Diplomatski pomak i izbori u borbi Armenije protiv ruskih dezinformacija

Armenija se suočava sa sve intenzivnijim talasom dezinformacija i hibridnih napada iz inozemstva uoči parlamentarnih izbora zakazanih za juni, saopćili su armenski zvaničnici, dok medijski stručnjaci upiru prstom u Rusiju.
Upozorenja dolaze u trenutku kada Jerevan pokušava preusmjeriti svoju vanjsku politiku od Moskve prema Zapadu, a istovremeno nastoji popraviti odnose s Azerbejdžanom, nakon što je izgubio dva rata za kontrolu nad regijom Karabah, koja je bila osporavana decenijama.
Ruski uticaj širom država bivšeg Sovjetskog Saveza je u napetoj fazi od invazije na Ukrajinu, što je uplašilo mnoge zemlje kojima je decenijama vladala Moskva.
Armenija je formalno saveznik Rusije, ali je obustavila svoje učešće u regionalnom sigurnosnom paktu, zbog navoda da joj Moskva nije priskočila u pomoć u sukobu s Azerbejdžanom.
S obzirom na to da je opozicija fragmentirana i uglavnom nepopularna, očekuje se da će stranka premijera Nikola Pašinjana pobijediti na junskim izborima.
Ali njegova prozapadna vanjska politika razljutila je Moskvu.
Armenska obavještajna služba za vanjske poslove saopćila je u januaru ove godine u izvještaju da su u toku velike "operacije plasiranja malignih informacija od strane vanjskih aktera", uključujući širenje lažnih informacija i teorija zavjere usmjerenih na "uticanje na glasače".
"Otvorene aktivnosti obično provode strana državna ili vladina tijela, uključujući specijalne službe i povezane resurse", navodi se, bez imenovanja država za koje se vjeruje da su uključene.
Analitičari nemaju sumnje u porijeklo kampanja.
Gegham Vardanjan iz Centra za medijske inicijative rekao je da se "hibridni informacioni rat intenzivirao uporedo s promjenjivim odnosima Armenije s Rusijom".
Armenska obavještajna služba saopćila je da aktivnost, također, nastoji "oduzeti priliku za mir" s Bakuom, nakon što su dvije strane prošle godine parafirale mirovni sporazum uz posredovanje američkog predsjednika Donalda Trumpa.
'Klonirane stranice'
Jerevan je posljednjih godina zamrznuo svoje učešće u Organizaciji kolektivne sigurnosti koju predvodi Moskva i krenuo je u produbljivanje veza s Evropskom unijom i Sjedinjenim Američkim Državama.
Ali kulturne, jezičke i ekonomske veze s Rusijom su i dalje značajne.
"Ruski državni televizijski kanali ostaju dostupni u Armeniji, uz ruski državni Sputnik i lokalne medije koji daju prioritet narativima Kremlja", rekao je Vardanjan.
Također je naveo dokaze o aktivnosti "hakerskih grupa povezanih s Rusijom", uključujući Fancy Bear, poznatu i kao APT28, koja je ranije ciljala armensko vojno osoblje i diplomate.
Vardanjan je rekao da se kampanje dezinformacija često oslanjaju na imitacije medija - takozvane "klonirane stranice" - dizajnirane da liče na ugledne zapadne publikacije.
U jednom slučaju, lažna web stranica na francuskom jeziku lažno je tvrdila da Pariz isporučuje nuklearni otpad Armeniji.
Druga web stranica na francuskom jeziku, "Infodu Jour" - dizajnirana u stilu legitimnog medija "Info du jour" - proširila je lažni izvještaj u kojem se tvrdi da je Pašinjan kupio luksuznu vilu u Francuskoj.
Ruski i azerbejdžanski mediji su, također, objavili priče u kojima se tvrdi da su zvaničnici iz posmatračke misije EU u Armeniji špijuni.
Vardanjan je rekao da narativi na društvenim mrežama usvajaju "jednu osnovnu poruku: saradnja sa Zapadom je opasna za Armeniju".
'Neprijatelji slobode'
Talas dezinformacija izazvao je žestoku reakciju zvaničnika.
"Neprijatelji slobode ne spavaju. Moramo priznati da mogu biti vrlo kreativni, spremni su uložiti milione dolara u propagandne mašine i ilegalne sheme miješanja", rekao je ministar vanjskih poslova Ararat Mirzojan nakon objavljivanja izvještaja obavještajnih službi.
Priznao je "delikatnu liniju" između podržavanja slobode štampe i suočavanja sa "zlonamjernim akterima", upozoravajući da će se problemi vjerovatno "povećati" uoči parlamentarnih izbora.
Moskva nije jedini navodni izvor dezinformacija.
Vardanjan je rekao da informativni napadi dolaze i iz Azerbejdžana i njegovog bliskog saveznika, Turske.
Evropska unija je izdvojila 15 miliona eura (17,7 miliona dolara) kako bi pomogla u suzbijanju dezinformacija.
Ali Samvel Martirosjan, medijski stručnjak specijaliziran za sigurnost informacija, upozorio je da će vanjska pomoć vjerovatno biti oružje aktera dezinformacija.
„Armenija se efektivno našla u močvari hibridnog ratovanja, a situaciju pogoršavaju unutrašnji akteri koji postaju karike u ovom lancu“, dodao je Martirosjan.