Moldavija: dvomjesečna vanredna situacija sa energijom zbog ruskih napada na ključne ukrajinske dalekovode

Parlament Moldavije je glasao za proglašenje vanrednog stanja u energetskom sektoru zemlje nakon nedavnih ruskih napada na ukrajinsku energetsku mrežu, što je dovelo do isključenja ključnog dalekovoda koji povezuje Moldaviju s Rumunijom.
Premijer Alexandru Munteanu je putem X-a saopćio: 
"U svjetlu napada Rusije na energetsku infrastrukturu Isaccea-Vulcănești, proglasili smo 60-dnevno vanredno stanje u energetskom sektoru. Rizici s kojima se suočavamo su značajni; međutim, Vlada Moldavije brzo reaguje kako bi zaštitila naše građane, osigurala kontinuitet osnovnih usluga i održala stabilnost". 
Noćni napadi doveli su do isključenja visokonaponskog dalekovoda Isaccea-Vulcănești, koji povezuje južnu Moldaviju s Rumunijom, državom članicom Evropske unije. Kao odgovor, moldavske vlasti su pozvale građane da razumno troše električnu energiju tokom vršnih sati dok se izvode popravke. Hitna mjera dobila je ogromnu podršku, sa 72 glasa za i nijednim protiv, iako je 18 zastupnika Parlamenta Moldavije bilo suzdržano. 
Premijer Munteanu je primijetio: 
"Trenutni izazovi u energetskom sektoru nisu slučajni. Ruski napadi na civilnu energetsku infrastrukturu Ukrajine predstavljaju ratni zločin i direktnu prijetnju Republici Moldaviji. Rusija snosi punu odgovornost za ove postupke".
Vanredno stanje je počelo u srijedu, 25. marta, dajući vlastima mogućnost da mobiliziraju dodatne resurse, zaštite kritičnu infrastrukturu i provedu mjere za ublažavanje uticaja krize. Munteanu je dalje izjavio:
 "Ostajemo budni i posvećeni sigurnosti svakog građanina. Ova deklaracija nije reakcija panike; prije, to je odgovorna mjera". 
Važno je napomenuti da energetski sistemi Moldavije, uglavnom naslijeđeni iz sovjetskog doba, ostaju međusobno povezani s ukrajinskim. Zemlja je imala povremene prekide u snabdijevanju od početka potpune ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Ministar energetike Dorin Junghietu procijenio je da bi popravke oštećenog dalekovoda mogle trajati između pet i sedam dana.
 Kontinuirano ciljanje ukrajinske civilne infrastrukture od strane Moskve, uključujući brane i riječne luke, imalo je posljedice i izvan granica Ukrajine. Posljedice aktuelnog rusko-ukrajinskog sukoba posebno su izražene u Moldaviji, bivšoj sovjetskoj republici koja trenutno ima status kandidata za EU. Nedavno se moldavsko stanovništvo suočilo s nestašicom vode nakon što je ruski napad na ukrajinsku hidroelektranu kontaminirao rijeku koja se ulijeva u Moldaviju. Ovaj objekt, koji se nalazi otprilike 15 kilometara uzvodno od sjeverne granice Moldavije, snabdijeva vodom gotovo 80 posto stanovništva Moldavije.
Osim toga, u januaru je Moldavija doživjela brojne nestanke električne, uključujući i glavni grad Kišinjev, nakon oštećenja dalekovoda iz Ukrajine koji je rezultiralo padom napona.
Predsjednica Maja Sandu je u prethodno eksplicitno kritikovala postupke Moskve, navodeći da "Rusija nastavlja sistematski potkopavati sigurnost Republike Moldavije i ugrožava dobrobit naših građana". Dalje je na Facebooku napomenula: "Nakon bombardiranja ukrajinske hidroelektrane, posljednji napad doveo je do isključenja dalekovoda Isaccea-Vulcănești, koji predstavlja 60 do 70 posto naše električne energije tokom određenih perioda. Ovi incidenti nisu puke slučajnosti; oni odražavaju namjerne akcije Rusije s ciljem slabljenja Moldavije i ostavljanja nas u mraku." 
Rusija je dosljedno negirala bilo kakvu namjeru destabilizacije Moldavije.