Lažni e-mailovi, stvarne prijetnje: Ruska taktika na predsjedničkim izborima u Poljskoj

S obzirom na to da se Poljska nalazi u središtu ruskog hibridnog rata protiv Zapada, vlada je pomno pratila znakove miješanja uoči drugog kruga predsjedničkih izbora. Identificirane su brojne prijetnje, ali čini se da je "rumunski scenario" izbjegnut.

Dana 12. marta, zaposleni u Ukrajinskom domu (Ukrainski Dom), glavnoj nevladinoj organizaciji koja predstavlja Ukrajince u Poljskoj, primili su bizaran e-mail. Općina Bydgoszcz, na sjeveru Poljske, odgovorila je na "formalni zahtjev" Ukrajinskog doma za organiziranje izbornog skupa u korist Rafala Trzaskowskog, predsjedničkog kandidata liberalnog tabora, 22. marta.

Ali Ukrajinski dom nikada nije poslao takav zahtjev.

"Vrlo smo politički nastrojeni u širem smislu te riječi kada su u pitanju prava ukrajinske zajednice ovdje ili migranata općenito", rekao je Oleksandr Pestrikov iz Ukrajinskog doma za BIRN u intervjuu. „Ali mi se nikada ne uključujemo u borbu za vlast u Poljskoj. Nikada ne učestvujemo u izbornim događajima, niti javno izražavamo preferencije na izborima u Poljskoj. Zato smo bili izuzetno iznenađeni [e-mailom]“.

Pestrikov i njegove kolege kontaktirali su općinu Bydgoszcz kako bi razjasnili stvar. U međuvremenu, ili na vlastitu inicijativu ili nakon upita Ukrajinskog doma, drugi poljski gradovi su se javili nakon što su primili slične zahtjeve navodno od ove nevladine organizacije: Gliwice, Czestochowa, Poznan i Rzeszow.

Zahtjevi su poslani s lažne e-mail adrese koja je bila vrlo slična službenoj adresi organizacije: biuro@ukrainskiydom.pl umjesto ispravne biuro@ukrainskidom.pl. Tekst zahtjeva, podijeljen s BIRN-om, sadržavao je nekoliko grešaka. Naprimjer, pogrešno je napisano ime predsjednika Ukrajinskog doma. Zahtjev upućen općini Gliwice, iako napisan na poljskom kao i svi ostali, sadržavao je i izoliranu rusku riječ, čiji se ćirilični pravopis isticao među latiničnim slovima ostalih poljskih riječi: мероприятие, što znači „događaj“.

Manje od dvije sedmice kasnije, korisnik usluga Ukrajinskog doma poslao je u glavnu kancelariju snimke ekrana objave na društvenim mrežama koju je napisao Rob Broz, očigledno lokalni aktivista u krugu krajnje desničarskog predsjedničkog kandidata Grzegorza Brauna, a koja citira pisma koja je zaposlenik Ukrajinskog doma navodno poslao predstavnicima kompanija širom Poljske, tražeći donacije kako bi nevladina organizacija mogla organizirati predizborne skupove za Trzaskowskog.

„Banderovci u Poljskoj podržavaju Trzaskowskog! Skandal!“, napisao je Broz u objavi na Facebooku, čiji je snimak ekrana vidio BIRN. „Banderovci“ je pogrdan izraz koji se koristi za opisivanje sljedbenika Stepana Bandere, ukrajinskog ultranacionalističkog vođe čija je frakcija Organizacije ukrajinskih nacionalista (OUN-B) bila uključena u nasilne akcije tokom Drugog svjetskog rata, uključujući učešće u zločinima nad Poljacima, Jevrejima i Romima.

Objava na Facebooku je, također, podijeljena na raznim lokalnim grupama u regiji Podkarpacie u istočnoj Poljskoj, rekao je Pestrikov.

Pestrikov i njegove kolege su pisali policiji, Službi unutrašnje sigurnosti (ABW) i tužilaštvu, između ostalih, obavještavajući ih o incidentima. Brozove objave na društvenim mrežama uklonjene su nakon intervencije NASK-a, državnog istraživačkog instituta kojem je poljska vlada povjerila borbu protiv dezinformacija, tokom predsjedničke izborne kampanje. Ali, autori lažnih pisama do sada nisu identificirani.

