Tiho rusko preuzimanje ključnih poslovnih sektora u Gruziji ostavlja lokalno stanovništvo po strani

Desetine hiljada ruskih migrabata došli su u Gruziju nakon ruske invazije na Ukrajinu. Ruski migranti brzo mijenjaju gruzijski turistički, ugostiteljski i IT sektor, potiskujući lokalne kompanije, podcjenjujući vodiče, iskorištavajući rupe u zakonu kada je u pitanju plaćanje poreza i izazivajući zabrinutost u vezi s ekonomijom, kulturom i nacionalnom sigurnošću.
Nekada je postojao mali kafić, Poni da Daini, u ulici Zubalashvili u centru Batumija, drugog najvećeg grada Gruzije na Crnom moru. Kafić je nudio slatkiše, kolače i kafu kuhanu u vrućem pijesku - u batumijskom stilu. Indira Ebralidze, vlasnica, sama je vodila svoj mali biznis i nije morala plaćati kiriju, ali ipak nije ostvarivala profit. Bila je prisiljena zatvoriti kafić nakon godinu dana. Ali glavni razlog, kaže ona, bio je sve veći broj ruskih kafića u susjedstvu.
„Zapravo, nije moglo i nije uspjelo! Zašto? Zato što 90 posto svih kafića u starom dijelu Batumija pripada okupatorima [Rusija je okupirala 20 posto Gruzije nakon kratkog rata 2008. godine]. Ruski turisti znaju gdje će jesti, jer adrese dobijaju poštom unaprijed... [Prošle godine] glavna sezona je bila potpuni neuspjeh. Ako uspijete ponijeti kući tek toliko da pokrijete kiriju ili platu osoblja, nema profita! Imala sam sreće što sam bila vlasnik objekta... Možete i sami vidjeti da je lokal na odličnom mjestu pa zašto bih ga zatvorila?“
Dok smo šetali ulicom, Indira je ušla u nekoliko kafića i pitala za cijenu kafe na gruzijskom. Dobila je odgovore na ruskom: Здравствуйте („Zdravo“) Ничего не понимаю (ne razumijem), Я мало понимаю, но к сожалению пока плохо говорю (razuijem malo, ali nažalost ne govorim dobro).
Priča o Indirinom kafiću samo je jedan primjer negativnog efekta na domaće privrednike do kojih je došlo zbog pokretanja poslova od strane Rusa koji su se doselili u Gruziju.
U proljeće 2022. godine, gradonačelnik Tbilisija, Kakha Kaladze, opisao je Ruse koji čekaju u redu na prijevoju Larsi na Kavkazu kao "turiste".
"Pozdravljamo dolazak turista... Vlasti će učiniti sve što mogu da podrže ovaj trend. To je direktno povezano s ekonomskim rastom i povećanim brojem radnih mjesta, što podstiče zapošljavanje..."
Međutim, stvarnost se pokazala sasvim drugačijom. Većina ruskih migranata registruje se kao individualni poduzetnici ili vlasnici malih preduzeća i koriste poreske olakšice. Iako su zaista stvorili radna mjesta, ona su uglavnom namijenjena njihovim sunarodnicima  Rusima, a ne Gruzijcima.
Ruski vodiči i propagandisti
Vidjeti ruske turiste ili vodiče koji govore ruski u Gruziji nije ništa neobično. Mogu se naći svugdje – u Tbilisiju, diljem regija, na planinskim stazama i u primorskim odmaralištima. Ali od 2022. godine njihovo prisustvo se dramatično povećalo.
Gruzijski vodiči u Tbilisiju, Kutaisiju i Batumiju kažu da su ruski migranti brzo preuzeli njihov posao i sada kontroliraju oko polovinu sektora.
