02.11.2025.

Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) naložio Rusiji da Gruziji isplati pravednu naknadu za kršenje ljudskih prava

Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) presudio je da Rusija mora isplatiti Gruziji više od 253 miliona eura, zbog teških kršenja ljudskih prava koja su nastala zbog ruskog procesa "borderizacije" između separatističkih regija Abhazije, Južne Osetije i teritorije koju kontrolira gruzijska vlada.
Evropski sud za ljudska prava je naložio Rusiji da započne isplatu u roku od tri mjeseca od datuma pravosnažnosti presude, u skladu sa članom 44. stav 2. Evropske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP). Ovaj iznos će gruzijska vlada raspodijeliti pojedinačnim žrtvama.
S obzirom na masovne zločine koje su počinile ruske snage, iznos reparacija smatran je proporcionalnim nematerijalnim gubicima koje su žrtve pretrpjele. Hapšenja pod izgovorom "kršenja granica" izvršile su ruske vlasti, pri čemu je upotreba sile protiv pritvorenika bila nesrazmjerna. Evropski sud za ljudska prava je dalje utvrdio da je Rusija odgovorna za incidente u kojima je 20 etničkih Gruzijaca izgubilo živote pokušavajući  putovati alternativnim putevima u regiju, kako bi pristupili svojim penzijama ili osnovnim lijekovima. Pored toga, nepoštivanje člana 2. Konvencije od strane Rusije, koji obavezuje države članice da provedu „adekvatnu i efikasnu istragu“ o pozadini ovih tragedija, pružilo je Evropskom sudu za ljduska prava čvrst dokaz za presudu protiv zemlje.
Što se tiče liste od 166 navodnih žrtava administrativne prakse zlostavljanja od strane ruskih ili de facto abhaskih i južnoosetskih agenata,  etničkih Gruzijaca, nakon njihovog hapšenja, Gruzija je pokazala da je lista stvarnih žrtava zapravo bila mnogo veća. Ovo je predstavljalo kršenje proceduralne obaveze prema članu 3. Evropske konvencije o ljudskim pravima da se provede adekvatna i efikasna istraga u vezi sa slučajevima zlostavljanja. Ovo ilustruje široko rasprostranjenu i sistematsku prirodu kršenja prava počinjenih protiv određene etničke grupe.
Ova najnovija odluka Evropskog suda za ljudska prava nastavak je ranijeg niza značajnih slučajeva koje je Gruzija pokrenula protiv Rusije. U glavnoj presudi o meritumu donesenoj 9. aprila 2024. godine, Evropski sud za ljudska prava je ukazao na postojanje različitih administrativnih praksi koje su u direktnom kršenju Evropske konvencije o ljudskim pravima. Ove prakse su bile nezakonita ograničenja svakodnevnog kretanja i uskraćivanje prava na obrazovanje gruzijskoj djeci. Kao rezultat uvedenih ograničenja, gruzijska djeca
morala su putovati i prelaziti velike udaljenosti kako bi se školovala u Gruziji, umjesto u Rusiji.
Rusija je napustila Vijeće Evrope (VE) 2022. godine, a odvijala se i debata o provedivosti ove presude, posebno s obzirom na prethodno kršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava od strane Rusije, čak i dok je još bila članica. Kako je utvrdilo Vijeće ministara Vijeća Evrope, Ruska Federacija je i dalje vezana svojim obavezama prema Statutu Vijeća Evrope u vezi sa bilo kojom činjenicom prije prestanka članstva.