17.06.2025.

„Tajni pacijenti“ Bjeloruske bolnice su tajno liječile ruske vojnike ranjene u Ukrajini - uključujući komandanta povezanog s ubistvima u Buči

Stotine ruskih vojnika bilo je na medicinskim tretmanima u Bjelorusiji od početka rata Moskve u Ukrajini, prema dokumentima koje je dobila Ruska služba RFE-a i njen projekat Shemy, a koje je podijelila sa Bjeloruskim istražnim centrom. Ranjeni vojnici su primljeni u bjeloruske bolnice, uključujući i period neuspjelog pokušaja Rusije da zauzme Kijev 2022. godine. Među tim „tajnim pacijentima“ bili su pripadnici elitnih jedinica i vojnici uključeni u okupaciju u Buči: istražitelji su objavili njihova imena, dijagnoze i datume hospitalizacije. Meduza sažima ključne nalaze istrage BIC-a.
U prvih 21 mjesec ruskog rata protiv Ukrajine, 898 ranjenih ruskih vojnika i pripadnika Nacionalne garde liječeno je u bolnicama u bjeloruskim gradovima Gomel i Hoiniki, prema internoj bazi podataka ruskog Ministarstva odbrane, koju je dobio Bjeloruski istražni centar (BIC). U svom izvještaju, novinari ove osobe nazivaju „tajnim pacijentima“. Navodno je bolničkom osoblju zabranjeno da govori o prisustvu ruskog vojnog osoblja.
„Strogo vam je - kako da se izrazim - 'savjetovano' da ne govorite ni o čemu od toga“, rekao je za BIC bivši zaposlenik bolnice u Gomeljskoj regiji. „U suprotnom, vi i vaša porodica biste se mogli suočiti s ozbiljnim posljedicama“.
Baza podataka uključuje informacije koje pokazuju da su borci iz jedinica čije učešće u operacijama na sjeveru Ukrajine ranije nije dokumentovano liječeni u gomeljskim bolnicama na početku ruske invazije.
Među njima su bili vojnici 16. odvojene gardijske brigade Spetsnaz, dijela ruske vojne obavještajne službe, GRU. Ova jedinica je dugo bila osumnjičena za učešće u ruskoj operaciji zauzimanja nuklearne elektrane Černobil, ali do sada nije bilo čvrstih dokaza. Istraga, također, identificira članove Centra za specijalne namjene „Kubinka-2“, koji je učestvovao u ruskoj aneksiji Krima 2014. godine.
Jedan pacijent naveden u bolničkoj dokumentaciji Gomel, ruski vojnik Roman Zjazin, učestvovao je u operaciji zauzimanja aerodroma Antonov u Hostomelu 24. februara 2022. godine. Hospitaliziran je u Gomelu sa povredom lica i složenim prelomom vilice. Zjazin je ranije opisao svoju ulogu u operaciji u Hostomelu na TV kanalu Zvezda ruskog Ministarstva odbrane: „Premjestili smo se na perifejriju i u sam Hostomel, gdje sam ranjen, a zatim evakuiran“.
 
Prema BIC-u, Zjazin je bivši član patriotske omladinske organizacije Junarmiya. Interni dokumenti Junarmiye koje je dobila istraživačka grupa KibOrg, također, spominju Zjazina i još trojicu vojnika - Sabuhija Baladova, Pavela Nikitina i Matveja Šipunova - koji su bili hospitalizirani u Bjelorusiji u prvim sedmicama invazije. Zazin je sada kadet na vojnoj akademiji za fizičku obuku.
Dana 25. februara, tokom bitke za Hostomel, jedinice ruske interventne policije (OMON) iz Krasnojarska, Novokuznjecka i Kemerova pridružile su se borbama, izvijestili su ukrajinski mediji, pozivajući se na presretnute komunikacije. Njihov konvoj je upao u zasjedu na mostu između Hostomela i Kijeva. Preživjeli vojnici su se povukli dublje u grad, gdje je na raskrsnici ulica Svjato-Pokrovska i Ševčenko ubijeno najmanje 11 civila koji su pokušali pobjeći prema Kijevu, prema podacima Ureda glavnog državnog tužioca Ukrajine. Ruske snage su kasnije postavile zajednički položaj u vrtiću u selu Zdviživka. Ukrajinske vlasti su izvijestile da je najmanje 18 civila ubijeno u Zdviživki i obližnjim područjima tokom ruske okupacije.
Prema BIC-u, 68 ranjenih oficira OMON-a liječeno je u bolnicama u Gomelu nakon borbi u Hostomelu. Istražitelji su identificirali nekoliko njih unakrsnim upućivanjem na bazu podataka ruskog Ministarstva odbrane sa dokumentima koje su lokalni stanovnici pronašli na mostu u gradu. Među onima koji su primljeni u bolnice u Gomelu i Hoinikiju krajem februara i početkom marta 2022. godine bili su:
Stariji poručnik policije Aleksej Artamonov (Kemerovska oblast) — tri rane od šrapnela i prelom.
Stariji narednik policije Ivan Djukanov (Nacionalna garda, Kemerovska oblast) — traumatska povreda mozga i modrice.
Stariji narednik policije Andrej Hitrov (Nacionalna garda, Novokuznjeck) — rana od šrapnela u donjem dijelu lijeve noge.
Narednik policije Andrej Leonov (Nacionalna garda, Kemerovska oblast) — traumatska povreda mozga i potres mozga.
Ilja Čurakov („Ratibor“ OMON odred, Krasnojarski kraj) — rana od šrapnela u blizini desnog skočnog zgloba.
Sergej Capkov („Ratibor“ OMON odred, Krasnojarski kraj) — akustična trauma i akutni gubitak sluha.
Denis Katkov („Ratibor“ OMON odred, Krasnojarski kraj) — traumatska povreda mozga i potres mozga.
 
