Ruski FIMI i rat u Iranu
U Kremlju nisu gubile vrijeme slanjem poruka koje su usmjerene prema Bliskom istoku i Iranu. Ključni cilj bio je povezati Ukrajinu sa sukobom. Dezinformacijski narativi uključivali su pokušaje povezivanja protesta na Majdanu 2014. godine sa širom regionalnom nestabilnošću i tvrdnje da bi Ukrajina mogla izvesti "provokaciju" kako bi ponovo privukla međunarodnu pažnju.
Sukob koji uključuje Iran stvara izazovnu situaciju za Rusiju. Moskva se nije uspjela predstaviti kao pouzdan saveznik, nudeći malo vidljive podrške partneru koji je isporučivao tehnologiju dronova Shahed i balističke rakete od ranih faza potpune invazije na Ukrajinu. Iran predstavlja treći nedavni slučaj u kojem Kremlj nije značajno pomogao ključnom partneru. Slični obrasci pojavili su se ranije sa svrgavanjem sirijskog predsjednika Bašara al-Asada i venecuelanskog predsjednia Nicolása Madura.
Mediji povezani s Kremljem bave se složenim balansiranjem pokušavajući održati relativno stabilne odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, a istovremeno kritizirajući SAD i Izrael zbog njihovog napada na Iran, promovirajući Rusiju i Vladimira Putina kao potencijalne pregovarače i posrednike između zaraćenih strana. Istovremeno, veliki dio njihovih poruka bio je usmjeren na okrivljavanje Ukrajine i prikazivanje Ujedinjenog Kraljevstva i Evropske unije kao pokretača eskalacije.
FIMI narativi
1. „Trenutni sukob u Iranu direktno je povezan s ukrajinskom krizom iz 2014.“
Prokremljske poruke povezale su rat u Iranu s revolucijom u Ukrajini iz 2014. godine, šireći Putinovu tvrdnju da je zapadna podrška „puču u Kijevu“, za koji Kremlj lažno tvrdi da ga je organizirao Zapad u pokušaju slabljenja Rusije, uništila svjetski sistem kontrole i ravnoteže.
Ova očigledno lažna naracija uklapa se u stalne tvrdnje Kremlja da se Zapad urušava i prikazuje Zapad kao nemoralnog, destabilizirajućeg agresora, dok se Rusija prikazuje kao deeskalirajuća sila. Uz Putinove tvrdnje da sankcioniranje ruskog plina šteti Evropi, Kremlj nastoji izvršiti pritisak na evropske vlade da preispitaju sankcije, istovremeno iskorištavajući zabrinutost javnosti zbog energetske sigurnosti.
Tvrdnja je nastala u intervjuu koji je Vladimir Putin dao ruskom državnom TV kanalu Rusija 1, a kasnije su ga prokremljinski mediji ponovo objavili na lokalnim jezicima.
2. „Ukrajina bi mogla izvesti provokaciju kako bi vratila pažnju na ukrajinski sukob izgubljenu ratom u Iranu“
Prokremaljski FIMI mediji širili su narativ da će rat u Iranu odvratiti globalnu pažnju od Ukrajine i okončati podršku Zapada. Prema tim izvorima, Ukrajina bi mogla izvesti provokaciju kod kuće ili u Evropi kako bi vratila pažnju na sukon u Ukrajini.
Ova neosnovana tvrdnja slijedi ustaljeni obrazac sličnih optužbi o navodnim provokacijama i sabotažnim planovima koji se pojavljuju gotovo sedmično. Narativ da će Ukrajina uskoro izgubiti podršku Zapada nije nova karakteristika, već je centralni aspekt strategije Kremlja. Tokom protekle godine, FIMI mediji su više puta insistirali da su zapadni partneri, uključujući evropske zemlje, „umorni od Ukrajine“. Ankete pokazuju drugačiju priču – ukupna podrška Evrope Ukrajini ostaje visoka.
Tvrdnja je nastala u intervjuu TASS-a sa ambasadorom ruskog Ministarstva vanjskih poslova Rodionom Mirošnikom, a kasnije ju je na engleskom jeziku ponovo objavio News Front, dezinformacijski medij sa sjedištem na Krimu pod ruskom okupacijom.
3. Euronews: Iranska raketa uništila luksuzno imanje u Dubaiju u vlasništvu ukrajinskog pomoćnika za odbranu
Izmišljena priča tvrdi da je iranska raketa oštetila luksuzno imanje pomoćnika ukrajinskog vrhovnog komandanta Oleksandra Sirskog. Tvrdnja se pripisuje izvještaju Euronewsa koji, međutim, ne postoji. To je dio široke kampanje čiji je cilj smanjenje podrške Ukrajini prikazivanjem kao korumpirane države u kojoj zvaničnici navodno zloupotrebljavaju zapadnu pomoć za ličnu korist. Tokom protekle sedmice, narativ o „korumpiranoj Ukrajini“ ponovo se pojavio u više oblika.
Predstavljanje legitimnih medija, u ovom slučaju Euronewsa, jedna je od glavnih ruskih taktika FIMI-ja u informativnom prostoru.
Lažna tvrdnja nastala je na anonimnom Telegram kanalu registrovanom u Rusiji, a potom je proširena na lokalnim jezicima putem dezinformacijske mreže Pravda.
Ne dajte se prevariti.