16.11.2026.

EU izabrala tim E5 za mirovne pregovore o Ukrajini, ostavljajući Kallas po strani

Lideri EU izabrali su tim E5, koji čine Francuska, Njemačka, Velika Britanija, Italija i Poljska, plus zvaničnici Brisela, da govore u ime Evrope na mirovnim pregovorima o Ukrajini, rekao je Antonio Costa 13. novembra.

"Lideri su se složili da je naš evropski tim za pregovore o miru u Ukrajini institucija Evropske unije i E5 Koalicije voljnih", rekao je predsjednik Evropskog vijeća novinarima nakon neformalnog samita u Dublinu.

EU će predvoditi "evropsku budućnost Ukrajine, njenu obnovu i prosperitet", dok se sigurnosne garancije "moraju rješavati u okviru Koalicije voljnih, u bliskoj koordinaciji s NATO-om", rekao je Costa.

Moskva se još nije izjasnila o tome hoće li prihvatiti ovaj tim ili voditi pregovore. Ranije je iz Kremlja sugerirano da želi razgovarati s jednim evropskim predstavnikom, a ruski predsjednik Vladimir Putin pokazao je averziju prema radu s multilateralnim tijelima općenito, a posebno s EU.

Odluka E5 okončava sedmicu javnih prepirki o tome ko govori u ime Evrope, a izostavlja jedinog zvaničnika čiji je to zapravo posao. Lideri su se podijelili u najmanje tri tabora, izvijestio je Politico 13. novembra: jedan podržava Costu, drugi čine Francuska i Njemačka, koje nisu bile spremne prepustiti svoja mjesta Briselu i "najusamljeniji tabor od svih", oni koji podržavaju šeficu EU za vanjsku politiku Kaju Kallas. Prijestolnice su pobijedile. Da li će se tim ikada suočiti s Rusima zavisi od Moskve, koja to još nije prihvatila i možda će odbiti.

Lideri su imenovali zemlje, a ne pregovarače, a izbor uglavnom formalizira tim koji već radi na nivou savjetnika za nacionalnu sigurnost. Na rundi pregovora u Abu Dhabiju 10. i 11. novembra, gdje su se Evropljani sastali sa delegacijama SAD-a i Ukrajine, ali ne i sa Rusima, Veliku Britaniju je predstavljao savjetnik za nacionalnu sigurnost Jonathan Powell, Njemačku Gunter Sautter, savjetnik za vanjsku politiku kancelara Friedricha Merza, Francusku Emmanuel Bonne, diplomatski savjetnik predsjednika Emmanuela Macrona, a Italiju Fabrizio Saggio, savjetnik premijerke Giorgie Meloni, izvijestio je Kyiv Post.

Institucije EU poslale su Bjorna Seiberta, šefa kabineta predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen i Annu-Mariu Boura, savjetnicu Coste, dok je NATO poslao Geoffreyja van Leeuwena, koji vodi ured generalnog sekretara Marka Ruttea. Očekuje se da će se Poljska, koja se pridružila Italiji u proširenju starog E3 na E5 pet najvećih evropskih vojnih sila, pridružiti sljedećoj rundi, izvijestio je Euronews. Nije bilo jasno ko će zauzeti mjesto Varšave.

Moskva je brzo odbacila svaki prijedlog da Kallas bude na bilo koji način uključena. „Zapravo, niko je ne želi - ne zato što je jaka pregovaračica, već zato što je glupa. A da ne spominjemo, EU još nije ni pozvana“, napisao je Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti Rusije, o Kallas na svom Max kanalu 13. novembra.

Američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner rekli su nakon svog trećeg sastanka s Putinom u Moskvi 12. novembra da je pristao pustiti Evropljane na pregovore. Kremlj je sljedećeg dana bio oprezniji.

„Kada shvatimo njihovu istinsku namjeru i spremnost da doprinesu mirovnom procesu, tada će biti moguće donijeti odluku o održavanju dijaloga o ukrajinskom rješenju u proširenom formatu“, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, prenosi Reuters. Upitan o mogućim evropskim pregovaračima, rekao je: „Svaki sat se pojavljuju izvještaji koji imenuju potpuno različite kandidate“.

Zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov, član ruske delegacije u Abu Dabiju, otišao je korak dalje 12. novembra, rekavši da bi, ako se Evropljani pridruže, "to u suštini moglo unazaditi i potkopati napore koji su bili prilično korisni i koji su u ovom trenutku dobili određeni pozitivan zamah".

Kremlj povlači granicu između EU kao tijela, s kojim se odbija baviti i pojedinačnih evropskih lidera iz susjednih zemalja. Peskov je rekao da će Moskva biti otvorena za neki oblik kontakata s Evropom prije bilo kakve evropske uloge u pregovorima, a Putin je 27. oktobra primio poziv finskog predsjednika Alexandera Stubba i norveškog premijera Jonasa Gahra Storea.

