Monitor propagande: RSF razotkriva kinesku globalnu kampanju iskrivljenog novinarstva širom svijeta

Reporteri bez granica (RSF) objavili su novi izvještaj u kojem se detaljno opisuju napori kineskog režima da nametne svoju propagandu u informacionom prostoru širom svijeta. Od 2013. godine, kineski lider Xi Jinping nastoji promovirati "novi svjetski medijski poredak" u kojem se činjenice potiskuju u korist propagande, a svako ko izvještava o istinama koje se ne sviđaju njegovoj vladi trpi represiju. Izvještaj detaljno opisuje mnoge taktike koje Peking koristi, poput finansiranja stranih medija, sporazuma o saradnji medija pa čak i uznemiravanja i prijetnji novinarima, kako bi stekao kontrolu nad globalnim narativom o Kini i iskorijenio nezavisno novinarstvo koje ga poziva na odgovornost.

Ovaj izvještaj je druga epizoda emisije "Monitor propagande", istraživačkog projekta koji vodi RSF s ciljem razotkrivanja geopolitike propagande. Nakon prvog izdanja usmjerenog na Rusiju, ovaj drugi izvještaj prati globalni propagandni aparat kineskog režima i njegovo širenje na pet kontinenata.

Nalazi ovog izdanja su alarmantni: nijedna zemlja na svijetu nije imuna na kinesku propagandu. Od dolaska Xi Jinpinga na vlast 2013. godine, kineski režim nije samo ušutkao medije na vlastitoj teritoriji. Također je aktivno nastojao izvesti "novi svjetski medijski poredak" izvan svojih granica i zamijeniti novinarstvo autoritativnim modelom kontrole informacija gdje postoje kanali koji papagajski oponašaju državu.

Izvještaj detaljno opisuje kako Peking ulaže velika sredstva u širenje svog prisustva državnih medija u inostranstvu, partnerstvo s pouzdanim medijskim kućama u ciljanim zemljama i pozivanje novinara iz cijelog svijeta na putovanja u Kinu sa svim plaćenim troškovima kako bi promovirali svoj narativ. Ovaj sistem se oslanja na mnoštvo aktera, od Centralnog odjela za propagandu - koji kontroliše sadržaj državnih medija, kao što su CGTN i Xinhua, koji djeluju u 160 zemalja širom svijeta - do medija u dijaspori u SAD-u, Australiji i Novom Zelandu. Kineski propagandni aparat koristi propagandiste koji su dužni interesima Pekinga, poput Andyja Borehama iz državnog lista Shanghai Daily, i "obučava" strane novinare da papagajski ponavljaju propagandu režima. Štaviše, pekinške mjere protiv novinarstva - koje su Kinu učinile vodećim svjetskim zatvorom za novinare, gdje je trenutno pritvoreno 120 novinara - sve se više protežu i na novinare u inostranstvu, podstičući autocenzuru izvještavanja koje kritikuje Kinu.

„Kina pokušava uspostaviti vlastite norme i vlastiti model novinarstva - onaj u kojem mediji reagiraju samo na režim i smatraju se alatom propagande i kontrole, a ne nezavisnim stubom demokratije. Još je prijeteće to što Kina radi ruku pod ruku s drugim autoritarnim režimima, poput Putinove Rusije, kako bi ojačala svoj uticaj na globalni informacijski prostor i transformirala novinarstvo kakvo poznajemo širom svijeta. Nadamo se da će ovaj izvještaj baciti više svjetla na ove taktike i opremiti naše demokratije štitom za zaštitu našeg informacijskog prostora - prije nego što bude prekasno“, navodi se u izjavi  Anne Bocandé i Aleksandra Bielakowska, urednička direktorica RSF-a i menadžerica za zastupanje RSF-a za Azijsko-pacifičku regiju.

Kineske strategije za izvoz svog autoritarnog medijskog modela

1 – Sporazumi o dijeljenju sadržaja: Sporazumi o dijeljenju sadržaja između kineskih državnih medija i stranih javnih emitera i lokalnih medija omogućavaju da se kineska propaganda ponovo objavljuje kao naizgled nezavisno novinarstvo, kao što se vidi u Njemačkoj.

2 – Iskorištavanje medija u dijaspori: Mediji u dijaspori i uticajne ličnosti koje privlače pažnju kineskih iseljenika regrutuju se – ili prisiljavaju – da pojačavaju kinesku propagandu i namjerno izostavljaju sadržaj koji nije u skladu s interesima režima, kao što se vidi u Sjedinjenim  Američkim Državama.

3 – Oprema u zamjenu za cenzuru: Finansiranje i profesionalna oprema se osiguravaju lokalnim medijima u zamjenu za uredničko usklađivanje s interesima kineskog režima, uključujući cenzurirane teme, kao što se vidi na Solomonskim Otocima.

4 – Komunikacija na lokalnim jezicima: Došlo je do porasta usluga na stranim jezicima koje nude kineski državni mediji – poput CGTN-a, koji emituje program u 160 zemalja, uključujući Tursku, Francusku i Afganistan – kako bi širili narative Pekinga i prikrivali kršenja ljudskih prava u Kini.

5 – Pritisak na strane medije putem ambasada: Kineske ambasade i njihovi diplomati napadaju nezavisne medije i prikrivaju novinare koji istražuju uticaj Pekinga, diskreditujući rad ovih novinara u pokušaju da ih zastraše i ušute, kao što se vidi na Filipinima i u Danskoj.

6 – Programi obuke i medijski samiti: Organizovanje potpuno finansiranih putovanja i programa „obuke“, kao i medijskih samita za novinare kako bi se potkopali osnovni novinarski principi i promovisala kineska propaganda i narativi, kao što se vidi u Argentini i Fidžiju.

