Fleksibilan projekat koji podržava Svjetska banka pomaže Hrvatskoj da popuni praznine u finansiranju istraživanja i razvoja

Zajam podržava istraživačku infrastrukturu, finansiranje dobitnika nagrade Pečat izvrsnosti i pripremu ponude za Horizon Evropa

Hrvatska je uspostavila partnerstvo sa Svjetskom bankom u visoko ciljanom projektu od 106 miliona eura koji ima za cilj popunjavanje praznina u finansiranju istraživanja i razvoja koje programi EU ne mogu lako popuniti.

Projekat Digitalne, Inovativne i Zelene Tehnologije (Digit) pokrenut je 2023. godine i trajat će šest godina, finansirajući različite aktivnosti koje su identificirane kao slabosti zemlje. To uključuje veze između istraživanja i industrije, učešće u programu EU za finansiranje istraživanja i razvoja Horizon Evropa, korištenje istraživačke infrastrukture i privatna ulaganja u istraživanje i razvoj.

Obim i sveobuhvatna priroda projekta relativno su novi za Svjetsku banku, koja uglavnom pozajmljuje novac za podršku manjim aktivnostima istraživanja i razvoja.

„Ovo je daleko najveći i rekao bih najuzbudljiviji portfolio koji imamo u Evropi i Centralnoj Aziji o temi istraživanja, razvoja i inovacija“, rekao je Todor Milčevski, viši stručnjak za privatni sektor u Svjetskoj banci, koji je bio uključen u koncept Digita.

Svjetska banka sarađuje s Hrvatskom o temama istraživanja i razvoja već gotovo dvije decenije, ali angažman Ministarstva nauke, obrazovanja i mladih pojačan je prije otprilike sedam godina, prije trenutnog budžetskog ciklusa EU.

Budući da se Hrvatska pridružila EU tek 2013. godine, ušla je u ciklus finansiranja EU 2014-2020. s malo iskustva. Kako bi se maksimalno iskoristio period 2021-27, od Svjetske banke je zatraženo da provede dubinsku analizu stanja istraživanja i razvoja u zemlji.

Ova analiza je završena baš kada je EU najavila svoj fond za period nakon COVID-a, Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF). S obzirom na to da Svjetska banka posjeduje portfolio podataka i uvida u stanje istraživanja i razvoja u Hrvatskoj, postala je prirodni partner koji pomaže u oblikovanju korištenja ovih sredstava za aktivnosti istraživanja i razvoja.

To je, također, omogućilo banci da vidi gdje su nedostaci u finansiranju koji se ne bi lako pokrili RRF-om, strukturnim fondovima ili programom Horizont Evropa. Projekt Digit je osmišljen kako bi se popunile ove praznine i ponudio fleksibilniji oblik finansiranja u obliku ugovora o zajmu.

„Ponekad je s EU fondovima teško isprobati nove ideje. Nismo dominantan partner u hrvatskom istraživačkom i inovacijskom ambijentu, tako da možemo doprinijeti isprobavanjem nekih novih ideja i pokušajem ciljanja preciznih pitanja“, rekao je Milčevski.

Ova fleksibilnost je vrijedna s hrvatske tačke gledišta.

„Budući da instrumenti finansiranja EU djeluju unutar definiranih okvira i prioriteta, ministarstvo koristi ovaj projekt kao priliku za isprobavanje novih pristupa, rješavanje potreba za finansiranjem koje su izvan opsega postojećih poziva EU i doprinos jačanju cjelokupnog pejzaža“, rekao je Ante Lončar, voditelj projekta Digit u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih.

Šta projekt finansira

Oko polovine budžeta namijenjeno je izgradnji istraživačke infrastrukture u zemlji. Do sada su odabrana tri projekta, a još jedan će biti odabran. Jedan je doprinos od 10 milijuna eura modernizaciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša koji se nalazi u Splitu. Drugi je izgradnja novog kampusa za Fakultet organizacije i informatike Univerziteta u Zagrebu. Treći pokriva nadogradnju Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku.

