Ruske mjere protiv VPN-a remete rad banaka, funkcioniranje tržišta i vladinih usluga

Intenzivnije blokiranje virtuelnih privatnih mreža (VPN) u Rusiji uzrokuje široko rasprostranjene poremećaje u legalnom bankarstvu, e-trgovini, vladinim i zdravstvenim uslugama, a Novosibirsk je među najteže pogođenim regijama, izvijestili su ruski mediji 28. aprila, pozivajući se na stručnjakinju za IT-Balance Lolitu Piven.
Stanovnici Novosibirska izvijestili su da početkom aprila nisu mogli pristupiti najvećoj ruskoj banci, mobilne aplikacije se nisu otvarale, bankomati su utihnuli, a terminali kartica odbijali su transakcije, dok Kremlj nastavlja pokušavati usmjeriti zemlju prema nacionalnom intranet sistemu sličnom iranskom i udaljiti se od World Wide Weba, koji omogućava nesmetan pristup web stranicama i aplikacijama, a koji ima sjedištee na Zapadu. Vlasti smanjuju mobilne podatke, ograničavaju ili blokiraju usluge razmjene poruka poput Telegrama i WhatsAppa, a u nekim područjima koriste "bijele liste" koje dozvoljavaju učitavanje samo odobrenih stranica.
Ruski VPN serveri instalirani na svakom čvoru operatera, od decembra 2025. godine, u stanju su detektovati VLESS protokol, jednu od posljednjih relativno stabilnih metoda za prikrivanje VPN prometa.
Do marta 2026. godine, žalbe su stizale iz cijele zemlje, jer ljudi nisu mogli pristupiti na nekoliko stranica i platnih sistema, što je efektivno isključilo velike dijelove globalnih usluga, uključujući igre.
„Ponekad je čak i redovan promet ograničen“, rekla je Piven. „Kao rezultat toga, određene web stranice i usluge mogu privremeno prestati s radom, čak i ako nisu direktno povezane s VPN-om“.
Test filtriranja dubinskom inspekcijom paketa (DPI) na komunikacijskom čvorištu u Novosibirsku u aprilu izazvao je ograničavanje gotovo cjelokupnog prometa. Situaciju je pogoršalo pucanje optičkog kabla na autoputu M-4 između Berdska i Iskitima.
Od 15. aprila, više od 20 najvećih ruskih platformi počelo je ograničavati pristup korisnicima s omogućenim VPN-ovima na zahtjev vlade. Banke su prvo pogođene, a zatim tržišta Wildberries i Ozon, gdje se kartice proizvoda nisu uspjele učitati. Pogođene su i usluge Yandexa, uključujući e-poštu, navigaciju, trgovinu namirnicama i taksi.
Telegram je efektivno bio nedostupan u Novosibirsku do kraja aprila, sa procijenjenom stopom prekida od 99 posto. Platforma vladinih usluga Gosuslugi počela je ograničavati pristup putem VPN-a od 15. do 16. aprila. Sistemi za rezervacije zdravstvenih usluga, uključujući EMIAS, također, su bili pogođeni.
Ruski poslodavci bi mogli izgubiti i do 500 milijardi rubalja (šest milijardi dolara) mjesečno zbog prekida interneta u aprilu 2026. godine, prema procjenama Inssmarta i Kommersanta. Kremlj je do sada odbacivao pritužbe dok nastavlja blokirati pristup internet uslugama.
Top10VPN je procijenio ekonomske gubitke Rusije od internet ograničenja u 2025. godini na oko 11,9 milijardi dolara, ili 900 do 950 milijardi rubalja. Gubici bi mogli porasti dodatno porasti ako bude novih ograničenja, uključujući prelazak na model bijele liste.
Tokom posljednjih nekoliko godina, virtuelne privatne mreže (VPN) postale su svakodnevna potreba za milione Rusa, pomažući im da pristupe web stranicama koje je vlada zabranila - od stranih platformi društvenih medija i aplikacija za razmjenu poruka do nezavisnih medijskih kuća.
Trenutno se Rusi suočavaju s velikim ograničenjima na internetu: ukupan broj web stranica na crnoj listi dostigao je skoro pet miliona. Glavne globalne platforme, uključujući Facebook, Instagram, YouTube i X, blokirane su od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Slično tome, postoje velika ograničenja za popularne aplikacije za razmjenu poruka, kao što su Telegram i WhatsApp. Za mnoge korisnike rješenje je korištenje jedne od mnogih dostupnih VPN usluga - i besplatnih i plaćenih.
Tehnički, korištenje VPN-a u Rusiji nije ilegalno. Međutim, u posljednjih nekoliko godina, vlasti poduzimaju mjere protiv VPN aplikacija.
 Ruski nadzorni organ za medije, Roskomnadzor, redovno blokira VPN-ove, a broj blokiranih VPN servisa premašio je 400. Agencija je, također, uspjela ukloniti nekoliko VPN aplikacija iz ruske App Store trgovine.
Prošle godine, Rusija je usvojila zakon kojim se nameću kazne za korištenje VPN-ova "za pretraživanje ekstremističkog sadržaja". Kazna iznosi od 3.000 do 5.000 rubalja (38 do 62 dolara). Međutim, ovo se odnosi samo na namjerno pretraživanje materijala koje je Ministarstvo pravde uvrstilo na saveznu listu ekstremističkih materijala, a zakon nije široko primijenjen.
Uvedena je i kazna za oglašavanje VPN servisa. Kazna iznosi do 80.000 rubalja (996 dolara) za pojedince, do 150.000 rubalja (1.867 dolara) za zvaničnike i do 500.000 rubalja (6.223 dolara) za pravna lica.
Početkom aprila, Ministarstvo digitalnog razvoja poslalo je ruskim IT kompanijama smjernice o borbi protiv korištenja VPN servisa, izvijestio je poslovni dnevnik RBC.
Prema RBC-u, na listi primalaca su Sberbank, Yandex, VK, Wildberries, Ozon, Avito, X5 i drugi.
Web site za tehnološke vijesti CNews izvijestio je da je lokalnim tehnološkim gigantima rečeno da počnu ograničavati pristup Rusa svojim internet uslugama putem VPN-a od sredine aprila 2026. godine. Onima koji to ne učine prijećeno je oduzimanjem IT akreditacije, što bi odmah rezultiralo gubitkom pogodnosti i za same kompanije, kao što su niže poreske stope, i za njihove zaposlenike, koji trenutno imaju pravo na hipoteke s nižim kamatnim stopama, odgodu vojne službe i druge privilegije.
Prema RBC-u, Ministarstvo digitalnog razvoja, također, namjerava obavezati vlasnike najpopularnijih web stranica ne samo da blokiraju pristup svojim uslugama korisnicima s omogućenim VPN-ovima, već i da "pomognu u identificiranju VPN usluga koje Roskomnadzor prethodno nije identificirao ili ograničio".
Međutim, stručnjaci kažu da bi ovaj pristup mogao imati problema u implementaciji. Aleksej Rajevski, izvršni direktor Zecuriona i stručnjak za kibernetičku sigurnost, rekao je za RBC, da bi to moglo dovesti do pogrešnog blokiranja pristupa web stranicama za legitimne korisnike i usporavanja usluga. Nadalje, stvaranje sistema za detekciju VPN zahtijevalo bi značajne resurse, uključujući tim za razvoj i održavanje softvera, kao i dodatnu računarsku snagu za pohranjivanje informacija u bazu podataka i njihovu analizu. Prema Rajevskom, ovo bi kompanije moglo koštati desetine miliona rubalja mjesečno.