Putin se suočava s još jednim ratom bliže kući

Sve je više dokaza o ruskom miješanju u mađarske izbore.

Godine izloženosti militarizaciji u ruskim školama mogle bi dovesti do porasta broja uboda nožem, podmetanja požara i pucnjava od strane tinejdžera

Jednog hladnog dana početkom februara, 14-godišnja djevojčica se tiho ispričala i tražila izlaz iz učionice u Krasnojarsku, na istoku Rusije. Nekoliko minuta kasnije, vratila se s krpom natopljenom gorućim katalizatorom u ruci.
Otrčala je u obližnju učionicu algebre, prolila preostalo gorivo po klupama i bacila zapaljenu krpu. Dok je u učionici vladal panika, izvukla je čekić i počela udarati kolege iz razreda koji su se borili da dođu do izlaznih vrata.
Prema izvještajima lokalnih medija, jedna žrtva je zadobila opekotine na polovini tijela. Četvero druge djece zadobilo je umjerene opekotine i traumatske povrede mozga. Jedan nastavnik je liječen zbog udisanja dima.
U normalnim okolnostima, incident bi izazvao intenzivnu medijsku pokrivenost. Ali takvi incidenti su već postajali uobičajeni u Rusiji. 
Više od četiri godine od početka ruske invazije na Ukrajinu, djeca od vrtićkog uzrasta odrastala su usred kampanje militarizacije industrijskih razmjera.
Marširali su u školskim hodnicima, učili sastavljati dronove i puške, održavali takmičenja u bacanju granata i dobijali lekcije od krvavih plaćenika iz rata koji su se borili u Ukrajini.
I ne dešava se to samo u učionicama. Indoktrinacija je obuhvatila omladinske grupe poput Junarmija, državne medije, popularnu kulturu pa čak i igre i igračke - ovo posljednje je naučnicima poznato kao "militarizacija".
Stručnjaci se boje da je ova militarizacija škole dovela do povećanja broja napada iza kojih stoje djeca.
Dan prije napada djevojčice molotovljevim koktelima, druga 14-godišnjakinja u istoj regiji izbola je vršnjaka i nastavnika.
Istog dana u Ufi, glavnom gradu Baškirije, učenik 10. razreda otvorio je vatru iz airsoft pištolja, pogodivši nastavnika i troje kolega iz razreda.
Četiri dana kasnije, petnaestogodišnjak u Ufi je s nožem upao u studentski dom, izbo sedam ljudi uzvikujući nacionalističke slogane i krvlju ispisujući svastiku na zidu, prema lokalnim Telegram kanalima.
Nekoliko dana kasnije, sedamnaestogodišnjak je ukrao pištolj svog djeda i upucao troje ljudi na tehničkom fakultetu u Krasnodarskom kraju, ubivši zaštitara.
Sedmicu dana kasnije, 13-godišnjak je nakon svađe izbo kolegu iz razreda u vrat i torzo.
Zatim je 15-godišnji učenik donio u školu samostrel, signalnu pušku i biber sprej, upucao nastavnika i kolegicu iz razreda, a zatim iskočio kroz prozor.
Kako strah javnosti raste, Kremlj je počeo primjećivati ovu situaciju. Početkom marta, Vladimir Putin je izrazio „posebnu zabrinutost“ zbog ovakvih događaja na sastanku odbora ruskog Ministarstva unutrašnjih poslova.
Maloljetnički kriminal se prošle godine povećao „prvi put nakon dugo vremena“, istaknuo je ruski predsjednik, posebno skrećući pažnju na „slučajeve agresivnog ponašanja tinejdžera u školama, na fakultetima i javnim mjestima“.
Problem prijeti da preraste u domaću krizu. Slučajevi maloljetničkog kriminala porasli su za 18 posto u 2025. godini. Prema Putinu, „ozbiljna i posebno teška“ krivična djela činila su oko 40 posto ove brojke.
U prva dva mjeseca 2026. godine u Rusiji je bilo najmanje sedam napada na škole, u poređenju sa 15 u 2025. godini. Vladimir Kolokolcev, ruski ministar unutrašnjih poslova, rekao je da je ruska policija spriječila još 21 napad na škole od početka godine.
Polovina od 117 zabilježenih nasilnih incidenata u ruskim školama od 2000. godine dogodila se u proteklih pet godina, prema pisanju lista The Moscow Times.
