Dezerteri iz ruske vojske u Njemačkoj: 'Nemaju drugog izbora nego bježati' 

Njemačke vlasti odbijaju gotovo sve zahtjeve za azil ruskih dezertera. DW i ruski medij Astra razgovarali su s jednim od mladića koji se boji da će biti vraćen da umre na frontu. 

Nikita Zvezdov imao je samo 15 godina kada je Rusija pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Regrutovan je u rusku vojsku odmah nakon svog 18. rođendana u aprilu 2024. godine. Neposredno prije toga, pao je na završnim ispitu u stručnoj školi koju je pohađao u Krasnojarsku i vjeruje da je njegov gubitak prava na školovanje bilo namjerno. 

Tokom posljednjih nekoliko godina bilo je izvještaja da su ruski studenti ne samo regrutovani u vojsku, već su i spriječeni da polože ispite ili su namjerno pali na ispitima, kako njihova regrutacija nije mogla biti ometana. Ova informacija nije potvrđena. 

U maju 2024. godine, nakon što je primio obavijest o regrutaciji, Zvezdov je raspoređen u vojnu jedinicu 25573 u blizini Usurija. Vojnici često ginu služeći u ovoj jedinici, a bilo je i izvještaja o uznemiravanju, iznuđivanju i premlaćivanju. Na raznim internet forumima, jedinica je poznata po različitim kriminalnim aktivnostima. 

Zvezdov je rekao da su oficiri u jedinici vršili pritisak na njega i druge regrute da se obavežu na duži period služenja u vojsci.  

"Obećao sam sebi i svojoj rodbini da neću potpisati ugovor za [rat]", rekao je Zvezdov, dodajući da se nikada nije želio boriti protiv Ukrajine. 

„Poslali su me na poligon gdje su, također, radili šta su htjeli - oficiri su mnogim regrutima pucali u noge, tukli ih i kažnjavali za sve što su mogli i nisu mogli uraditi“, nastavio je Zvezdov.  

„Uradite 200 sklekova u gas maski i trčite 50 krugova u panciru sa 25 do 30 kilograma tereta na sebi“. 

Zvezdov je rekao da su mu se počele javljati suicidalne misli i čak je pokušao skočiti s litice, ali su ga oficiri u tome spriječili. Nakon toga, drugi oficir ga je prisilio da potpiše ugovor o službi. 

Mladić nije usamljen sa ovakvim iskustvom. Ruska vojska se suočava s nedostatkom osoblja i regruti su redovno pod pritiskom da se pridruže dužem služenju. 

Majke brojnih ruskih vojnika rekle su ruskom mediju Astra, koji uglavnom posluje putem svog Telegram kanala i kojeg je ruska vlada označila kao „stranog agenta“, da su njihovi sinovi bili prevareni ili uznemiravani dok nisu potpisali ugovore.  

„Nije bilo drugog izbora nego bježati' 

Mjesec dana nakon potpisivanja ugovora, Zvezdovu je rečeno da ga šalju u jedinice koje djeluju u ruskim okupiranim područjima Ukrajine, blizu Melitopolja, koje su bile poznate po visokoj stopi žrtava.  

"Shvatio sam da u principu definitivno nemam drugog izbora nego bježati. Ni ti nećeš moći čekati", objasnio je Zvezdov. 

Nakon što je Zvezdov dobio svoju prvu plaću kao vojnik - 40.000 ruskih rubalja (450 eura/510 dolara)  - mladić je zatražio odsustvo, navodno kako bi se opskrbio namirnicama prije odlaska na front. Bivši osuđenik, koji je, također, bio regrutiran, bio je zadužen da ga nadgleda. 

Zvezdova je trebao pratiti putem WhatsAppa svakih nekoliko sati. Ali imao je sreće - njegov čuvar nije obraćao mnogo pažnje na posao. Zvezdov je bacio uniformu i pobjegao u Armeniju. 

Zapravo nije zvanično dezerter, još šest mjeseci. Do tada je Zvezdov otputovao dalje, prvo u Bosnu i Hercegovinu, a zatim u Hrvatsku, gdje je podnio zahtjev za politički azil. 

Ali ne čekajući odluku o zahtjevu za azil, mladi Rus je krenuo dalje i stigao u Njemačku u decembru 2025. godine, gdje živi njegov djed. U Njemačkoj je ponovo podnio zahtjev za azil. 

Njemačke vlasti su odbile njegov zahtjev, pozivajući se na takozvano Dablinsko pravilo Evropske unije, što znači da je zemlja u koju tražitelj azila uđe država odgovorna za njegov zahtjev. U slučaju Zvezdova, to je Hrvatska. 

Pripadnici jedinice Nikite Zvezdova bili su raspoređeni na okupiranoj ukrajinskoj teritoriji. 

