“Suzi Evrope” nemoguće vratiti stari sjaj

Kineska kompanija China Road and Bridge Corporation, CRBC, nije sanirala štetu na koritu i obalama rijeke Tare u Mateševu, iako je bila obavezna da to učini najkasnije do jula 2022. godine, pokazala je analiza BIRN-a.  

Agencija za zaštitu životne sredine je u avgustu 2021. dala saglasnost CRBC-u na plan “Mjera remedijacije korita rijeke u zoni mosta Tara 2” kojim se kineska kompanija obavezala da sanira štetu pričinjenu prilikom izgradnje prve faze autoputa od Smokovca do Mateševa, ali sve predviđene mjere još nisu sprovedene.   

Prema odobrenom planu CRBC je bila obavezna da vrati u prvobitno stanje dio korita Tare i okolni teren kod petlje “Mateševo”, tako što će ih sanirati prirodnim materijalom koji je nanijela rijeka. Nakon uređenja korita kineska kompanija bila je obavezna da autohtonom vegetacijom ozeleni površine duž puta i tako popravi vizuelni efekat obale, kao i da sprovede poribljavanje rijeke sa 1.000 komada riblje mlađi.

Iz Agencije za zaštitu životne sredine kazali su BIRN-u da dio građevinskioh radova na dijelu uzvodnom od projektovanih mjera remedijacije još nije završen, te da zbog toga nije počelo zatravljivanje obale i poribljavanje. 

“Očekujemo da će CRBC u narednom periodu u potpunosti realizovati sve obaveze definisane predviđenim mjerama ili ćemo, u suprotnom, mi to uraditi o trošku kineske kompanije”, kazali su BIRN-u iz Agencije. 

Kompanija CRBC gradila je prvu dionicu od 41 kilometra auto-puta koji treba da poveže Bar na jugu Crne Gore sa Boljarima na granici sa Srbijom.

Kineska kompanija je izgradnju prve dionice od Smokovca do Mateševa počela 2015. godine koja je, nakon dvogodišnjeg kašnjenja, otvorena 13. jula 2022. godine.

Crna Gora je za gradnju prve dionice kod kineske EXIM banke podigla kredit od 809 miliona dolara na period od dvadeset godina.

Nakon graditelja rijeka ostala bez ribe

Izgradnju prioritetne dionice od Podgorice do Kolašina, između ostalog, pratile su i kontroverze zbog devastacije korita i obala rijeke Tare koja se nalazi na dijelu predviđene trase autoputa.

Predstavnici civilnog sektora i stručna javnost optuživali su kinesku kompaniju za kontinuirno uništavanje rijeke koja se od 1977. godine nalazi na listi Svjetske kulturne baštine UNESCO-a, dok su nadležnim insitucijama zamjerali na lošem monitoringu radova.

U izvještaju eksperta UNESCO-a iz novembra 2018. godine navodi se da je na dijelu obala Tare  "puno deponija i odloženog materijala" kao i da nadležne institucije "nijesu adekvatno kontrolisale poštovanje bioloških i standarda životne sredine tokom radova“.

Dok su tadašnji premijer Duško Marković i ministar održivog razvoja Pavle Radulović 2019. tvrdili da rijeka nije potpuno ugrožena, Evropska komisija je iste godine u izvještaju o napretku upozorila da bi crnogorske vlasti "trebalo da budu strože u ocjenjivanju i sprečavanju mogućih negativnih uticaja građevinskih radova na životnu sredinu na rijeci Tari u kontekstu gradnje auto-puta Bar - Boljare".

Nadležne institucije u Crnoj Gori su prvi put zvanično priznale da je dio Tare devastiran tek u oktobru 2020. kada je ekološka inspekcija utvrdila da je CRBC produbila i izmjestila dio korita rijeke ispod starog mosta Mateševo i potkopala lijevu obalu rijeke u dužini od 500 metara.

Kontrolom lokacije u Mateševu ekološka inspekcija konstatovala je da je, zbog izmještanja korita, rijeka potkopala dio obale i ugrozila makadamski put koji se pruža paralelno sa koritom.

“Samim tim se u korito obrušavaju suspendovane materije koje utiču na biodiverzitet. U koritu Tare ostali su betonski temelji skeletne čelične konstrukcije koja je služila za betoniranje glavnih nosača mosta 'Tara 2'. Čelična konstrukcija je demontirana”, navela je tada ekološka inspekcija.

