15.11.2026.

Putin postavlja nove zahtjeve za mir s Ukrajinom. Šta će Zapad učiniti

Ruski predsjednik Vladimir Putin kaže da želi da Ukrajina ima "vječni mir".

To je isti onaj ruski predsjednik koji je prije skoro pet godina naredio potpunu invaziju na susjednu zemlju i koji i dalje odbacuje ideju o sveobuhvatnom prekidu vatre.

A šta Moskva smatra neophodnim preduslovom za mir?

Zvanični Kremlj je to formulirao nakon razgovora sa američkim predstavnicima Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom - "Nova dugoročna arhitektura nedjeljive sigurnosti i mira."

Prevedeno sa žargona Kremlja, ovo znači da Moskva želi promijeniti sigurnosni sistem u Evropi, na način da odgovara interesima Rusije.

Ono što Rusija traži potencijalno bi mogla biti najveća promjena evropskog sigurnosnog sistema od kraja Hladnog rata.

Kremlj je još jednom iz ladice izvukao svoj kontroverzni prijedlog, koji je prvi put objavio u decembru 2021. godine, o "nacrtima ugovora" sa SAD-om i NATO-om.

Njihova namjera nije bila samo da zaustave širenje NATO saveza na istok pružanjem Moskvi nepokolebljivih garancija da se, naprimjer, Ukrajina i Gruzija nikada neće moći pridružiti savezu, već su predviđali i povlačenje vojne infrastrukture NATO-a iz zemalja Centralne i Istočne Evrope koje su postale članice saveza nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Zapadni lideri su odbacili ove zahtjeve kao neprihvatljiv ultimatum Rusije. Dva mjeseca kasnije, Moskva je pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu.

Razgovori o „nacrtima sporazuma“ su odlože ni. Sada su ponovo izvučeni iz geopolitičke ladice, a Kremlj se ponovo poziva na njih.

Štaviše, Putinov pomoćnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov jasno je stavio do znanja da će Moskva „dodati neka nova razmatranja“, na svoju listu zahtjeva u svjetlu zapadnih napora da „nanese Rusiji strateški poraz“.

Naravno, to ne znači da će zapadne vlade pristati na ove zahtjeve.

Ali, sama činjenica da se pitanje evropske sigurnosti sada pojavljuje u diskusijama o Ukrajini u Moskvi se doživljava kao pobjeda Rusije.

„U decembru 2021. godine, Rusija je aktivno predložila NATO-u da preispita sigurnosni sistem u Evropi“, pisao je ranije ove sedmice list Komsomolskaja Pravda.

„Naši prijedlozi su gotovo ismijani. Nakon što smo ostvarili jednu pobjedu - prisiljavajući Zapad da razmišlja o sigurnosnim pitanjima - naši diplomati moraju ostvariti i drugu: natjerati Zapad da sasluša zabrinutost Rusije zbog proširenja NATO-a“, navodi se u tekstu ruskog medija.

Visoka predstavnica EU za vanjske poslove, Kaia Kallas, nazvala je ruske zahtjeve za novom evropskom sigurnosnom arhitekturom „zamkom“, osmišljenom da „odvrati pažnju od primirja“.

„Redoslijed faza pregovora između Ukrajine i Rusije je važan“, napisala je Kallas na društvenim mrežama.

 

„Prioritet bi trebao biti osiguranje primirja, nakon čega bi trebalo zaključiti mirovni sporazum. Tek tada se može razgovarati o široj evropskoj sigurnosnoj arhitekturi“, dodala je Kallas.

Problem Evrope je što trenutno ne učestvuje u pregovorima.

Moskva nije pokazala želju da evropski predstavnici dobiju mjesto za pregovaračkim stolom. Ona oštro kritikuje evropske lidere zbog njihove vojne podrške Kijevu i njihovog čvrstog stava prema Rusiji.

Ukrajina, Rusija i Sjedinjene Američke Države učestvovale su u mirovnim pregovorima održanim u Abu Dabiju ove sedmice.

Nakon razgovora u Moskvi, Witkoff je jasno stavio do znanja da se Putin složio s idejom da evropski predstavnici učestvuju u sljedećoj rundi mirovnih pregovora o Ukrajini.

Međutim, u petak je zvanični Kremlj saopćio da konačna odluka o evropskom učešću još nije donesena.

"Kada shvatimo njihove prave namjere i spremnost da doprinesu mirovnom procesu, onda možemo donijeti odluku o dijalogu s Ukrajinom u širem formatu", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

 

Šta je s Putinom?

 

Tokom razgovora s Witkoffom i Kushnerom, Putin je bio nepopustljiv i samouvjeren.

I razumljivo je zašto.

Amerikanci kucaju na njegova vrata, tražeći prilike za sklapanje dogovora, a Evropljani razmatraju kontakte s njim. Prošlog mjeseca, lideri Norveške i Finske su ga pozvali.

A sljedeće sedmice, u Shenzhenu, Kina, na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje, Putin bi mogao održati odvojeni sastanak s Donaldom Trumpom i Xi Jinpingom.

Ruski mediji ih već porede sa "Velikom trojkom" Staljin, Roosevelt i Churchill, koji su se sastali 1945. godine kako bi obnovili Evropu nakon Drugog svjetskog rata.

Pa ipak, u skoro pet godina rata, Rusija je pretrpjela ogromne gubitke na bojnom polju.

Ruska ekonomija je pod sve većim pritiskom.

Ukrajinski napadi dronova i dalje ciljaju ruske rafinerije nafte, što izaziva strah od nove nestašice goriva.

Ali do sada ništa od ovoga nije uvjerilo lidera Kremlja da prekine borbe.