Preostala polovina budžeta projekta namijenjena je istraživačkim aktivnostima.

Jedan primjer je program za povećanje korištenja postojećih istraživačkih centara u Hrvatskoj. Nudi grantove od 300.000 eura centrima za zapošljavanje profesionalnih menadžera koji će pomoći u vođenju centara, povećati saradnju s industrijom i organizirati obuku i umrežavanje za potencijalne korisnike.

„Ideja je da se 300.000 eura iskoristi za bolje korištenje infrastrukture koja je možda koštala 30 miliona eura“, rekao je Milčevski.

Hrvatska, također, koristi Digit kako bi pokušala povećati svoje učešće u programu Horizon Europe putem programa Sinergije.

Ovo ima dva elementa. Prvi finansira projekte kojima je dodijeljena oznaka Pečat izvrsnosti, koja se dodjeljuje prijedlozima koji postignu dovoljno visok rezultat da budu finansirani, ali propuštaju zbog budžetskih ograničenja. Tipično, vlade koriste regionalne fondove EU za finansiranje projekata s ovim priznanjem. Hrvatska to radi putem Digita.

Ovo je već dalo rezultate. Dvadeset pet hrvatskih kompanija prijavilo se za grantove na najnoviji poziv za predakcelerator Evropskog vijeća za inovacije. Od njih je jedna dobila finansiranje, a 12 je dobilo oznaku Pečat izvrsnosti. Do sada je 11 onih sa pečatom iskoristilo opciju finansiranja iz programa Synergies i započelo svoje projekte.

„Na neki način, ovo je zapravo bilo mnogo brže nego da se finansiranje dobija direktno od programa Horizon Europe“, rekao je Lončar.

Drugi element programa Synergies je shema finansiranja podnosilaca zahtjeva i konzorcija iz programa Horizon Europe do godinu dana za pripremu njihovih prijedloga.

Lončar je rekao da se ovo već pokazalo uspješnim.

„Ono što čujemo od naučnika je da su više zainteresirani za prijavu za Horizon Europa zbog, na primjer, programa Synergies koji povećava njihove šanse za dobijanje finansiranja.“

Drugdje, Digit finansira različite aktivnosti usmjerene na povezivanje istraživanja s industrijom, uključujući podršku uredima za transfer tehnologije u zemlji, a također i podršku startupima.

Relevantnost za budućnost finansiranja istraživanja i razvoja od strane EU

Relevantnost projekta Digit mogla bi s vremenom rasti s planovima za povećanje budžeta konkurentnih fondova EU za istraživanje i razvoj u sljedećem budžetskom ciklusu, rekao je Milčevski, dodajući da će novi programi poput Evropskog fonda za konkurentnost igrati ulogu u tome.

„Bit će dostupno mnogo više centraliziranog finansiranja, s čime bi se zemlje iz centralne i istočne Evrope mogle boriti. Dakle, moramo nešto učiniti da pomognemo ovim zemljama da iskoriste ta sredstva“, rekao je Milčevski.

Dok institucije EU još uvijek pregovaraju o konačnom budžetu za nasljednika Horizon Europa, vjerovatno će to biti značajno povećanje u odnosu na trenutni program od 93,5 milijardi eura.

Digit je posebno prilagođen hrvatskom ekosistemu, ali Milčevski smatra da bi se neki njegovi elementi mogli replicirati u drugim zemljama.

„Do sada su povratne informacije bile pozitivne. Trebalo je malo vremena da se pokrene, ali u proteklih šest mjeseci počeli smo vidjeti pozitivne efekte“, rekao je Milčevski.

Lončar je podjednako uvjeren u doprinos programa Hrvatskoj.

„Sada smo objavili većinu planiranih poziva i većina infrastrukturnih projekata koje ćemo finansirati je identificirana, tako da je implementacija sada u punom jeku“, rekao je Lončar. „Mislim da je projekat vrlo dobro prihvaćen u naučnoj zajednici u Hrvatskoj, a i u javnosti“.