'To je čudo' — Stanovnici Oleškija stigli su na teritoriju pod kontrolom Ukrajine nakon što su pobjegli od ruske okupacije

Evakuisani iz grada Oleškija, koji je pod ruskom okupacijom, stigli su na teritoriju pod kontrolom Ukrajine 31. oktobra nakon napornog 19-satnog putovanja.

Stanovnici grada, koji su mjesecima bili zarobljeni u sve složenijoj humanitarnoj krizi, stigli su na emotivan doček na graničnom prelazu s Bjelorusijom od strane rodbine, zdravstvenih radnika s kolima hitne pomoći, humanitarnih organizacija, policije i medija.

Predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da je misija bila uspješna, zahvalivši svim uključenim stranama, uključujući prvu damu SAD-a Melaniju Trump.

"Kada postoji pažnja svijeta, postoji i spasenje ljudi", napisao je Zelenski.

"Potrebni su i daljnji koraci deeskalacije i pravi pristup miru".

Posljednjih mjeseci, stanovnici Oleškija suočili su se s ozbiljnom nestašicom hrane, vode za piće, struje i medicinskih potrepština. Ruske snage su efektivno blokirale grad, sprečavajući humanitarne organizacije da dostavljaju pomoć.

 Za mnoge od onih koji su napuštali Oleški, evakuacija je ponudila izlaz iz sve gore humanitarne krize koja je opstanak činila sve težim.

Izlazeći iz autobusa kako bi prvi put nakon godina stupili na tlo pod kontrolom Ukrajine, mnogi stanovnici su se rasplakali.

Petočlana porodica Hurov bila je među onima koji su evakuisani iz okupiranog grada Oleški. Tetjana Hurova opisala je život u stalnom strahu pod ruskom okupacijom, rekavši da se porodica prehranjivala jedući povrće.

Tetjanina majka, Nina, rekla je da se porodica u početku nastojala napustiti kuću koju su gradili 20 godina. Ubrzo nakon toga, rekla je, "bilo je nemoguće otići" zbog miniranih puteva. Rekla je da su se, također, bojali da bi njen zet mogao biti prisilno regrutovan u rusku vojsku.

"Nismo očekivali da ćemo se odatle izvući. Znate, kada je cijela ova kriza počela, mislili smo da nas niko ne treba", rekla je Hurova za Kyiv Independent.

Ali, Tetjanine sumnje su se pokazale pogrešnima, jer su ih, dok su stanovnici Oleškija išli dalje u teritoriju pod kontrolom Ukrajine, dočekivali ljudi koji su mahali ukrajinskim zastavama pored puta.

Neki rođaci koji su razgovarali s Kyiv Independentom rekli su da su njihovi voljeni ostali u Oleškiju, koji je bio pod ruskom okupacijom, iz straha od filtriranja na ruskim kontrolnim punktovima.

Držeći svoju malu kćerku u naručju, Irina Mogilna je čekala da se njen kum vrati. Posljednji put je razgovarala s njim 27. oktobra, a kasnije je vidjela video na kojem se ukrcava u avion za evakuaciju.

"To je bol zbog onoga što se dogodilo i onoga što tek dolazi... Razumijem njegove godine i zašto je odlučio da ne ode. Cijeli život je radio, gradio nešto za sebe, a sada sve to mora ostaviti iza sebe. Nemoguće je to opisati riječima".

Andrij Zidenko, direktor Regionalne bolnice u Černihivu, rekao je da više od 30 zaposlenika bolnice čeka da pomogne evakuiranima, a po potrebi je dostupan i transfer u kijevske bolnice.

„Ovo je slavlje jer vraćamo naše Ukrajince kući“, rekao je Zidenko novinarima. „Znate koliko su tamo patili. To je jednostavno genocid u 21. vijeku“.

Operaciju su koordinirali ukrajinski ombudsman za ljudska prava Dmitro Lubinec i ruska komesarka za ljudska prava Jana Lantratova.

„Ovo je izuzetno važan trenutak“, napisao je Lubinec po dolasku u Ukrajinu.

„Iza nas su teški pregovori, sporazumi, pripreme i ogromna količina posla. Ali najvažnije je da su ljudi koji su toliko dugo čekali da budu spašeni konačno sigurni“.

Prema riječima ombudsmana, najstariji evakuirani imao je 94 godine, dok je najmlađi tek nedavno napunio godinu dana.