Prema njihovim riječima, ruski vodiči kreiraju vlastite rute i promotivne materijale, posluju i online i offline pa čak i otvaraju vlastite hotele. Osim finansijskog uticaja, upozoravaju na ozbiljniji problem: ruski vodiči krivotvore gruzijsku historiju, govore netačne podatke i u potunosti isključuju bilo kakvo spominjanje okupiranih teritorija Abhazije i Samačabla (Južna Osetija), kada razgovaraju sa turistima iz Rusije i Evrope.
Razgovarali smo s Lelom Gogavom, izvršnom sekretaricom ovlaštenih vodiča Gruzije. Sa 18 godina iskustva, ona radi na francuskom i na ruskom jeziku. Kaže da se broj ruskih vodiča višestruko povećao i da zapošljavaju samo druge Ruse, što smanjuje potrebu za angažiranjem gruzijskih vodiča ili vozača. Ruski turisti, također, radije zapošljavaju njih, što je ozbiljno smanjilo prihode lokalnih profesionalaca:
„Neki nisu ni radili kao vodiči, ali su odlučili da je to prilično unosan posao, pa su preuzeli sektor. Dovode posjetitelje koji govore ruski iz Rusije i Bjelorusije... Inače, Ukrajinci, Bjelorusi, Turci i Iranci rade isto - često dolaze sa svojim vodičima, ali Rusa ima više... Situacija u Batumiju je posebno teška. Mnogi gruzijski vodiči koji govore ruski izgubili su posao. Neki od njih su radili sa grupama hodočasnika, ali sada imaju manje posla, jer Rusi sami dovode hodočasnike. [...] Politička previranja odigrala su značajnu ulogu, jer niko ne zna idemo li prema Evropi ili Rusiji. Sigurno ima vrlo malo posjetitelja iz Evrope. A sve to vrijeme, vlada kaže da je sve u redu, jer je rusko tržište ogromno. Problem je što su Rusi potpuno preuzeli naše tržište“.
Ruski biznisi u turističkom sektoru
Vidno potresena, Lela dodaje da Rusi nisu samo vodiči, već i propagandisti: 
„Nemaju prave informacije o zgradama u Tbilisiju, pa izmišljaju vlastite priče i predstavljaju Rusiju u previše pozitivnom svjetlu. Govore o prisustvu Rusa na Kavkazu, kao da ništa ne bi bilo moguće bez njih…“
U Kutaisiju, vodiči koji govore ruski, Dali Chitishvili i Eka Tabagari, sa 15, odnosno šest godina iskustva, kažu da im je obim posla naglo opao, a i prihodi im trpe.

„U poređenju s prethodnim godinama, posla je vrlo malo; nismo toliko zauzeti. Kada dođe ruski vodič, jednom dođe s nama na obilazak, sazna šta mu treba, a zatim počne samostalno raditi. Sigurna sam da ne daju tačne informacije. Kada sam imala ruske turiste, pričala sam im o aneksiji Gruzije 1801. godine, a oni bi rekli da je termin 'aneksija' neprikladan, jer je Gruzija tražila pomoć od Rusije. Objasnila sam im da smo zaista tražili pomoć protiv osvajača, ali nikada nismo zamišljali da će naše kraljevstvo biti ukinuto. Ko zna šta ruski vodiči govore? Nije teško zamisliti“, kaže Eka.
Suvišno je reći da ne postoji način da se prati šta ruski vodiči govore. Niti postoji tačna evidencija o tome koliko ruskih vodiča ili turističkih operatera radi u zemlji. Oni nisu obavezni da registriraju "posao vodiča" ili "turizam" kao svoju primarnu aktivnost, zbog čega je nemoguće pratiti koliko ih zaista ima. Također ne postoji regulatorni okvir za evidentiranje: nije potrebna certifikacija ili licenca. Postoje certificirani vodiči, ali certifikacija je dobrovoljna i uglavnom simbolična.
„Niko nikada nije zaustavljen ili kažnjen zbog vođenja turističke ture“, kaže Giorgi Dartsimelia, član odbora Udruženja certificiranih vodiča Gruzije.
