji ‘teži’ 100 milijuna eura. Tako visoka ulaganja potrebna su jer se u Lječilište i infrastrukturu slabo ili nimalo ulagalo, a i brojni su objekti stradali tijekom rata. Danas za obnovom vape bušotine, toplovod, hotel, ali i cijeli kompleks Lječilišta i Top Termi… Potrebno je, naravno, pribaviti svu dokumentaciju, što nije jeftino. Ipak, stvari se polako kreću naprijed.

U tijeku su, ili završeni, radovi u vrijednosti od devet milijuna eura, kaže Mosler. Zgrada Petrove gore energetski je obnovljena. Uskoro će biti otvorena obnovljena Vila Zelengaj u koju je uloženo 1,1 milijun eura. Do ljeta bi trebali biti gotovi i radovi na zgradi Kinematografa vrijedni milijun eura. Iz programa Obzor 2020 gotovo je obnovljena centralna toplinska stanica i dio toplovoda. Izrađuje se projektna dokumentacija za rekonstrukciju i nadogradnju, odnosno proširenje toplovodne mreže, projektira se Dom 3, objekt koji je srušen u ratu, a koji bi trebao biti nova bolnička zgrada… Posla je mnogo, a onaj najzahtjevniji uskoro bi trebao i krenuti. Na temelju poziva iz NPOO-a “Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti” Lječilište Topusko, osnovano prije 206 godina, kreće u kompletnu rekonstrukciju. Projekt kojega su nazvali Topusko na izvoru zdravlja – lječilišni i wellness turizam na održiv način, vrijedan je 27,4 milijuna eura. Putem EU sufinanciranja osigurano je 17,2 milijuna. Bit će to najveće ulaganje u hotel Lječilišta, sagrađenog prije 40 godina, i njegove popratne sadržaje.

Pod utjecajem dinamiziranja sezonskih poslova zaposlenost mjerena brojem osiguranika u evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prošli je mjesec povećana za nešto manje od 12 tisuća osoba. Gotovo polovica tog prirasta rezultat je povećanja broja zaposlenih u turističko-ugostiteljskim djelatnostima, a s porastom oko 5600 osoba sad je u tim branšama ukupno zaposleno više od 103 tisuće ljudi.

Od ostalih značajnijih sektorskih blokova u smislu zaposlenosti, pojačanim zapošljavanjem u proteklom mjesecu ističu se još trgovina i građevinarstvo. U njima je broj osiguranika na kraju ožujka bio za oko 1200 veći nego mjesec ranije, čime je u građevinarstvu premašio 145, a u trgovini 247,7 tisuća. U još nekoliko kategorija djelatnosti bilježe se mjesečna povećanja za više od 500 osoba; uz administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti i javnu upravu, to vrijedi i za zdravstvo, kao i prijevoz i skladištenje. Nasuprot tome, u obrazovanju te u skupini koja objedinjuje stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti broj zaposlenih u ožujku je pao za više od 550, a za stotinjak osoba pala je i zaposlenost u prerađivačkoj industriji kao pojedinačno najvećem bazenu angažirane radne snage s više od 250 tisuća zaposlenih.

Građevinari ne posustaju

Prvo tromjesečje zaključeno je s više od 1,66 milijuna osoba u različitim oblicima radnih angažmana i pratećih uplata doprinosa. U odnosu na kraj prošle godine to je gotovo 17 tisuća zaposlenih više. U godišnjim usporedbama, pak, danas je zaposlenost veća za 44,3 tisuće ljudi odnosno 2,7 posto. Godišnjim rastom i dalje prednjače građevinarstvo i turističko ugostiteljske djelatnosti. Premda se, dakle, nastavlja rast zaposlenosti, u isto vrijeme tržište online oglašavanja slobodnih radnih mjesta sugerira da potražnja za radom ipak gubi na tempu. Najnovije vrijednosti OVI indeksa (Online Vacancy Index), koje u suradnji s portalom MojPosao mjesečno prati i objavljuje zagrebački Ekonomski institut, kažu da je stanje potražnje za radnicima u prvom kvartalu ove godine nešto slabije nego u istom lanjskom razdoblju. U sva tri mjeseca prvog tromjesečja vrijednosti OVI indeksa u međugodišnjim usporedbama bilježe pad, i to u prosjeku više od 5 posto (što je najdublji minus u posljednje tri godine). Analitičari EIZ-a pritom ističu kako je najveći evidentiran upravo prošlog mjeseca, za 8,2 posto. Veća godišnja stopa pada posljednji je put zabilježena prije više od tri godine ili, preciznije, 37 mjeseci.

Manje traže i programere

Od uobičajeno najtraženijih zanimanja, a to su prodavači, konobari, kuhari, skladištari i vozači, pad potražnje u godišnjim usporedbama u ožujku nije zabilježen samo kod kuhara. Padu OVI indeksa najveći je doprinos dalo smanjenje potražnje za učiteljima, ali pridonio mu je i pad oglašavanja slobodnih radnih mjesta za programere, informatičare i auto servisere. Najnoviji pokazatelji potražnje za radnicima pokazuju i dodatno povećanje udjela oglasa kojima se traže srednje kvalificirani radnici (takvih je više od 65 posto), dok je kod onih za niske kvalifikacije pao ispod 14, a za više odnosno visoko obrazovane na 20-ak posto. Komentirajući posljednje nalaze na Institutu ističu da u pogledu tipova ugovora koji se nude radnicima najizraženiji pad bilježe oni na određeno vrijeme (s godišnjim padom broja oglasa za 13,7 posto). Isto tako, promatrano prema regijama, u svima se bilježi manje online oglašavanja potreba za radnicima nego lani, ali pad je najizraženiji u središnjoj Hrvatskoj i u regiji sjeverni Jadran (za nepunih sedam odnosno 15 posto).