EU osmišljava shemu za izvlačenje većeg profita iz zamrznute ruske imovine

 

Evropska unija nastoji izvući milijarde dodatnih eura iz zamrznute ruske imovine preusmjeravanjem u rizičnije investicije  - putem plana koji bi povećao pomoć Ukrajini, a istovremeno izbjegao optužbe za krađu novca od Moskve.

Izvršna vlast EU razmatra prebacivanje gotovo 200 milijardi eura zamrznute ruske državne imovine koja se drži u Belgiji u novi, rizičniji investicijski fond koji bi isplaćivao veće kamate, rekla su četiri zvaničnika upoznata sa postupkom za POLITICO.

Cilj je generirati veći profit kako bi se pomoglo u održavanju ratom razorene ukrajinske ekonomije usred prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa da će zaustaviti finansiranje Ukrajine. Imovina je zamrznuta 2022. godine, kao odgovor na potpunu rusku invaziju na Ukrajinu.

Međutim, ovaj potez ne bi doveo do potpune konfiskacije ruske imovine  - čemu se protivi nekoliko država EU, uključujući Njemačku i Italiju, zbog finansijskih i pravnih problema.

Trošenjem samo kamata i ostavljanjem osnovnog kapitala netaknutim, EU se nada da može izbjeći optužbe za kršenje međunarodnog prava.

Članice grupe industrijaliziranih zemalja G7 prošle su se godine složile da Ukrajini daju 45 milijardi eura generiranih ulaganjem imobilizirane državne imovine.

Međutim, udio EU od 18 milijardi eura u zajmu G7 bit će u potpunosti isplaćen do kraja godine  - što postavlja pitanja o tome kako će se potrebe Ukrajine za finansiranjem nastaviti isplaćivati 2026. godine.

Ministri finansija iz 27 zemalja EU započet će ove diskusije u četvrtak na neformalnoj večeri u Luksemburgu.

„Važno je da čujemo od Evropske komisije koje nam opcije stoje na raspolaganju, posebno u vezi sa potencijalnom upotrebom zamrznute ruske imovine i daljim koracima u vezi sa režimom sankcija“, navodi se u pozivnom pismu ministrima koje im je dostavljeno iz Poljske, koja u ovom mandatu predsjedava Evropskim vijećem i koja će organizirati večeru.

Pristalice novog investicijskog fonda tvrde da EU mora generirati više prihoda iz ruskih suverenih fondova kako bi dugoročno ojačala Ukrajinu usred dugotrajnog zastoja u mirovnim pregovorima sa Moskvom.

Još jedna potencijalna prednost je da bi se mogao pokazati korisnim štitom od rizika da Mađarska stavi veto na obnovu sankcija i efektivno vrati novac Rusiji.

Ruska imovina je blokirana prema režimu sankcija EU  - koji se mora jednoglasno obnavljati svakih šest mjeseci  - a mađarska vlada je više puta prijetila da će iskoristiti svoj veto kao znak dobre volje prema Kremlju.

Tokom proteklih sedmica, Evropska komisija je vodila neformalne razgovore sa grupom zemalja - uključujući Francusku, Njemačku, Italiju i Estoniju - kako bi ispitala pravne načine da se imovina zamrzne, ako Mađarska blokira obnovu sankcija, rekla su dva zvaničnika upoznata sa postupkom za POLITICO. Ali radna grupa nije osmislila zaobilazno rješenje za postizanje ovog ishoda.

 

 

Zvaničnici EU traže načine da uspostave novi fond prostom većinom  - za razliku od jednoglasnosti  - kako bi marginalizirali mađarskog premijera Viktora Orbána.

Kritičari novog mehanizma finansiranja, međutim, upozoravaju da će poreski obveznici EU na kraju morati platiti naknadu za sve neproduktivne investicije koje budu izvršene.

EU traži kreativna rješenja, jer je njen centralni fond od 1,2 biliona eura - koji upravlja svim javnim rashodima  - preopterećen, a novi budžet će stupiti na snagu tek 2028. godine.

„Neće biti lako pronaći novac u okviru trenutnog MFF-a [višegodišnjeg finansijskog okvira]“, rekao je jedan diplomata EU.  

Veliki dio fonda od 50 milijardi eura za Ukrajinu, koji je dogovoren 2023. godine i trebao je trajati do kraja 2027. godine, već je potrošen.

 

Osim ekonomskih ograničenja, zvaničnici su skeptični prema ideji daljnjeg dopunjavanja centralnog budžeta EU, jer to zahtijeva jednoglasnost - a Mađarska će vjerovatno izdržati.