Nastavnicima je naloženo da provjere telefone i ruksake učenika i obrate pažnju na „sumnjive“ faktore poput „čudne odjeće“, „obrijanih glava“, „borbenih čizama“ i interesa za društvene nauke i historiju, prema navodima nezavisnog ruskog lista Verstka.
Ruski najviši zvaničnici brzo su ponudili svoje dijagnoze. Vjačeslav Volodin, predsjednik Državne dume i bivši Putinov pomoćnik, izdvojio je videoigre zbog njihovog fokusa na „zločine, promjenu spola, upotrebu droga i LGBT pitanja“.
Nina Ostanina, predsjednica parlamentarnog odbora za porodična pitanja, okrivila je društvene mreže za „epidemiju paklenog nasilja u ruskim školama“.
Ali stručnjaci koji su razgovarali s The Telegraphom ukazali su na militarizaciju škola za malu djecu od potpune ruske invazije na Ukrajinu.
Prema riječima dr. Iana Garnera, profesora totalitarnih studija na Institutu Pilecki i autora knjige Generacija Z, knjige o fašizmu kod mladih u Rusiji, „posebno nasilna kultura u školama“ mogla bi se preliti na ponašanje djece.
„Uče o ratu. Izloženi su uticaju veterana koji im pričaju o ubijanju i nasilju na frontu u Ukrajini. Možda im nedostaju očevi. Koliko god mislimo da su mnogi Rusi zaštićeni od rata, rat im se vraća kući“, rekao je za The Telegraph.
 Ova transformacija obrazovanja u sredstvo za buduću mobilizaciju bila je tema ovogodišnjeg dokumentarca, dobitnika Oskara, "Gospodin Niko protiv Putina", koji prati užasnutog nastavnika koji dokumentuje uranjanje svojih učenika u ultranacionalističku propagandu usred državne reforme obrazovanja.
U arhivskim snimcima prikazanim u filmu, Putin je na državnoj televiziji objavio: "Komandanti ne dobijaju ratove. Nastavnici dobijaju ratove"-
Dr. Jenny Mathers, predavačica na Univerzitetu Aberystwyth i stručnjakinja za militarizaciju mladih u Rusiji, istakla je da su Putin odobrio predsjedničke grantove koji su osigurali da se patriotski odgoj proširi na svaki kutak zemlje, od velikih gradova do udaljenih sela.
"Ovaj fokus na mlade nam mnogo govori o tome šta Putinov režim namjerava u budućnosti", rekla je za The Telegraph. "Oni se pripremaju za dug, iscrpljujući period nasilne konfrontacije s drugim državama. Potrebno im je da mladi ljudi budu na njihovoj strani".
Međutim, čak i dok napadi na škole narušavaju sliku Moskve o redu, vjerovatno će se protumačiti i kao pozitivan signal da sistem funkcionira, rekla je Mathers.
Takvi akti refleksnog nasilja protiv percipiranih autsajdera i protivnika uklapaju se u državne narative o vanjskoj prijetnji i impliciraju da se elementi vojne poruke internaliziraju, stvarajući buduće vojnike za vječni rat Kremlja.
Konvergencija je već vidljiva. Neonacistička paravojna grupa Rusič, koja se bori za Rusiju, objavila je slike podrške 15-godišnjem bijelom supremacistu koji je u decembru u moskovskoj školi izbo 10-godišnje tadžikistansko dijete na smrt.
Dr. Mathers kaže da njeno istraživanje sugerira da je režim "vrlo zabrinut" da njegov program indoktrinacije nema efekta, ali da bi kriza mogla biti "znak da neki dio ove poruke prolazi".
"Postoji poruka da je upotreba nasilja sankcionirana. A posebno ako je protiv ljudi identificiranih kao 'drugi', jer štitite svoje društvo, a oni ne pripadaju tom društvu", rekla je Mathers.
Dr. Garner je sugerirala da bi režim mogao iskoristiti krizu da nametne još veću militarizaciju mladim ljudima.
„Putinova vlada ne priznaje često da se stvari u zemlji pogoršavaju“, rekao je Garner. „Naravno, odgovor će biti da su ljudi koji to mogu popraviti režim. Nametnut će više militarizacije, više patriotskog obrazovanja, više lekcija o tome koliko je važno biti 'dobar Rus'.
„Država kaže da je odgovor na nasilje koje čine djeca još rata“.