Nakon što je Agencija za zaštitu životne sredine utvrdila štetu i zahtjevala sanaciju, CRBC je u aprilu 2021. godine Agenciji predložila mjere remedijacije dijela rijeke. Prvi predlog mjera odbijen je nakon što su iz Agencije procijenili da nije u skladu sa njenim preporukama niti je usklađen sa Zakonom o odgovornosti za štetu u životnoj sredini. Nakon dopune predloga mjera konačni plan remedijacije utvrđen je 2. avgusta 2021. godine.

Iz Agencije su kazali BIRN-u da je kineska kompanija sanirala lijevu obalu rijeke i osposobila lokalni makadamski put, te izvršila remedijaciju korita rijeke Tare u dužini od oko 500 metara.

U "Mjerama remedijacije" navodi se da se nakon ovih radova, što podrazumijeva uklanjanje betonske konstrukcije i vraćanja toka rijeke kroz sva tri luka mosta, može očekivati prirodna stabilizacija kritičnih kosina.

"U slučaju da se to nije dogodilo neophodno je pristupiti stabilizaciji lijeve obale rijeke Tare, ispod starog mosta Mataševo”, navodi se u tom dokumentu.

Iz Agencije za zaštitu životne sredine BIRN-u nisu odgovorili koji su rezultati sprovedene remedijacije, kao ni da li je došlo do očekivanog prirodnog izravnavanja korita kako je predviđeno programom.

U slučaju da nije došlo do prirodne remedijacije, CRBC je bio u obavezi da građevinskim metodama izravna talveg ili da rovokopačem sa obale kašikom zahvati prirodni materijal i izvrši popunjavanje depresije.

Redakcija BIRN-a nije uspjela da stupi u kontakt sa kompanijom CRBC.

Predviđenim planom kineska kompanija je bila nadležna za nadgledanje sprovođenja mjera remedijacije, dok je za monitoring živog svijeta i poribljavanja zadužen i eksterni stručnjak – biolog. Ukupni troškovi mjera su 108 hiljada eura, od čega je 35 hiljada za monitoring i istraživanja tokom izrade programa.

Međutim, predsjednik Sportskog ribolovnog kluba “Tara i Morača”, Momir Živković, tvrdi da su radovi na autoputu trajno uništili rijeku i njen riblji fond. Taj ribolovni klub je u aprilu 2018. godine dobio koncesiju za gazdovanje ribljim fondom u kolašinskim vodama, ali je zbog devastiranja Tare od kineske kompanije tražio nadoknadu štete.

“Nekada se na Tari u jednom danu moglo upecati na desetine riba, a rijeka je bila puna lipljana, šarana i pastrmke. Danas je stanje sa ribljim fondom katastrofa. Ne samo da ne možete da nađete pastrmku, nego ja glavu dajem da od ovog mjesta (Mataševo) pa do Biogradskog jezera ne možete da nađete ukupno dva ribolovca”, kazao je Živković BIRN-u.

Bageri i stare deponije i dalje na obalama

Stručna javnost i nevladine organizacije kritikovale su mjere remedijacije koje je odobrila Agencija, navodeći da sanacija 500 metara korita nije dovoljna jer je, kako tvrde, uništeno preko šest kilometara riječnog toka. Oni su upozoravali i da rovokopačima nije moguće prirodno ravnanje korita niti se može popraviti biodiverzitet poribljavanjem dijela rijeke koja je skoro sterilna.

Lazar Grdinić iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), tvrdi da nema ozbiljnih napora da se devastirani dio korita Tare sanira i bar djelimično dovede u prethodno stanje.

“Nelegalne deponije građevinskog materijala i otpada nastalog iskopavanjem tunela i dalje stoje na obali rijeke, sada prekrivene vegetacijom... Podsjećam da je materijal tu deponovan pod plaštom tzv. regulacije rijeke, odnosno sprečavanja izlivanja zbog radova koji su sprovedeni nizvodno. Sada taj materijal čini 'novu' obalu same rijeke, što se jasno može vidjeti i na satelitskim snimcima”, kazao je Grdinić za BIRN.

Prilikom obilaska dijela rijeke Tare u oktobru prošle godine, koji se nalazi neposredno uz naplatnu rampu "Mataševo", ekipa BIRN-a je zatekla građevinske mašine i kamione koji izvode radove duž obale rijeke. U tom dijelu širina Tare je svedena tek na oko jedan metar.

Iako je kao jedan od ciljeva remedijacije bilo vraćanje korita i obale u prvobitno stanje, iz Agencije za zaštitu životne sredine priznaju da to sada nije moguće.