Još jedan dokaz da je situacija potpuno izmakla kontroli: ruski vodiči aktivno plasiraju svoje usluge putem platformi poput tripster.ru, nudeći prijevoz iz Vladikavkaza u ruskoj Sjevernoj Osetiji i promovirajući "Sunčanu Gruziju" ruskim posjetiteljima.
Ugostiteljstvo u ruskim rukama
U Tbilisiju, šetajući ulicom Zandukeli odmah pored avenije Rustaveli, glavne gradske ulice, nailazi se na mnoge atraktivne kafiće i restorane. Jedan od njih, kafić Mariam Magdalene, nekada se nalazio u maloj slijepoj ulici. Zatvoren je 2022. godine, a od tada ga je zamijenio David's Garden, kafić kojim upravljaju ruski državljani. Otvoren je u jesen 2022. godine, a osnovali su ga Vladimir i Anželika Kamzajev, Dementi Taradin, Pavel Dvurečenski i Jevgenija Grebenčikova - svi nedavno doseljenici iz Rusije. Kamzajevi još uvijek posjeduju nekoliko preduzeća u Sankt Peterburgu.
David's Garden je kafić u italijanskom stilu koji nudi nargile i evropsku kuhinju. U početku su objave na Facebooku bile na ruskom, ali sada su samo na gruzijskom i engleskom jeziku – naizgled pokušaj privlačenja lokalnih kupaca. Gruzijski influenseri pojačavaju ovu strategiju posjetama kafiću, degustacijama jela i preporučivanjem mjesta na Instagramu i TikToku.
„To je ekonomija koja ne koristi službeni državni jezik, zapošljava vrlo malo lokalnog stanovništva i čiji prihodi uglavnom napuštaju zemlju“ – Esma Kunčilia
Gruzijski ugostitelji i vlasnici kafića kažu da je prvi val ruskih migranata, ubrzo nakon invazije na Ukrajinu, uveliko posjećivao njihove objekte. Iako su neki bili neugodno izloženi antiratnim sloganima i političkim porukama na gruzijskim jezicima na zidovima, ipak su dolazili u velikom broju. Međutim, vremenom su se ruski kupci prebacili na novootvorene kafiće i barove u ruskom vlasništvu, koji sada uglavnom opslužuju rusku klijentelu i u Tbilisiju i u Batumiju.
„U početku, kada su počeli dolaziti u naše barove, neki od njih su bili zaista grubi. Protivili su se jelovnicima na gruzijskom ili natpisima koji vrijeđaju Putina, poput 'Putin Kuilo'. Rečeno im je da ne mogu očekivati da sve bude po njihovom i ubrzo je njihov broj opao. Otvorili su vlastite barove i stvorili vlastitu zasebnu ekonomiju. U početku su natpisi bili na ruskom, ali sada koriste gruzijski i engleski. Čini se kao namjerna strategija preuzimanja cijelog tržišta“, kaže Giga Tsibakashvili, osnivač bara Tsibakha.
„Kada su Rusi prvi put stigli, to je očigledno koristilo našim restoranima i barovima, jer još nisu imali vlastite lokale. Ali osjećali su se neugodno, jer ih nismo usluživali na ruskom. Sada kada su otvorili vlastite firme, turisti uglavnom posjećuju njihove objekte. Imaju sve vrste restorana: jutarnje, dnevne, večernje kafiće, italijanske, francuske, azijske... Mnogo su uložili u marketing i društvene medije. Kao rezultat toga, istisnuli su mnoge manje gruzijske objekte. Možda plaćaju poreze, ali to meni ne pomaže“, kaže Keti Bakradze, vlasnica restorana i kuharica.
Ovaj trend se ne zasniva isključivo na svjedočenjima kuhara i menadžera barova. Potvrđuju ga istraživanja. Prema Esmi Kunchilia, doktorici kulturnih studija i osnivačici Gruzijskog instituta za gastronomsku kulturu, nedavne studije pokazuju da su se prije 2022. godine ruski turisti oslanjali na gruzijske usluge – vodiče, prijevoz, hotele i restorane. Danas su, međutim, ruske usluge zamijenile mnoge gruzijske.