Još dva ruska vojnika — Munko-Žargal Žalmajev i Zorik Zigbin, obojica iz vojne jedinice 46108 u Ulan-Ude — hospitalizirani su u Gomelu 9. marta 2022. godine sa ranama od šrapnela. Treći vojnik iz iste jedinice, Dmitrij Terentjev, primljen je 25. marta sa povredama od eksplozije.
Imena Žalmajeva i Zigbina su se pojavila na popisu osoblja ruske vojne jedinice koju su stanovnici pronašli u selu Berezivka, koje se nalazi uz Žitomirsku autocestu — ključnu cestu koja povezuje Kijev sa zapadnim regijama Ukrajine. U prvim danima rata, ruske trupe pokušale su blokirati autocestu, čak i dok su civili pokušavali pobjeći iz glavnog grada. Ukrajinski mediji izvijestili su da su jedinice iz ruske Burjatije — uključujući 5. tenkovsku brigadu i 37. motoriziranu streljačku brigadu — raspoređene duž ceste i otvorile vatru na civile u bijegu.
Ukupno, BIC je provjerio identitete oko 70 ruskih vojnika stacioniranih duž Žitomirske autoceste na osnovu interne vojne baze podataka. Neka od njihovih imena podudarala su se s onima pronađenim u dokumentima pronađenim u blizini ceste.
Istražitelji su potvrdili da je jedan od ruskih vojnika liječenih u Gomelu bio Aleksandar Kvitko (pozivni nadimak "Skiper"), komandant 6. čete Pskovskih zračnih snaga, koji je učestvovao u okupaciji Buče. Hospitaliziran je 28. marta 2022. godine sa povredama od šrapnela na vratu, ruci, nozi i stražnjici.
Prema ukrajinskom istraživačkom portalu Schemes, Kvitko je možda bio umiješan u ubistva civila u Buči. Svjedoci su izjavili da su ga vidjeli u ulici Jablunska 144, poslovnoj zgradi koju su ruske snage koristile kao bazu i mjesto pritvora pripadnika ukrajinske teritorijalne odbrane prije nego što su ih pogubili.
Ukrajinska nacionalna policija sumnjiči Kvitka za ubistvo Ale Minaeve, penzionerke pronađene mrtve u svom domu. Istražitelji vjeruju da je, čak i ako nije sam izvršio ubistvo, barem bio svjestan toga.  
„Civili koji su pomagali starijoj ženi prišli su Aleksandru Kvitku i pitali ga mogu li joj donijeti hranu i potrepštine“, rekao je viši istražitelj Ivan Dulkai za Radio Svobodu. „Kvitko im je rekao da se ne trude — jer su, njegovim riječima, 's njom postupali humano'.“
Ženevska konvencija o poboljšanju položaja ranjenih i bolesnih u oružanim snagama na terenu dozvoljava neutralnoj zemlji da pruži medicinsku pomoć zaraćenoj strani, a da se to ne smatra miješanjem. Međutim, Bjeloruski istražni centar tvrdi da postupanje prema ruskim trupama u Bjelorusiji treba posmatrati u širem kontekstu podrške bjeloruske vlade ruskoj invaziji.
U septembru 2023. godine, Evropski parlament je proglasio Aleksandra Lukašenka saučesnikom u ruskim zločinima u Ukrajini. Evropski zakonodavci su naveli ulogu Bjelorusije u širenju govora mržnje i dezinformacija, snabdijevanju ruskih snaga opremom i municijom i obezbjeđivanju mjesta za prihvat i ruskih trupa i boraca Wagner grupe. Sam Lukašenko je priznao da su ruske trupe ušle u Ukrajinu sa bjeloruske teritorije - i rekao je da bi bio otvoren za još jednu takvu ofanzivu.
„Pružanje medicinske pomoći ruskim trupama treba smatrati dijelom ukupne podrške Bjelorusije ratu - i gubitkom njenog neutralnog statusa“, rekla je Katerina Raševska, advokatica u Ukrajinskom regionalnom centru za ljudska prava. „Ovo je važno za sve buduće pravne postupke o saučesništvu ili pomaganju u kriminalnoj agresiji od strane visokih bjeloruskih zvaničnika, kao i pri procjeni odgovornosti države Bjelorusije za međunarodno nezakonito djelo“.