Zvaničnici još nisu otkrili tačan broj onih koji su evakuisani na teritoriju pod kontrolom Ukrajine, navodeći sigurnosne razloge usred ove vrlo osjetljive operacije. Novinarima Kyiv Independenta na terenu su rekli da je bilo "stotine ljudi".

 Dug put do evakuacije

Evakuacija je uslijedila nakon privremenog sporazuma o prekidu vatre postignutog između Ukrajine i Rusije, uz posredovanje Melanije Trump. Sporazum je imao za cilj omogućiti isporuku humanitarne pomoći i odlazak civila koji žele napustiti Oleški.

Prema Lubinecu, prekid vatre će trajati do 23 sata 1. novembra, što ga čini najdužim prekidom borbi u bilo kojem području od početka potpune invazije 2022. godine.

Ovo je najveća javno poznata humanitarna operacija u kojoj učestvuju civili s pripremeno okupiranih ukrajinskih teritorija.

Ukrajina je redovno olakšavala povratak svojih građana, uključujući djecu, s okupiranih područja, ali misija u Oleškiju bila je bez presedana, kako po svom obimu, tako i po ulozi koju je odigralo primirje u Hersonskoj oblasti, uz posredovanje SAD-a, kako bi se civilima omogućio siguran odlazak.

Prva etapa cjelodnevnog putovanja bila je do Armjanska na okupiranom Krimu, gdje su stanovnici mogli birati hoće li ići u Rusiju ili Ukrajinu.

Prema navodima novinara Newsmaxa, Alexa Salvija, koji je bio jedan od rijetkih neruskih novinara kojima je odobren pristup misiji unutar samog Oleškija, oko 750 ljudi koji su se registrovali za evakuaciju bilo je podijeljeno u 11 autobusa koji su išli za Ukrajinu i samo četiri autobusa koji su prevozili one koji su odabrali Rusiju.

Iz Armjanska, autobusi su odvezli stanovnike do Anape u ruskom Krasnodarskom kraju, gdje su se ukrcali u četiri aviona za Bjelorusiju, prema riječima Davida Arahamije, šefa parlamentarne frakcije Zelenskog.

Avioni koji su prevozili evakuirane sletjeli su u Gomel u Bjelorusiji, odakle su prevezeni na teritoriju pod kontrolom Ukrajine.

 'Niko ne želi živjeti pod okupacijom'

Godinama su stanovnici Oleškija bili zarobljeni u opkoljenom gradu, a ruski vojnici su bili stacionirani među civilnim kućama.

Grad, smješten na istočnoj obali rijeke Dnjepar, nasuprot ukrajinskog grada Hersona, bio je pod ruskom okupacijom od prvih dana potpune invazije Moskve.

Podsjećajući na priče civila na oslobođenim teritorijama 2022. godine, neki evakuisani su podijelili priče o nasilju od strane ruskih snaga.

Olha Liutikova je rekla da su tokom okupacije Oleškija ruski vojnici pritvorili nju i njenog supruga, Serhija Samarskog, i držali ih u podrumu tri dana. Dodala je da njihov sin, Vladislav, gotovo nikada nije napuštao njihov dom.

"(Ispitivali su nas) jer smo željeli živjeti u Ukrajini", rekla je za Kyiv Independent. "Čudo je (da su nas pustili)".

"Niko ne želi živjeti pod okupacijom. To je smrt. Ne možete ništa učiniti. Bojite se da biste mogli napraviti jedan korak i da bi (ruski vojnik) mogao doći i uraditi vam šta god želi".

 Irina Moglina, koja je čekala svog kuma, rekla je da je blokada Oleškija ozbiljno počela u oktobru prošle godine i da se do decembra zalihe i namirnice više nisu unosile u grad.

„Radilo se o preživljavanju. Putovanje gradom bilo je vrlo opasno zbog mina“, rekla je Irina.

„Razgovarala sam telefonom sa svojim kumom i čula sam eksploziju. Onda sam u Telegramu pročitala da je jedna osoba stradala od mine“.

Miniran put, stalni napadi dronovima i ruska ispitivanja na kontrolnim punktovima učinili su samostalnu evakuaciju izuzetno opasnom. U septembru je jedna osoba poginula, a četiri druge su povrijeđene od mina dok su pokušavale pobjeći iz tog područja, prema riječima šefice Vojne uprave grada Oleški u egzilu, Tetjane Hasanenko.