„To je ekonomija koja ne koristi službeni državni jezik, zapošljava vrlo malo lokalnog stanovništva i čiji prihodi uglavnom napuštaju zemlju. Primjer Batumija pokazuje da se bavimo 'sivom ekonomijom' koju obilježava neadekvatan nadzor i regulacija. Nažalost, niko danas ne raspravlja o stvarnoj raspodjeli ruskog kapitala u Gruziji“, kaže ona.
Situaciju pogoršava činjenica da mnoga ruska preduzeća ne podnose finansijske izvještaje. Na državnom portalu za izvještavanje pronašli smo 13 ugostiteljskih objekata u ruskom vlasništvu, koji su službeno upozoreni zbog podnošenja nepotpunih ili zakašnjelih izvještaja. Svi su registrovani u Gruziji između 2022. i 2024. godine.
Pitali smo Gruzijsku nacionalnu upravu za turizam koje se mjere poduzimaju za rješavanje ovog problema i podršku gruzijskim vodičima. Do sada nije bilo odgovora.
Lažni ekonomski rast
„Zašto bismo trebali zatvoriti granicu? Nije jasno zašto bismo mi trebali biti prvi koji će to učiniti“, rekao je prije tri godine zastupnik Gruzijskog sna Aluda Ghudushauri, insistirajući da će se prihodi od ruskih migranata pomno pratiti.
Ali nakon obećane „kontrole“, Rusi koji su se naselili u Gruziji brzo su uspostavili vlastite mreže dijaspore. Otvorili su kafiće, barove, salone ljepote, škole, vrtiće, turističke agencije, trgovačke firme i skladišta, od kojih se veliki dio razvio u direktnu trgovinu sa Rusijom – što je mnogo više koristilo Rusima nego Gruzijcima.
„Jedina korist za Gruziju je to što bi mogli potrošiti dio svojih prihoda lokalno, dok Gruzijci ne zarađuju ništa, a država ne prikuplja gotovo nikakve poreze... Rusi su identificirali svaku zakonsku rupu i plaćaju izuzetno niske poreze, ili ih uopće ne plaćaju. Uživaju u poreznim olakšicama, zapošljavaju svoje sunarodnjake i trguju međusobno. Na papiru to izgleda kao ekonomska aktivnost, ali stvarni korisnici su sami Rusi“, objašnjava ekonomista Giorgi Khotivari.
U protekle tri godine registrovano je više od 20.000 ruskih malih preduzeća. To znači da umjesto standardne poreske stope od 20 posto, većina plaća samo jedan ili tri posto na svoje prihode.
Pokušali smo utvrditi da li je gruzijska ekonomija zaista imala koristi od priliva ruskih migranata tražeći informacije od Državne poreske uprave. Zatražili smo spisak ruskih poslovnih subjekata i poreza koje su platili od 2022. godine. Zahtjev je odbijen uz obrazloženje da su informacije povjerljive.
Gruzija – ruski IT raj
Zahvaljujući velikodušnim poreskim olakšicama, Gruzija je postala veoma atraktivna destinacija za ruske IT stručnjake, posebno od potpune invazije na Ukrajinu. Danas, od 21.040 IT kompanija koje posluju u Gruziji, 57 posto je u ruskom vlasništvu.
IT kompanije se mogu registrovati u dvije posebne kategorije – „međunarodna kompanija“ ili „virtualna zona“ – obje nude značajne poreske olakšice.
IT kompanije registrovane u Gruziji uživaju dvije vrste olakšica: one međunarodnih kompanija i one koje spadaju pod status virtuelne zone. [Napomena prevoditelja: Gruzija je uvela poseban poreski status kako bi privukla međunarodne IT kompanije nudeći značajne poreske olakšice.]