7 – Transnacionalna represija: Kina ne samo da pritvara 120 novinara kod kuće, već cilja i nezavisne medije i medije u dijaspori širom svijeta, uključujući ujgurske i hongkonške novinare sa sjedištem u SAD-u i Velikoj Britaniji.

8 - Propagandisti i influenceri: Kineske institucije povezane s državom sve više organiziraju sponzorirana putovanja za strane YouTubere i kreatore TikTok sadržaja, dok državni mediji organiziraju programe za influencere kako bi širili svoju propagandu i dosegli širu i mlađu publiku, kao što se vidi u Njemačkoj, Nigeriji i Novom Zelandu.

9 – Investicije i oglašavanje: Kina ulaže velika sredstva u medije i oglašavanje na društvenim mrežama. Na Tajvanu, kineska kompanija Wubianjie uložila je velika sredstva u promoviranje dezinformacijskog sadržaja u Facebook lifestyle grupama i Threads računima, posebno tokom politički osjetljivih i nestabilnih perioda. U Južnoj Africi, medij u kojem dva kineska investitora povezana s državom imaju 20 posto udjela otkazao je kolumnu novinara nakon što je pisao o progonu Ujgura u Kini.

10 – Pojačavanje propagande istomišljenika: Kineski državni mediji poput CGTN-a pojačavaju sadržaj ruskih državnih medija poput Sputnika i RT-a, posebno šireći njihovu propagandu o ruskoj invaziji na Ukrajinu u velikim razmjerima.

Kina se nalazi na 178. mjestu od 180 zemalja i teritorija na Svjetskom indeksu slobode štampe RSF-a za 2026. godinu.

Sažetak izvještaja:

I - Totalitarna kontrola nad informacijama kod kuće

1 - Državni mediji "moraju imati Partiju kao prezime"

Xijeva medijska revolucija: decenija pooštravanja državne kontrole

Institucionalna arhitektura kineskog državnog medijskog sistema

Izdavački centri i mreže koji guraju narative u inostranstvo

Širenje "crvenih linija" za medije

Kontrola KPK nad privatnim medijima

2 - Crne rupe u informacijama: Istočni Turkestan i Tibet

Ućutkivanje novinara: ključ za skrivanje genocida u Istočnom Turkestanu

Strani dopisnici: neželjeni svjedoci represije

Tibet: nezavisnim novinarima nije dozvoljen ulaz, taktika cenzure

3 - Hong Kong: bivši svjetionik slobode štampe u slobodnom padu

Duge kazne za novinare

Online i offline uznemiravanje novinara

Strani mediji ugroženi Zakonom o nacionalnoj sigurnosti

Makao blisko odražava pad slobode štampe u Hong Kongu

4 - Xi Jinpingov križarski rat protiv nezavisnih novinara u Kini

Kina: najveći svjetski zatvor novinara

Paradoks borbe protiv korupcije uz istovremeno suzbijanje Izvještavanje nadzornih tijela

Represija ne štedi strane novinare

5 - Kineska duga ruka transnacionalne represije

Prognani novinari i njihove porodice: glavna meta režima

Transnacionalna represija na internetu

Strani novinari: sljedeće mete transnacionalne represije

6 - Kineski "Veliki zaštitni zid" i nova tehnologija izvezena širom svijeta

Od "Velikog zaštitnog zida" do digitalnog Puta svile

AI chatbotovi: kontrola informacija po dizajnu

II - Kineska propaganda sada se proteže na pet kontinenata

1 - Decentralizovani sadržaj, centralizirana kontrola

Politička strategija na državnom nivou

Regrutovanje stranih uticajnih osoba širom svijeta

Finansijska podrška i sponzorisana putovanja: podsticaji za papagajsko ponavljanje propagande režima

Proizvodnja "autentičnih" stranih glasova

2 - Azija

Izvoz kineskog modela: kontrola informacija na internetu u Mjanmaru, Kambodži i Vijetnamu

Anatomija kampanje uznemiravanja koju podržava Peking na Filipinima

Kako kineska marketinška mreža tiho ubrizgava političke narative u tajvanski sadržaj o načinu života

Afganistan: "Nakon povlačenja Zapada i povratka talibani, Kina je pokušala popuniti prazninu”

3 - Pacifička ostrva

Fidži: Rastuće institucionalizirano medijsko prisustvo

Sve veći uticaj Kine na krhki medijski sektor Solomonskih ostrva

4 - Amerika

Kako Peking iskorištava kinesku dijasporu kako bi oblikovao mišljenje u SAD-u

Gotov sadržaj i plaćena novinarska putovanja u Grenadu, Jamajku i Gvajanu

Slika kineskog uzora u Latinskoj Americi sve je više dovedena u pitanje

5 - Afrika

 Isti set alata, različiti ishodi: Kina i mediji u Južnoj Africi

Intervju: „Niko, čak ni vodeće političke elite, ne želi uvrijediti Kineze“

U Kairu, kineski propagandisti su postavljeni pod opreznim okom egipatske obavještajne službe

6 - Evropa

Sloboda štampe pod kineskom lupom u Danskoj

Shanhui Zhang, Glas Pekinga na francuskim televizorima

Kako Kina dopire do Nijemaca prodirajući u njihove medije

Kineska propaganda u Turskoj sužava prostor za ujgurske glasove

Polagani uticaj Kine na informacijski prostor Gruzije

III - Preporuke demokratskim vladama

Zaštititi demokratske informacijske prostore

Zahtijevati od online platformi da promoviraju pouzdane izvore informacija

Zaštititi integritet novinara i održivost medija u egzilu

Vršiti pritisak na kineski režim da prestane s gušenjem slobode štampe