Sve veća kriza sa gorivom u Rusiji, dok Ukrajina pojačava napade na okupirane teritorije 

Ukrajinska kontinuirana kampanja napada dronovima na teritorije pod ruskom okupacijom remeti linije snabdijevanja Moskve i pojačava krizu s gorivom koju su već ranije izazvali napadi dugog dometa na ruske rafinerije nafte. 

Krim, koji je Rusija ilegalno anektirala 2014. godine, posebno se suočava s ozbiljnim logističkim poteškoćama i nestašicama. 

Mnogi problemi proizlaze iz nedavnih ukrajinskih napada na ključni autoput i most koji povezuje južni ruski grad Rostov s Krimom preko okupiranog lučkog grada Mariupolja. 

Cesta "je u osnovi okosnica ruske okupacije na jugu", rekao je za BBC Clément Molin, analitičar francuskog think tanka Atum Mundi. 

Molin je rekao da je Ukrajina od početka maja izvela 300 napada dronovima na kamione, uključujući 30 cisterni te da je kampanja ovog mjeseca postala intenzivnija. 

Prema riječima Roberta Brovdija, komandanta ukrajinskih snaga za upravljanje dronom, promet vojnog tereta na cesti smanjio se za 71 posto između kraja maja i početka juna. 

Operacija ima opipljive posljedice na Krimu. Poluostrvo je strateški važno za Moskvu, jer ga njene snage koriste za lansiranje dronova i raketa na ostatak Ukrajine. 

Sa svojom mediteranskom klimom i dugim plažama, Krim je i popularna destinacija za odmor Rusa ljeti. 

Nezadovoljni turisti i lokalno stanovništvo su se na društvenim mrežama izjasnili o poremećajima u snabdijevanju gorivom. 

Videozapisi prikazuju duge redove na benzinskim pumpama širom regije, a stanovnici su rekli da rutinski moraju čekati u redu i do 10 sati za gorivo. 

"Sada pješačim do posla. Naravno, ovo je manje praktično od vožnje, ali nije veliki problem", rekao je jedan stanovnik grada Simferopolja za Bereg, nezavisnu web stranicu. "Sve što sada trebam učiniti je kupiti konja!", dodao je. 

Na većini krimskih benzinskih pumpi, lokalno stanovništvo sada može kupiti samo do 20 litara goriva koristeći prepaid vaučere, ako je uopće dostupno. 

Ruski turisti koji su stigli u regiju prije početka krize sada se bore da pronađu gorivo za odlazak. Problem je dovoljno akutan da su lokalne vlasti koje je postavila Moskva morale pokrenuti posebnu telefonsku liniju kako bi im pomogle. 

Postoje i izvještaji o naglom porastu cijena benzina i dizela uzrokovanih nestašicama. 

"Nažalost, čini se da u ovom trenutku nije moguće u potpunosti zadovoljiti potražnju za gorivom", priznao je 5. juna regionalni šef kojeg je imenovao Kremlj, Sergej Aksjonov. Stotine autobusa, rekao je, neće napuštati depoe zbog nestašice. 

Uveče 8. juna, rusko ministarstvo energetike prvi put je priznalo probleme sa snabdijevanjem gorivom u "južnim regijama", fraza koja se vjerovatno odnosi na okupirane dijelove Ukrajine. 

"Preduzeća za gorivo i energetiku u posljednje vrijeme suočavaju se sa sve većim brojem neprijateljskih zračnih napada, što je uzrokovalo privremene poteškoće u snabdijevanju gorivom", navodi se u saopćenju.  

Da bi se riješile ove poteškoće, ministarstvo je uspostavilo stalno sjedište, navodi se. 

Ipak, putevi ostaju posljednji način da zalihe stignu do poluostrva. Morski put je previše opasan, nakon što je Ukrajina onesposobila nekoliko trajekata koji su opsluživali Krim. 

A prethodni napadi - ili prijetnja njima - od strane Ukrajine ograničili su saobraćaj na Kerčkom mostu koji povezuje Krim sa kopnenom Rusijom. 

"Ne bih želio da sada stavim kamion pun dizela na Kerčki most - to je samo traženje problema", rekao je za BBC Craig Kennedy, stručnjak za rusku naftnu industriju i saradnik u Davis centru Univerziteta Harvard. 