Od primirja do sigurnosne arhitekture

Veći dio protekle godine zapadni zahtjev je bio prvo primirje, a EU i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i dalje insistiraju na tome. Moskva je podigla ulog na novi sigurnosni poredak za cijelu Evropu, a Abu Dhabi je bio prva runda u kojoj su delegacije detaljno razmatrale buduću sigurnosnu arhitekturu, prema Rjabkovljevim riječima. Ruski tim je to pokrenuo "na najspecifičniji i najdirektniji način, bez generalizacije" po Putinovim uputama, rekao je Rjabkov.

"Sukob u Ukrajini pokazao je da cijeli sigurnosni sistem koji funkcionira nakon Jalte i Potsdama loše funkcionira, a u Ukrajini je pukao apsces", rekao je Vladimir Medinski, zastupnik Kremlja koji je predvodio rusku delegaciju, izvijestio je Politico.

To su daleko teži pregovori od primirja duž prve linije, jer zadiru u položaj NATO-a u Poljskoj i baltičkim državama. Također, prvi put direktno stavljaju Putinove "osnovne uzroke" rata na stol. Putin je američkim izaslanicima rekao da ruski prijedlozi iz decembra 2021. godine za povlačenje NATO-a i dalje predstavljaju "našu viziju stubova nedjeljive sigurnosne arhitekture", rekao je novinarima pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov, izvijestio je New York Times.

Evropa je podijeljena oko toga koliko se angažirati. Von der Leyen i nekoliko lidera privatno tvrde da EU treba pokazati da je spremna za sigurnosne razgovore, kako bi SAD i Rusija ostali angažirani, dok drugi insistiraju na prekidu vatre prije bilo kakvih razgovora. Iza zatvorenih vrata Evropljani su spremni razgovarati o ograničenjima razmještanja određenih raketa i otvoreni su za obnavljanje sporazuma o raketama iz doba Hladnog rata, izvijestio je Financial Times. Zelenski je rekao da se o sigurnosnim zahtjevima Rusije može razgovarati, ali tek nakon što se rat završi i kada se riješi pitanje vlastite zaštite Ukrajine.

Kallas i zamka

Kallas je po dolasku u Dublin upozorila da Rusija "postavlja zamke" Evropi, samo naglašavajući svoju nepodobnost da predstavlja evropske interese u bilo kakvim pregovorima s Rusijom.

"Ako počnemo razgovarati o ruskim zahtjevima u vezi s sigurnosnom arhitekturom, upadamo u zamku koju nam je Rusija postavila. Skrećemo pažnju s činjenice da nema prekida vatre i umjesto toga počinjemo slušati ruske tvrdnje", rekla je novinarima Kallas. "Imamo jednog agresora i jednu žrtvu, a agresor nema sigurnosnih problema".

Putin je optužen za postavljanje maksimalističkih zahtjeva, ali stav Kallas je podjednako nepopustljiv. Njen redoslijed je: prekid vatre, zatim mirovni sporazum za Ukrajinu, a tek onda razgovori o široj sigurnosti Evrope.

"Najvažnije je poštovati ono što smo se dogovorili - prvo prekid vatre, zatim mirovni sporazum i tek nakon toga bilo kakvi drugi pregovori", rekla je Kallas, prema navodima La Stampa.

Kremlj nikada nije pristao na prekid vatre, zapravo, eksplicitno je isključio prekid vatre od samih početaka razgovora.

Zvanični Kremlj je više puta ponovio da će se borbe nastaviti dok se ne riješe veća pitanja. Rusija želi potpuno mirovno rješenje, a ne primirje, a ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je nedavno izjavio da Moskva želi pregovarati o širokom evropskom sigurnosnom okviru prije nego što se pozabavi specifičnostima rata, izvijestio je Reuters.

 

Dva pitanja koja odlučuju o pregovorima su sigurnosne garancije i teritorija. Ona su neraskidivo povezana. Kushner je rekao da se garancije za Ukrajinu ne mogu finalizirati bez dogovora o teritoriji. Od Kijeva se traži da preda dio Donbasa koji još uvijek drži, a on je odbio to učiniti bez garancija na koje se može osloniti.

SAD su Ukrajini ponudile zaštitu u stilu Člana 5 u nacrtu u novembru 2025. godine. Evropa nije ponudila ništa slično. Njen doprinos su male "snage uvjeravanja" od Koalicije voljnih, koje su Velika Britanija i Francuska potpisale deklaraciju o namjeri da se rasporede nakon primirja u januaru.

Putin je to isključio. Rekao je američkim izaslanicima da će Rusija to tretirati kao čin rata i da će, ako bilo koje evropske trupe stignu u Ukrajinu, rat "odmah ponovo početi".

„Evropljani kažu da će poslati trupe čim se potpiše mirovni sporazum, a za nas je ovo legitimna meta, što znači da će se rat odmah nastaviti“, rekao je američkim izaslanicima 12. novembra.

Prvi put je koalicijske trupe nazvao legitimnim metama u septembru 2025. godine.