Prije rata, Oleški je imao oko 24.000 stanovnika. Do oktobra se vjeruje da je tamo ostalo samo oko 2.000 ljudi, uključujući skoro 50 djece, prema ukrajinskim zvaničnicima.

Kako je Rusija djelovala na terenu?

Evakuaciju iz Oleškija pratilo je značajno prisustvo ruskih medija, s brojnim ruskim novinarima koji su prisustvovali operaciji, u poređenju sa samo dva ukrajinska i dva američka novinara.

Čini se da je Rusija, također, nastojala predstaviti pažljivo insceniranu sliku humanitarne misije. Prema riječima stanovnika Oleškija koje je intervjuisala Medijska inicijativa za ljudska prava (MIHR), ruske snage su odabrale rutu za evakuaciju koja je izbjegavala najteže uništena područja grada, dok su prije operacije čistile put od krhotina, oštećene vojne opreme i ruševina.

Jedan stanovnik je rekao za MIHR da ruske snage efektivno stvaraju sliku za američku televiziju da "nije tako strašno u Oleškiju", uprkos tome što su čitava naselja pretvorena u ruševine.

Lutikova je, u svom izvještaju o misiji za Kyiv Independent, potvrdila svjedočenja data MIHR-u.

Ksenija Arhipova, volonterka za evakuaciju iz Oleškog, koja se sada nalazi na teritoriji pod kontrolom Ukrajine, izjavila je da je Rusija prekršila uslove sporazuma rano započinjajući evakuaciju.

Snimci koje je emitovao TASS, također, pokazuju kako se civili premještaju uz prisustvo samo ruskih snaga i prije dogovorenog datuma odlaska, 30. oktobra. TASS je, također, prikazao intervjue s ljudima za koje tvrdi da su evakuisani iz Oleškog 29. oktobra.

Ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha ranije je upozorio da se Rusija priprema napraviti "desetine" video snimaka, a predsjednik Volodimir Zelenski je 25. oktobra rekao da će Rusija vjerovatno "učiniti sve što može da očisti puteve na način da se ovi ljudi upute prema Rusiji i ostanu tamo".

Izvor upoznat s događajima na terenu, koji je razgovarao s Kyiv Independentom pod uslovom anonimnosti, rekao je 29. oktobra da Rusija već poduzima korake kako bi osigurala da što manje ljudi ode u Ukrajinu.

Rekli su da se pacijenti u jedinoj funkcionalnoj gradskoj bolnici registruju i da im je rečeno da će se suočiti s filtriranjem ako odu, da su ruske snage odbile ići od kuće do kuće kako bi obavijestile bolesne i nepokretne ljude da se evakuacija dešava, a onima koji žive u udaljenim selima rečeno je da bi na njih moglo biti pucano ako se približe mjestu okupljanja.

Sljedeći koraci

Lantratova je 31. oktobra tvrdila da su stanovnici Oleškija koji su željeli putovati u Rusiju "sigurno stigli na svoje odredište".

Dodala je da su se ona i Lubinec složili da nastave raditi na redovnim humanitarnim inicijativama.

"Oleški će biti prvi korak. Ljudima koji žive blizu linije fronta potrebna je stalna podrška. Osigurat ćemo da im pomoć redovno stiže", rekla je Lantratova.

Lubine je također potvrdio da treba poduzeti daljnje korake. "Ne stajemo na ovoj misiji", rekao je on.

"Ljudi su jako umorni nakon teškog putovanja, ali istovremeno i sretni", dodao je Lubinec.

Daria Rabinovič, ko-izvršna direktorica organizacije Helping to Leave, dobrotvorne organizacije koja pomaže civilima da napuste okupirane teritorije, izjavila je za Kyiv Independent da postoje i druga područja za koja se zna da imaju probleme zbog izolacije.

„Oleški nije jedina zajednica na okupiranim teritorijama koja doživljava humanitarnu katastrofu i, iako smo sretni zbog ljudi tamo, znamo da ova evakuacija neće riješiti sistemske probleme s kojima se suočavaju Ukrajinci u ruskoj okupaciji“, rekla je Rabinovič.

Širom svih okupiranih teritorija, civili se suočavaju s neispravnim vodovodnim i električnim sistemima, nedostatkom kvalifikovanih ljekara, pogoršanjem komunalnih usluga i masovnim odlivom stanovništva, dok se specifični problemi razlikuju od jedne okupirane regije do druge.