„Dakle, morat ćete ga prevesti kopnenim putem, preko Mariupolja. A ste ranjivi svo vrijeme“. 

Neki ruski izvori tvrde da su ukrajinski napadi na logističke rute već uticali na sposobnost ruske vojske da se bori. 

„Udari koji prazne benzinske pumpe za civile, također, utiču na snabdijevanje trupa na jugu“, objavio je Ribar, prokremljovski ruski nalog za vojnu analizu, na svom Telegram nalogu. 

„Logistička kriza ne pravi razliku između vojnih i civilnih potreba, ona pogađa sve odjednom“. 

U dvije noći, 6. i 7. juna i 8. i 9. juna, ukrajinski udari oštetili su ključni most u Čonharu na sjeveru Krima, koji ga je povezivao sa ostatkom Ukrajine i koji su koristile ruske trupe i civilna vozila koja su putovala autoputem R-280. Saobraćaj preko mosta je bio obustavljen. 

 Probleme sa snabdijevanjem gorivom pogoršavaju ukrajinski udari dugog dometa na rafinerije nafte i skladišta nafte u Rusiji, koje Kijev provodi već nekoliko mjeseci. 

Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je skoro 40 posto ruskih "primarnih kapaciteta za preradu nafte" onesposobljeno u maju zbog takvih udara. 

Sada, rekao je Craig Kennedy, ukrajinska kampanja protiv ruske mreže snabdijevanja prelazi s ciljanja velikih rafinerija na manje, lokalne distributivne mreže. 

"Ovo ima fokusiraniji ili koncentriraniji uticaj na lokalno stanovništvo i vojsku u određenim regijama poput Krima", rekao je Kenedy. 

Napadi dronovima pogodili su i druge dijelove okupirane Ukrajine, uključujući regije Luhansk i Herson. 

Neke od njih izveo je 413. odvojeni bataljon "Raid" ukrajinskih snaga za bespilotne sisteme, čiji je komandant, Jevhen Karas, razgovarao s BBC-jem s neotkrivene lokacije u Ukrajini. 

Njegovi dronovi, rekao je Karas, nisu naišli na veliki otpor ruske protivvazdušne odbrane tokom nedavnih misija. 

"Bio je to predivan osjećaj kada možemo letjeti gdje god želimo", rekao je za BBC. 

Prema Karasu, ometanje ruske vojne logistike ključni je prioritet za njegovu jedinicu. 

"Glavna meta su ruska skladišta, rezervoari za naftu i gorivo, zgrade, pa čak i mali bunkeri s ruskim oficirima", dodao je Kenedy. 

Posljednjih sedmica Rusija je tvrdila da su civili ubijeni u ukrajinskim napadima na okupirane regije, uključujući prijavljeni napad na autobus u Hersonu i, odvojeno, na prigradski voz na okupiranom Krimu. 

U ponedjeljak je Aksjonov, ruski lider Krima, rekao da je ukrajinski dron ponovo udario u putnički voz u regiji, ubivši njegovog pomoćnika vozača i ranivši vozača. 

Iako Karas nije konkretno komentirao nijedan od incidenata, rekao je.  

"Ovo je vrlo prometno područje i očigledno je da su teški kamioni i velika transportna vozila u opasnosti da budu pogođeni, jer ih Rusi koriste". 

Stoga je dodao da se "greške mogu dogoditi, ali ovo nije namjerno ciljanje civilnih vozila". 

Ali rizici su preveliki i kao rezultat napada, kretanje civila na dva ključna puta koji povezuju okupirane regije s Rusijom je, također, ograničeno. 

Vlasti koje je postavila Moskva u okupiranoj Luganskoj regiji zabranile su autobuski saobraćaj na dva autoputa koji vode do Mariupolja i Krima i pozvale su lokalne stanovnike da ih ne koriste "iz sigurnosnih razloga". 

Kombinovani učinak ukrajinskih udara srednjeg i dugog dometa ne samo da utiče na sposobnost Rusije da se bori, već i služi deklarisanom cilju Zelenskog "vraćanja rata kući"  - u Rusiju.