„Vrlo je teško sa 100-postotnom sigurnošću reći ko je to učinio. Ne znamo“, prokomentirao je Pestrikov. „Ono što možemo vidjeti je da su tekstovi zahtjeva upućenih općinama napisani korištenjem ruske jezičke strukture, u to nema sumnje. Vjerovatno su prvobitno zamišljeni na ruskom, a kasnije prevedeni na poljski koristeći vrlo napredne alate za prevođenje koji su dostupni“.

„Zabrinuti smo da su se ti akteri pretvarali da smo mi i time riskirali da naruše naš imidž u javnosti“, nastavio je Pestrikov. „Također mislimo da je ova akcija manje bila usmjerena na diskreditaciju nas, a više na diskreditaciju Trzaskowskog. Raspoloženje je danas u Poljskoj takvo da su počinioci mislili da je, kako bi kandidat izgubio nekoliko procentnih poena, dovoljno pokazati da je prijatelj Ukrajinaca. A to je za nas vrlo zabrinjavajuće“.

Polarizirajuća tema kampanje

E-poruke su se pojavile usred poljske predsjedničke izborne kampanje. To nije slučajnost; od početka potpune ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Poljska je primila preko dva miliona izbjeglica iz Ukrajine i to pitanje je brzo postalo jedna od glavnih tema o kojima su kandidati raspravljali.

Kandidati krajnje desnice poput spomenutog Brauna i Slawomira Mentzena iz stranke Konfederacija (Konfederacja), koji su u prvom krugu osvojili treće mjesto sa skoro 15 posto glasova, mjesecima podstiču antiukrajinsku retoriku, pozivajući na smanjenje svih beneficija za ljude iz Ukrajine i protiveći se pristupanju ove zemlje EU ili NATO-u.

Karol Nawrocki – kandidat kojeg podržava Pravo i pravda, a koji se u nedjelju suprotstavlja Trzaskowskom u drugom krugu izbora – ponovio je ovu retoriku. Čak se i Trzaskowski, koji pripada liberalnom krilu Građanske platforme premijera Donalda Tuska, donekle upustio u to, predlažući ograničavanje broja ukrajinskih porodica koje primaju dobro poznatu subvenciju za djecu od 800+.

Takve razdorne, osjetljive teme u društvu upravo su plodno tlo koje Rusija smatra idealnim za sijanje sjemena svojih kampanja dezinformacija. Poljske vlasti prate ruske pokušaje uticaja na predsjedničke izbore, tvrdeći da su do sada neutralizirale brojne pokušaje. Ipak, stručnjaci koje je intervjuirao BIRN primjećuju da su obično očigledni deepfakeovi ili bot armije generirani umjetnom inteligencijom uglavnom bili odsutni iz ove kampanje. Umjesto

toga, čini se da se Rusija okrenula suptilnijim taktikama, uključujući prevare poput one u koju je uključen lažni ukrajinski dom.

„Ono što se radi u velikim razmjerima je prevara korištenjem javnog imidža političara. Aktivno je mnogo računa na društvenim mrežama koji kao predstavljaju službene profile kandidata – upravo kao što smo vidjeli u Rumuniji“, rekla je Agnieszka Lipinska iz NASK-a, nacionalne istraživačke agencije odgovorne za praćenje vanjskih uticaja na izbore, misleći na poništavanje predsjedničkih izbora u Rumuniji u decembru, nakon što je identificirano rusko miješanje u online kampanju autsajderskog kandidata Calina Georgescua.

Lipinska je za BIRN rekla da NASK nije identificirao te pokušaje kao dio veće koordinirane strategije stranog agenta.

„Cilj je prije zbuniti birače kroz manje opsežne mjere. U ovoj kampanji nismo se bavili nikakvim kontroverznim AI deep fakeovima. Pokušaji diskreditacije kandidata nisu toliko agresivni kao što su bili u prošlosti“, rekla je Lipinska.

Objasnila je da je, uprkos važnosti ovih izbora, Poljska uspjela izbjeći situacije poput curenja podataka koje su uticale na prošle kampanje francuskog predsjednika Emmanuela Macrona ili kandidatkinje za američku predsjednicu 2020. godine Hillary Clinton.

Zahvaljujući raznolikom ambijenti društvenih medija, rekla je, Poljska je pošteđena situacije u kojoj su algoritmi platformi društvenih medija pod snažnim uticajem stranih aktera, što dovodi do brze i velike promocije prethodno nepoznatih kandidata, kao što je bio slučaj u prvom krugu nedavnih predsjedničkih izbora u Rumuniji.

Ali prikrivenije taktike dezinformacija koje se vide u Poljskoj otežavaju identifikaciju izvora dezinformacija i operacija utjecaja.