Prema nazivu radnog mjesta, Kallas je bila očigledan izbor - prema njenim riječima i gotovo nikome drugom.

„U junu 2024. godine, lideri su donijeli odluku o tome ko će predstavljati (EU) kada je u pitanju sigurnost i vanjska politika“, rekla je 13. novembra, izvijestio je Euronews. „Ako lideri žele promijeniti taj sporazum, naravno da mogu, jer je to odluka lidera“.

Njene kolege su je smatrale previše oštrom da bi sjedila nasuprot Moskve. Smatra se da je „previše antiruski istupa“, a njeni maksimalistički stavovi preprekom kompromisima koji će biti potrebni za sporazum, izvijestila je La Stampa, a jedan evropski diplomata je rekao za Politico da je ona „vjerovatno najgora osoba koju možete izabrati“. Kallas nije ublažila svoj stav.

„Ne žele nikoga snažnog s druge strane, jer žele progurati svoje maksimalne zahtjeve“, rekla je o Rusima. „Ako Rusija nastavi iznositi svoje maksimalističke zahtjeve, i mi moramo zadržati svoje i pregovarati odatle“.

Von der Leyen, u čijoj Komisiji je Kallas potpredsjednica, odbila je da je podrži.

„Mi odlučujemo ko nas predstavlja i to smo danas i uradili“, rekla je Von der Leyen.

Merz, koji se zalagao za postojeći format, dobio je svoj put.

 „Format E3 pokazao se vrlo efikasnim. Usput, uvijek uključujemo Italiju i Poljsku“, rekao je Merz u Dublinu.

 

Blok glavnih gradova „također nije starter iz istog razloga kao i Kallas, prvenstveno zbog Velike Britanije (koja također nije EU)“, napisao je novinar Leonid Ragozin na X. „Ako je namjera razgovarati s Rusijom, onda to mora biti neko s kim će Rusija razgovarati“.

Merz je za ntv rekao da se neki evropski lideri boje da bi Trumpov sastanak s Putinom na samitu APEC-a u Shenzhenu mogao postati drugi susret u Anchorageu, aludirajući na njihov samit na Aljasci u augustu 2025. godine te je pozvao Trumpa da izbjegne iznenađenja i ostane uz Evropu i Ukrajinu. Witkoff je rekao da "imamo još jedan sastanak na rasporedu" za mirovne pregovore, ali nije dao datum.

Šta Moskva želi

Početni uslovi Rusije su ove sedmice procurili u dva navrata. Ruski "nezvanični dokument" od 10. novembra, koji je kružio u Abu Dhabiju, doslovno oživljava zahtjeve Moskve iz decembra 2021. godine, izvijestio je New York Times 13. novembra. NATO bi isključio dalje proširenje i "bilo kakvu vojnu aktivnost" u Ukrajini i drugdje u "istočnoj Evropi, na Južnom Kavkazu i u centralnoj Aziji" te bi povukao svoje snage i baze na granice saveza iz 1997. godine, prije nego što se proširio na Centralnu i Istočnu Evropu.

Dokument ide dalje od 2021. godine. Francuska i Velika Britanija morale bi isključiti korištenje svog nuklearnog oružja za zaštitu drugih evropskih zemalja, isporuke zapadnog oružja Ukrajini bi prestale, a Rusija bi prihvatila pridruživanje Ukrajine EU samo ako ostane izvan zajedničke odbrambene politike bloka.

"Jasno je da su oni neprihvatljivi ne samo za Ukrajinu, već, prije svega, za Evropu, a svakako i za zemlje poput Poljske", rekao je poljski premijer Donald Tusk u Dublinu.

Odvojeni plan koji je Bild opisao 13. novembra predviđao bi da Finska napusti NATO, da se Rusiji predaju dijelovi Donjecke i Luganske regije koji su još uvijek pod kontrolom Kijeva i zabrane NATO baze u Estoniji, Latviji i Litvaniji. Ukrajina bi postala nesvrstana, Odesa i Mikolajiv bi bili demilitarizirani, a Moldavija bi postala federalna republika, dok bi Rusija povukla svoje nuklearno oružje iz Bjelorusije. Njemački dnevnik je naveo da je to jedan od nekoliko prijedloga koji kruže neslužbenim kanalima.

Uslovi odražavaju nacrt iz Istanbula u proljeće 2022. godine, a koji bi Ukrajinu učinio trajno neutralnom, nenuklearnom državom bez stranih baza ili trupa na svom tlu. Rusija je željela ograničiti mirnodopsku vojsku Ukrajine na 85.000 vojnika u odnosu na 250.000 koliko je Kijev tražio, i dozvoliti joj 342 tenka u odnosu na 800 koliko je tražio. Ovaj put lista se proteže dalje od Ukrajine na cijeli istočni bok NATO-a.

 

Witkoff i Kushner su rekli Rusima da se mnogo toga promijenilo od decembra 2021. i pozvali ih da gledaju u budućnost, rekao je američki zvaničnik za New York Times. Uvodni dokument Moskve sugerira da se to nije dogodilo.