"Koritu nije moguće vratiti prvobitni izgled na mjestu ukrštanja rijeke Tare i auto-puta obzirom da je korito rijeke lokacija za izvođenje radova prema glavnom projektu”, kazali su iz Agencije.

Iz Agencije tvrde da se u koritu već primjetni rezultati remedijacije, podsjećajući da je stanje biodiveziteta kontrolisano prošle godine kao da će se kontrola sprovesti ponovo nakon završetka radova na sanaciji obale. Iz Agencije nisu pojasnili kakvi su rezultati kontrole biodiverziteta.

Međutim, Grdinić tvrdi da je rijeka trajno devastirana, dok su kompletne životinjske vrste  zbrisane iz ekosistema Tare.

“Za sada nema ozbiljnih naučnih istraživanja koje bi dalo definitivan odgovor na pitanje koje su razmjere devastacije”, tvrdi Grdinić.

 Krivične prijave uglavnom odbačene

Šest nevladinih organizacija je u oktobru 2018. godine Vrhovnom državnom tužiocu podnijelo krivičnu prijavu protiv odgovornih lica u Vladi Crne Gore i ekološkoj inspekciji kao i protiv CRBC-a i članova komisije za nadzor radova na auto-putu, optužujući ih da nisu reagovali na devastaciju Tare.

MANS je uz krivične prijave tužilaštvu dostavio i snimke devastiranog dijela korita Tare. Vrhovno državno tužilaštvo odbacilo je sve prijave, nakon čega su iz te nevladine organizacije predali pritužbe na rad postupajućih tužilaca, od kojih su neke u proceduri.

"Jedini slučaj koji je otvoren, ili makar nemamo informaciju da je zatvoren, jeste slučaj eksploatacije šljunka iz korita Tare, u zoni mosta 'Uvač 4', gdje je inspekcija u toku 2020. godine konstatovala da je iskopavan građevinski materijal direktno iz rijeke i o tome obavijestila tužilaštvo", kazao je on.

Grdinić ističe i da je Osnovno državno tužilaštvo u Kolašinu, nakon vještačenja, podnijelo optužni predlog protiv CRBC-a, dok je MANS krajem 2020. godine Specijalnom državnom tužilaštvu podnio zasebnu krivičnu prijavu protiv tadašnjeg Ministarstva saobraćaja i pomorstva, kao investitora, i CRBC-a kao izvođača radova.

"U martu 2021. godine obaviješteni smo da je prijava proslijeđena Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i od tada nemamo informaciju”, rekao je Grdinić.

Zbog uništenja ribljeg fonda u Tari, nakon tužbe SRK "Tara i Morača“, Osnovni sud u Podgorici u novembru 2021. godine tražio je od CRBC-a da ribolovcima plati oko 200 hiljada eura odštete.

Nakon žalbe kineske kompanije Viši sud je u januaru 2022. ukinuo prvostepenu presudu,  nakon žalbe kineske kompanije. Advokat Vladimir Čađenović, koji zastupa SRK “Tara i Morača”, tvrdi da se očekuje ekonomsko-finansijsko vještačenje, nakon čega treba da se utvrdi tačan iznos štete koji je CRBC napravio.

"Nastala je direktna šteta uništenjem riba. Postoji i indirektna šteta zbog izgubljenog prinosa, ali i izgubljena dobit za moje klijente zbog nemogućnosti izdavanja ribolovnih dozvola. To sve sad treba da utvrdi vještak ekonomsko finansijske struke", rekao je Čađenović.

"Prema procjenama vještaka, da bi se riblji fond donekle oporavio nakon izgradnje auto-puta potrebno je pet do deset godina”, navodi Čađenović.

On je kazao da se, osim parničkog postupka u Podgorici, pred Osnovnim sudom u Kolašinu pokrenuta i dva krivična postupka protiv CRBC-a i odgovornog lica u toj kompaniji.

U jednom od ta dva predmeta, sud u Kolašinu je krajem prošle godine donio presudu kojom je CRBC i odgovorno lice Hei Sqiqiang proglasio krivim jer su započeli radove na izgradnji obalo-utvrde od viška materijala nastalog iskopom tunela Pajkov vir, bez prethodno podnijete prijave za građenje i propisane dokumentacije čime su ugrozili životnu sredinu i narušili biodiverzitet.

CBRC je naloženo da plati novčanu kaznu u iznosu od 9,000 eura, dok je okrivljenom Hei Shiqangu određena uslovna zatvorska kazna od osam mjeseci, koja se neće primijeniti ukoliko okrivljeni u naredne dvije godine ne počini novo krivično djelo.