Švedska se priprema za rusku prijetnju u Baltičkom moru 

Ruska prijetnja u Baltičkom moru tjera Švedsku da planira scenarije na kompletnoj ljestvici eskalacije, jer visoki vojni zvaničnici upozoravaju da Moskva preuzima veće političke i vojne rizike u blizini švedske teritorije i sjevernog krila NATO-a. 

Ewa Skoog Haslum, šefica Operativne komande švedskih oružanih snaga (Insatsledningen), izjavila je da se Švedska pripremila za širok spektar mogućih događaja, od hibridnih operacija do ozbiljnije vojne eskalacije. Njeni komentari dolaze u trenutku kada Švedska, sada članica NATO-a, procjenjuje da li bi Rusija mogla pokušati testirati koheziju Alijanse kroz ograničenu akciju u Baltičkom moru. 

Švedski odbrambeni planovi za eskalaciju prije nego što NATO donese odluku 

Vrhovni komandant Švedske (Överbefälhavaren, ÖB), Michael Claesson, više je puta upozorio da bi Rusija mogla pokušati testirati NATO okupacijom malog, nenaseljenog ostrva u Baltičkom moru. Takva operacija ne bi nužno bila osmišljena da vojno porazi NATO, već da stvori političku neizvjesnost oko toga da li Alijansa treba da se pozove na Član 5, klauzulu o kolektivnoj odbrani NATO-a. 

Skoog Haslum je naglasila da Švedska neće pasivno čekati odluku Sjevernoatlantskog vijeća, političkog tijela koje se mora složiti oko bilo kakvog odgovora prema Članu 5. Članice NATO-a, rekla je, zadržavaju nacionalnu odgovornost za planiranje i sprečavanje napada na vlastitoj teritoriji. Švedska bi, također, podržala susjednu zemlju ako bi bila pod pritiskom. 

Ovo odražava širu promjenu u švedskoj sigurnosnoj politici od pune ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine i pristupanja Švedske NATO-u 2024. godine. Švedska sada kombinira nacionalno planiranje odbrane, bilateralnu saradnju s Finskom, koordinaciju nordijske odbrane, sigurnosne obaveze EU i odvraćanje NATO-a. 

Zašto je ruska prijetnja usmjerena na Baltičko more 

Baltičko more postalo je jedno od najosjetljivijih sigurnosnih područja u Evropi. Otkako su se Finska i Švedska pridružile NATO-u, gotovo sve obalne države oko Baltičkog mora sada su članice Alijanse, a Rusija zadržava pristup kroz enklavu Kalinjingrad i područje Sankt Peterburga. 

Švedski zvaničnici smatraju da je regija ranjiva ne samo na konvencionalni vojni pritisak, već i na operacije koje se drže ispod nivoa otvorenog oružanog napada. Švedski odbor za odbranu ukazao je na stalne sabotaže, cyber napade, ometanje GPS-a, kršenja zračnog prostora i druge incidente u regiji Baltičkog mora s različitim vrstama ruskih veza. 

U narednim godinama, švedski planeri odbrane očekuju da će Rusija nastaviti uveliko da se oslanja na hibridne metode. One mogu stvoriti poremećaje i testirati odgovore država, izbjegavajući pritom direktan vojni sukob s NATO-om. Za Švedsku je stoga izazov ne samo da se pripremi za sukob visokog intenziteta, već i da otkrije i odgovori na dvosmislene akcije na moru, u zraku i protiv kritične infrastrukture. 

Član 5 ostaje ključni, ali Švedska se oslanja i na nordijske veze 

Skoog Haslum je rekla da vjeruje da će NATO brzo djelovati u krizi.  

„Da u to nismo vjerovali, uopće ne bismo vjerovali NATO-u“, rekla je, prema Sweden Heraldu. 

Istovremeno, njene primjedbe naglašavaju da kolektivna odbrana NATO-a ne zamjenjuje nacionalnu spremnost. Švedska ima obrambene sporazume s Finskom koji se primjenjuju i izvan mirnodopskog vremena, a dvije zemlje su izgradile jedno od najbližih vojnih partnerstava u Evropi. Njihovo članstvo u NATO-u ojačalo je sjeverni položaj Alijanse, ali je, također, povećalo potrebu za brzom koordinacijom u Baltičkom moru i na dalekom sjeveru. 

Dimenzija EU je isto tako važna. Klauzula o međusobnoj pomoći Evropske unije pruža još jedan sloj političke obaveze među državama članicama, iako NATO ostaje glavni okvir za kolektivnu odbranu u Evropi. 

Hibridne prijetnje i „flota u sjeni“ povećavaju pritisak 

Ruska pomorska aktivnost u Baltičkom moru se povećala, dijelom u vezi sa zaštitom plovila povezanih s ruskom takozvanom „flotom u sjeni“. Ovi brodovi se koriste za transport ruske nafte i druge robe, izbjegavajući ili komplicirajući provedbu zapadnih sankcija. 

„Flota u sjeni“ postala je glavna briga nordijskim i baltičkim zemljama zbog mogućih veza s ekološkim rizicima, izbjegavanjem sankcija, špijunažom i oštećenjem podmorske infrastrukture. Nekoliko incidenata koji uključuju kablove, cjevovode i ometanje navigacije pojačalo je percepciju da je Baltičko more već poprište sukoba niskog nivoa.  

 NATO je odgovorio jačanjem svog pomorskog prisustva putem programa Baltic Sentry, višedomenske aktivnosti pokrenute 2025. godine radi poboljšanja zaštite kritične podvodne infrastrukture. Inicijativa koristi fregate, pomorske patrolne avione, mornaričke dronove i nacionalna sredstva za nadzor kako bi se povećala situacijska svijest i poboljšala sposobnost otkrivanja prijetnji. 

Švedska kaže da je rizik nizak, ali da spremnost mora biti konstantna. 

Skoog Haslum je procijenila da je vjerovatnoća da Rusija pokuša zauzeti dio NATO teritorije trenutno niska. Međutim, dodala je da je globalna situacija turbulentna i nepredvidiva te da bi se takva procjena mogla brzo promijeniti. 

Njena centralna poruka je stoga bila poruka spremnosti, a ne uzbune. Švedske oružane snage kažu da imaju snažnu situacijsku sliku oko Baltičkog mora i da planiraju neočekivane događaje. Cilj je izbjeći iznenađenje eskalacijom, bilo da dolazi kroz ograničeni vojni potez, hibridnu operaciju ili pomorski incident. 

Za Švedsku, ruska prijetnja više nije apstraktno pitanje dugoročnog planiranja odbrane. To je svakodnevni operativni izazov u regiji gdje se odvraćanje NATO-a, nordijska saradnja, otpornost EU i nacionalna spremnost sve više preklapaju.