Prema ovim šemama: zaposleni u međunarodnoj kompaniji plaćaju pet posto poreza na dohodak umjesto standardnih 20 posto, sama kompanija plaća pet posto poreza na dobit umjesto 15 posto,  kompanije koje ispunjavaju uslove oslobođene su poreza na imovinu (osim zemljišta), kompanije pod režimom virtuelne zone, također, dobijaju oslobođenje od izvoznih dažbina i PDV-a prilikom pružanja usluga u inozemstvu.
Status „međunarodne kompanije“ se dodjeljuje tek nakon dvije godine aktivnosti i rezerviran je za firme koje pružaju usluge klijentima izvan Gruzije. Status „virtuelne zone“ primjenjuje se na IT kompanije koje pružaju digitalne ili programske usluge stranim tržištima.
Jedan primjer je LLC JettyCloud, koji je osnovao ruski državljanin David Slonimski 10. marta 2022. godine, samo dvije sedmice nakon potpune ruske invazije. Slonimski je prethodno vodio dvije IT kompanije u Sankt Peterburgu, a obje je zatvorio 2020. godine. Preseljenje u Gruziju pokazalo se veoma profitabilnim. Prema Forbes Georgia (2025), JettyCloud se nalazi na 22. mjestu među 100 najvrijednijih kompanija koje posluju u zemlji.

U 2023. godini kompanija je zabilježila prihod od 51 milion gruzijskih larija (16,25 miliona eura), uključujući 36 miliona larija neto dobiti, dok je platila samo 1,3 miliona larija poreza – gotovo sigurno zbog svog statusa virtuelne zone.
Vlada Gruzijskog sna učinila je okruženje još povoljnijim za poslovanje: u junu 2023. godine brzo je uvela pojednostavljena pravila boravka koja omogućavaju stranim IT stručnjacima da dobiju trogodišnju dozvolu boravka, koja se može obnoviti četiri puta. Zvanično, cilj je učiniti Gruziju atraktivnom za IT talente, što bi u konačnici povećalo nacionalni budžet.
Međutim, Institut za razvoj slobode informacija (IDFI) tvrdi da ova politika možda manje služi promociji IT sektora, a više vještačkom održavanju ekonomskog rasta.
Web programeri i stručnjaci za digitalnu transformaciju upozoravaju da su mnogi ruski IT stručnjaci vjerovatno plaćeni u kriptovalutama, koje se ne mogu ni pratiti ni regulisati. Oni također ističu sigurnosne rizike.
„Oni ne plaćaju poreze da bi opravdali svoje prisustvo u Gruziji, niti proizvode išta za naše tržište“, kaže web developer Giorgi Nakaidze. „Koriste naše resurse dok opslužuju američke ili britanske kompanije. Kao i u sektoru ugostiteljstva, zapošljavaju svoje sunarodnjake i stvaraju čvrsto povezanu grupu. Osim ako niste izvanredan stručnjak sa specijalizacijom u određenoj oblasti, nemate šanse da budete zaposleni. […] Kada sam radio sa državnim organizacijama, vršili smo pritisak da se zabrani Mail.ru. Danas ruske programske usluge napreduju, što je opasno. Ako je potrebno, FSB bi mogao dobiti pristup jednim klikom“.

Vlada ima malo kapaciteta da utvrdi stvarne namjere ruskih državljana koji dolaze od 2022. godine, što predstavlja izazov za nacionalnu sigurnost. Specijalista za sigurnost Andro Gotsiridze kaže da je priliv Rusa dio šireg „hibridnog rata“ koji Rusija vodi u svom susjedstvu.
„Ruski novac dolazi sa određenim uslovima, jer ponovo čini gruzijska preduzeća ovisnim o Rusiji... Sjetite se 2005–2006, kada su ruske zabrane uništile gruzijske proizvođače vina“, prisjeća se on. „Ruske finansije uvijek slijede ruska pravila: atentati, kriminalni ratovi, reketiranje, spajanje državnih institucija s kriminalnim mrežama – sve što vidimo u Moskvi i Sankt Peterburgu. Ovaj problem će postati rak rana svake buduće vlade“.