Praćenje ruske nafte — oktobar 2026: Uprkos višegodišnjem niskom obimu izvoza, više globalne cijene povećale su prihode Rusije od izvoza nafte za 25 posto

U septembru 2026. godine, prihodi Rusije od izvoza sirove nafte i naftnih derivata porasli su za 25 posto, ili 3,6 milijardi dolara, na 17,7 milijardi dolara, prema oktobarskom izdanju Praćenja ruske nafte Instituta KSE. Povećanje je uzrokovano naglim porastom globalnih cijena nafte usred rata na Bliskom istoku. Ukupni obim izvoza ostao je uglavnom stabilan na 6,5 ​​miliona barela dnevno (mb/d), ali oko 1 mb/d ispod septembra 2025. Prihodi od sirove nafte porasli su za 3,2 milijarde dolara od mjesečnog povećanja, dok su naftni derivati ​​porasli za samo 0,4 milijarde dolara.

Izvoz ruske sirove nafte i naftnih derivata morskim putem pao je za 147 kb/d, ili 2,9 posto na mjesečnom nivou i 16,1 posto na godišnjem nivou, na 4,9 mb/d. Pošiljke sirove nafte pale su za 1,8 posto na 3,8 mb/d, dok je izvoz naftnih derivata pao za sedam posto na 1,05 mb/d, što je oko 53 posto ispod prosjeka iz 2025. godine. Ukrajinski napadi na ruske rafinerije i naftnu infrastrukturu ostaju jedan od izvora pritiska na rusku naftnu industriju. Povećanje pošiljki sirove nafte nije moglo nadoknaditi kolaps izvoza naftnih derivata. Uprkos tome, više globalne cijene povećale su prihode Rusije od izvoza nafte uprkos stabilnom izvozu nafte.

Najoštriji padovi zabilježeni su u lukama Crnog mora. Izvoz sirove nafte pao je za 14,5 posto na mjesečnom nivou i 60,1 posto na godišnjem nivou, dok su pošiljke naftnih derivata pale za 29,6 posto, odnosno, 79 posto. Izvoz sirove nafte iz baltičkih luka pao je za 3,5 posto na mjesečnom nivou, ali je ostao 6,5 posto veći na godišnjem nivou. Pošiljke naftnih derivata iz Baltika porasle su za 6,4 posto na mjesečnom nivou, ali su pale za 35,6 posto na godišnjem nivou. Pošiljke sirove nafte iz Pacifika pale su za 4,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok su se pošiljke sirove nafte iz Arktika povećale za 33,8 posto.

Ovisnost Rusije o zapadnim pomorskim uslugama smanjena je na 37 posto. Tankeri s osiguranjem IG P&I prevozili su 25 posto sirove nafte na moru i 78 posto naftnih derivata. Nijedna količina sirove nafte izvezena kroz luke Crnog mora nije prevezena tankerima osiguranim IG P&I, u poređenju sa 40 posto u augustu. Institut KSE procjenjuje da je 141 natovareni tanker iz „flote u sjeni“ napustio ruske luke ili učestvovao u transferima s broda na brod u septembru, pri čemu je 94 posto ovih plovila starije od 15 godina.

Zaključno s 14. oktobrom, Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, EU, Kanada, Australija i Novi Zeland kolektivno su sankcionirali 687 pojedinačnih naftnih tankera. Dana 2. i 8. oktobra, Velika Britanija je odredila još 13 plovila povezanih s Rusijom, od kojih su sva već bila predmet sankcija EU. Sankcionirani brodovi i dalje učestvuju u ruskoj trgovini naftom: udio tankerskih dana koji uključuju ruski teret za brodove koje su označile SAD dostigao je 29 posto u septembru.

Ukupni udio Rosnjefta, Lukoila, Gazpromnjefta i Surgutneftegaza, koje su označile SAD, u izvozu pomorske sirove nafte porastao je sa 22 posto u augustu na 26 posto u septembru, dok je njihov udio u izvozu naftnih derivata pao na osam posto. Redwood Global Supply i Solid Energy sa sjedištem u UAE zajedno su činili 34 posto ruskog izvoza pomorskih naftnih derivata. U međuvremenu, udio ruskih upravitelja brodova u pošiljkama „flote u sjeni“ porastao je sa 12 posto u januaru na 27 posto u septembru. Dodatnih 34 ruska upravitelja brodova i komercijalnih vozila počelo je s radom 2026. godine.

Indija i Kina ostale su glavni kupci ruske sirove nafte, iako su obje smanjile kupovine u septembru. Indija je smanjila uvoz drugi mjesec zaredom na 1,9 mb/d, što je i dalje devet posto iznad prosjeka iz 2025. godine. Uvoz iz zemalja Perzijskog zaljeva dostigao je 2,1 mb/d, premašivši ruske zalihe prvi put od marta. Kina je smanjila uvoz ruske sirove nafte morskim putem za 10 posto u odnosu na prethodni mjesec, na 1,5 mb/d, što je i dalje 28 posto iznad prosjeka iz 2025. godine. Turska je smanjila uvoz ruske sirove nafte na 84 kb/d, što je ekvivalentno 15 posto ukupnog uvoza sirove nafte, dok je uvoz ruskih naftnih derivata pao na najniži zabilježeni nivo, na 113 kb/d.

Cijene ruske nafte naglo su porasle zajedno s globalnim referentnim cijenama. Ural nafta utovarena u Primorsku porasla je za oko 28 dolara po barelu na 94 dolara, dok je Ural nafta u Novorosijsku porasla za 24 dolara na 90 dolara, što je znatno iznad revidiranog ograničenja cijena EU. Popusti na Ural naftu u odnosu na Brent suzili su se za pet dolara po barelu u Primorsku i jedan dolar u Novorosijsku. ESPO nafta u Kozminu porasla je za oko 20 dolara na 94 dolara po barelu. Cijena ruskog dizela poskupjela je za 26 dolara na 189 dolara po barelu, plinskog ulja za 27 dolara na 166 dolara, a benzina za 18 dolara na 141 dolar.

KSE Institut je revidirao svoje izglede za prihode od izvoza ruske nafte u svjetlu rata na Bliskom istoku. Prema osnovnom scenariju, koji pretpostavlja da postojeće sankcije ostanu na snazi ​​i da će se sukob SAD-a i Irana u punom obimu završiti do novembra, prihodi bi mogli porasti sa 158 milijardi dolara u 2025. na 200 milijardi dolara u 2026. godini prije nego što padnu na 159 milijardi dolara u 2027. godini. Pod jačim pritiskom sankcija, prihodi bi mogli dostići 193 milijarde dolara u 2026. i 126 milijardi dolara u 2027. godini. Uz slabu primjenu sankcija, mogli bi dostići 212 milijardi dolara, odnosno 198 milijardi dolara. Za 2028. godinu, tri scenarija predviđaju 138 milijardi, 106 milijardi i 178 milijardi dolara. KSE Institut procjenjuje kumulativne gubitke Rusije u izvozu nafte od marta 2022. do septembra 2026. na 213 milijardi dolara.