„Ono što smo naučili iz naših iskustava u Ukrajini je da Rusi često koriste taktiku dotjerivanja lokalnog aktera, što im omogućava da se bolje sakriju“, rekla je Anastasia Romaniuk, cyber-analitičarka iz ukrajinske grupe OPORA, koja proučava ruske dezinformacije. „Ako pronađu nekoga lokalno čiji se stavovi podudaraju sa ruskim narativom, onda ulažu u poboljšanje profila te osobe, ponekad čak grade profil gotovo od nule“.

„Može biti vrlo teško dokazati direktnu rusku umiješanost“, objasnila je Romaniuk tokom webinara za poljske novinare i nevladine organizacije koji je 14. maja organizovao Ukrajinski dom. „Ali ako pažljivo pogledate platforme ovih lokalnih aktera, na kraju ćete pronaći komentare koje su podstakli ruski botovi ili narative koji se šire po platformama uz korištenje neautentičnog angažmana“.

Romaniuk je rekla da je ključno razumjeti koja su glavna polarizirajuća ili „neriješena“ pitanja u društvima koja bi mogla biti meta Rusa. U poljskom slučaju, naprimjer, to bi mogla biti zabrinutost nekih građana da poljska država troši previše novca na podršku ukrajinskim izbjeglicama.

„Ako već postoji ranjivost, pitanje u vezi s kojim ljudi ne vjeruju političarima ili važno pitanje koje javnost ima, a na koje ne dobija odgovor, ovo bi mogao biti prostor u kojem će Rusi intervenirati“, napomenula je Romaniuk.

To potvrđuje i Dominika Kasprowicz, istraživačica na Jagelonskom univerzitetu u Krakovu i članica državne komisije osnovane za istraživanje ruskog i bjeloruskog uticaja, koja je istaknula da zbog nestabilnih i visokorizičnih međunarodnih događaja poput rata u Ukrajini, Poljaci postaju skloni zauzimanju ekstremnih emocionalnih stavova.

„Ruski zvaničnici i državne publikacije vrlo jasno ocrtavaju strateške ciljeve i glavne narativne ose Kremlja“, rekla je, objašnjavajući da je državna komisija, čiji je dio, identificirala te ciljeve kao smanjenje pozitivnih osjećaja prema migrantima i izbjeglicama, posebno onima iz Ukrajine u poljskom kontekstu, eroziju povjerenja u NATO i EU predstavljajući NATO kao nepouzdanu, a EU kao organizaciju koja teži dominaciji nad Poljskom, kao i potkopavanje povjerenja građana u državne strukture.

Štit Poljske pred izbore

Tokom tekuće predsjedničke kampanje, Poljska je doživjela „neviđeni pokušaj Rusije da se miješa u poljske izbore“ putem dezinformacija i napada na kritičnu infrastrukturu, rekao je ministar digitalnih poslova zemlje, Krzysztof Gawkowski, na otvaranju sigurnosne konferencije Defence24 Days u Varšavi 6. maja.

Tvrdio je da je ruska strana vojno-obavještajna agencija (GRU) „udvostručila svoju aktivnost protiv Poljske“ u odnosu na prošlu godinu: kao rezultat toga, „nema druge zemlje u strukturama Evropske unije koja se suočava sa sličnim prijetnjama“.

Kako bi se suprotstavila takvim prijetnjama izborima, poljska vlada je krajem januara predstavila svoj Plan zaštite izbora. Nazvan "Izborni kišobran", plan obuhvata praćenje društvenih medija radi dezinformacija, organiziranje obuke za nevladine organizacije, novinare i izborne odbore te jačanje cyber sigurnosti.

Mjere su, također, uključivale pokretanje dijagnostičkih alata za građane i kompanije, uključujući skeniranje sigurnosti domena i izvještavanje o curenju lozinki, kao i održavanje i razvoj web stranice Bezpieczne Wybory (Sigurni izbori) koja pruža informacije o izbornom procesu.

"Naučili smo lekcije iz rumunskog primjera, pa smo kreirali Izborni kišobran", rekao je Gawkowski. "U Rumuniji nisu ništa radili mnogo mjeseci. Sarađivali smo sa Državnom izbornom komisijom, ABW-om, NASK-om i drugim službama od početka kampanje".

"Činimo sve da Rusija ne ukrade našu demokratiju, čak i ako pokuša", dodao je Gawkowski.