Njemačka je trebala vratiti Zvezdova u Hrvatsku u roku od šest mjeseci. Rok za to bio bi kraj jula 2026. godine. Ako ga ne vrate, odgovornost za njegov zahtjev za azil vraća se Njemačkoj. 

Međutim, prema aktivistima za ljudska prava, ruski dezerteri gotovo da nemaju šanse da dobiju odobrenje za azil u Njemačkoj. To se dešava uprkos činjenici da je posljednja njemačka vlada, koja je bila politički ljevičarski usmjerena, 2022. godine izjavila da prigovarači savjesti i dezerteri zaslužuju zaštitu. 

Ali javne izjave političara ne utiču na tumačenje zakona, objasnio je Aleksej Kozlov, menadžer za ljudska prava i istraživačke projekte u Solidarusu u Berlinu, organizaciji koja podržava civilno društvo u bivšim državama Sovjetskog Saveza. Mnogi slični zahtjevi su odbijeni na osnovu obrazloženja da se dezerteri ne suočavaju sa "stvarnim rizikom" od teškog progona ili raspoređivanja u Ukrajinu po povratku. 

Savezni ured za migracije i izbjeglice, ili BAMF, potvrdio je ovo. Prema BAMF-u, svaki zahtjev za azil i rizik od progona podnosioca zahtjeva istražuju se individualno. 

Zaštita se odobrava samo "ako postoji stvaran, individualan i opravdan strah od progona", saopćeno je BAMF. 

Improvizirani zatvori i mučilišta 

U stvari, postoje stotine izvještaja o ruskim dezerterima koji su poslani direktno na prve linije i zlostavljani. Od početka ruske invazije na Ukrajinu, medijska kuća Astra je identificirala 29 ilegalnih pritvorskih centara za ruske prigovarače savjesti, uglavnom u okupiranim ukrajinskim regijama Lugansk i Donjeck, ali i na ruskoj teritoriji. 

Improvizovani zatvori su postavljeni u podrumima, napuštenim industrijskim zgradama, kampovima, privatnim kućama i drugim objektima. Hiljade ruskih vojnika i ukrajinskih građana, uključujući ranjene i invalidne osobe, su tamo zatočeni. U zatvorima, oficiri iznuđuju novac od zatvorenika, uriniraju po njima, izgladnjuju ih, tuku, muče ili čak ubijaju. 

Prema Astri, ruska vojska je postavila nešto slično "mučilištu" u kamenolomu Petrivka u Donjecku. 

"Dovode vojnike tamo sa vrećama na glavama", rekao je bivši ruski vojnik za Astru pod uslovom anonimnosti.  

Pobjegao je iz svoje jedinice 2024. godine.  

"Ne hrane ih. Ako želiš u toalet, daju ti torbu i kažu ti da ideš. Objesili su nas o plafon za ruke i noge". 

Bivši zamjenik vođe voda bio je tamo zatvoren zajedno s ljudima pod njegovom komandom, jer su odbili ići na prvu liniju. Rekao je da su gotovo svi njegovi ljudi tamo ubijeni. 

Prema podacima njemačkog parlamenta, Bundestaga, ukupno 126 ljudi deportovano je natrag u Rusiju 2025. godine. Kozlov iz Solidarusa rekao je da su, otkako je nova njemačka koaliciona vlada preuzela vlast prije godinu dana, već male šanse za azil za ruske dezertere sada praktično ravne nuli. 

Crkveni azil odgađa deportaciju 

Što se tiče Zvezdova, nakon što mu je odbijen azil u Njemačkoj, uspio je dobiti ono što je poznato kao "crkveni azil". 

Crkveni azil  - ili "Kirchenasyl" na njemačkom - događa se kada kongregacija pristane privremeno smjestiti izbjeglice kojima prijeti deportacija. U Njemačkoj ne postoji zakonsko pravo na crkveni azil, ali u praksi, ako crkva nekome odobri azil, država će često zamrznuti postupak deportacije i preispitati slučaj. 

Zbog toga se Zvezdov mogao preseliti iz izbjegličkog kampa u crkvu u blizini Aachena, u zapadnoj saveznoj državi Sjeverna Rajna-Vestfalija. Tamo provodi veći dio dana radeći u kuhinji ili na imanju. Preseljenje mu je omogućilo da za sada ostane u Njemačkoj. 

U kampu u kojem je ranije živio, njemačka policija je došla po njega u noći 16. juna. Da je bio tamo, vjerovatno bi bio deportovan u Hrvatsku sljedećeg dana. 

Sada mladi Rus broji sate do 30. jula, kada će odgovornost za njegov zahtjev za azil ponovo pasti na njemačke vlasti. 

Ali ako odbiju njegov zahtjev, Zvezdov nije siguran šta će učiniti  - najvjerovatnije će pokušati pronaći utočište u zemlji izvan EU, rekao je. Prilično je siguran da se neće moći vratiti u Rusiju decenijama.