U razgovoru za BIRN, iz NASK-a su istaknuli vrlo značajno iskustvo bazirano na rumunskom primjeru, kao i drugim izborima u koje se Rusija pokušala umiješati.

„Nakon izbora u Rumuniji i Njemačkoj, nalazimo se u malo drugačijoj situaciji. Paket Odbrane za demokratiju na nivou EU uspostavljen je kako bi se pomoglo u borbi protiv

dezinformacija“, istaknula je Lipinska, objašnjavajući da je ta mjera povećala saradnju s velikim platformama društvenih medija u borbi protiv štetnog sadržaja.

Ipak, iako poljska vladajuća koalicija redovno obavještava javnost o pojavi incidenata u oblasti cyber sigurnosti, prijavljuje ih platformama društvenih medija i često spominje moguću umiješanost Moskve, rijetko daje mnogo detalja.

„Postoji samo nekoliko incidenata koje su naše vlasti potvrdile kao jasne ruske dezinformacije“, rekao je za BIRN Pawel Makowiec, analitičar cyber sigurnosti u organizaciji konferencije Defence 24. „Ali možda postoje stotine ili čak hiljade o kojima se ne govori, jer se cyber sigurnost obično rješava iza zatvorenih vrata“.

Na pitanje da li su ruske dezinformacije bile značajan i snažan faktor u poljskoj predsjedničkoj izbornoj kampanji, Makowiec je odgovorio: „Zaista je teško reći, jer u našoj domaćoj politici sve strane optužuju svoje protivnike da su ruski agenti“.

Stručnjak je rekao da, iako postoji mnogo incidenata poznatih javnosti u kojima se sumnja da iza njih stoje Rusi, poljske vlasti bi mogle bolje predstaviti neke od dokaza javnosti.

Jedan primjer koji je istakao bio bi cyber napad na IT sistem vladajuće stranke Građanska platforma koji je vlada objavila u aprilu.

„Došlo je do cyber napada na IT sisteme, posebno na računare zaposlenih u uredu Građanske platforme i izbornog osoblja“, rekao je 2. aprila šef ureda premijera Jan Grabiec. „Napad se sastojao od pokušaja preuzimanja kontrole nad ovim računarima, praćenja cjelokupnog sadržaja izvana ili eventualnog generisanja sadržaja putem ovih računara“.

„Cyber napad na IT sistem Građanske platforme. Počelo je strano miješanje u izbore. Sigurnosne službe ukazuju na istočni otisak“, napisao je premijer Tusk na društvenim mrežama istog dana.

Vlada nikada nije promijenila svoj stav o ovom incidentu, da iza napada stoje Rusi i Bjelorusi, iako je s javnošću podijeljeno malo informacija o dokazima.

„U slučaju cyber napada, možemo jednostavno vjerovati našoj vladi kada kažu da su povezali određenu web stranicu s ruskim ili bjeloruskim akterima ili da su Rusi ti koji stoje iza ovog cyber napada“, komentirao je Makowiec. „Ali u slučaju fizičkih napada na infrastrukturu, moglo bi biti korisno predstaviti javnosti više činjenica. Policija ili tužioci uvijek mogu tvrditi da ništa ne govore, jer je to u najboljem interesu rješavanja slučaja, ali u okruženju u kojem kruži toliko optužbi za rusko miješanje, moglo bi biti korisno predstaviti neke dokaze koji potvrđuju ono što političari govore“.

Do sada stručnjaci pozitivno ocjenjuju efikasnost Izbornog kišobrana koji je uvela vlada, ali upozoravaju da je borba protiv stranog uticaja u Poljskoj daleko od završetka.

„Važno je da ova vrsta praćenja ne postane samo projekat već sastavni element sigurnosnog sistema zemlje“, dodala je Kasprowicz.

Također je napomenula da, iako je NASK bio uspješan u identificiranju i prijavljivanju prijetnji, njegove dužnosti i funkcije imaju tendenciju da se mijenjaju ovisno o vladi na vlasti, što čini njegove nalaze iz prethodnih godina ograničenom komparativnom vrijednošću.

Za Lipinsku, „Incidenti se identificiraju i prijavljuju, postoji povećana svijest da bi se nešto moglo dogoditi, postoji povećana disciplina među novinarima“. Ali kada su je pitali o najgorem mogućem scenariju, ostala je oprezna: „Recimo da je to kišobran za ovu vrstu kišice koju sada doživljavamo. Vidjet ćemo kako će se ponašati, ako počne pljusak“.