Rastući uticaj Kine na Zapadnom Balkanu: Zašto je Crna Gora važna

Historijski gledano, evropske banke su igrale istaknutu ulogu u EU susjedstvu, osiguravajući kapital za poslovna ulaganja i djelujući kao posrednici za finansijske usluge. Naprimjer, bile su ključne kao korespondentne banke, olakšavajući trgovinsko finansiranje neophodno za međunarodnu trgovinu. Međutim, nakon finansijske krize, EU je reformirala svoje propise o finansijskim uslugama, oslabivši ove odnose. Evropske banke su se od tada povukle s istočnog ruba EU i smanjile svoju izloženost u susjednim zemljama.

Istovremeno, drugi akteri izvan EU, posebno Kina, uspješno su se učvrstili u regiji, prvo kao bilateralni kreditor, a tek onda kao strani direktni investitor. Kineska inicijativa "Pojas i put" (BRI), koja nastoji poboljšati međunarodnu trgovinu i infrastrukturnu povezanost, ključni je dio kineske investicijske strategije na Zapadnom Balkanu. Regija Zapadnog Balkana konačno je postala ciljna regija za kineske investicije, zbog geostrateškog položaja regije i zbog potrebe za ulaganjem u programe razvoja infrastrukture od 2008. godine.

Crna Gora u kineskoj dužničkoj zamci?

Crna Gora, najmanja zemlja na Zapadnom Balkanu, lako se zanemaruje. Ipak, iako mala, Crna Gora ostaje važna za regiju. Njen geografski položaj i ekonomija privlače globalnu pažnju i međunarodne investicije. Posebno je Kina kao kreditor i investitor privukla pažnju posljednjih godina zbog koncepta "diplomatije dužničke zamke".

Ovaj koncept sugerira da Kina aktivno pozajmljuje novac nacijama koje nisu u mogućnosti servisirati dug. To Kini daje politički i ekonomski uticaj. Crnogorski kredit za izgradnju projekta „Autoput Bar-Boljare“ je takav primjer – odnos duga i BDP-a kredita je ogroman u ekonomiji Crne Gore.

 

 

Projekat autoputa Bar-Boljare može se smatrati crnogorskim „prestižnim projektom“ – to je najveći infrastrukturni projekat u Crnoj Gori od sticanja nezavisnosti zemlje 2006. godine. Izgradnja projekta je, također, živopisan primjer kineske investicijske strategije na Zapadnom Balkanu. Crnogorska vlada je 2014. godine osigurala kredit od 944 miliona američkih dolara od kineske Exim banke, uz kamatnu stopu od dva posto, kako bi olakšala izgradnju autoputa Bar-Boljare. Izgradnja autoputa je pokrenuta kako bi se povezala crnogorska luka Bar sa glavnim gradom Srbije Beogradom.

Projekat je, također, osmišljen kako bi se potaknuo ekonomski razvoj Crne Gore i podržao turistički sektor zemlje. Međutim, od samog početka provedbe projekta postojali su različiti problemi. Dvije studije izvodljivosti su autoput proglasile finansijski neizvodljivim. Uprkos tome, Crna Gora je nastavila s odobravanjem kredita, podižući odnos duga i BDP-a Crne Gore na astronomski nivo.

Crnogorska ekonomija je dodatno negativno pogođena pandemijom COVID-19, čije je najgore posljedice osjetila upravo ekonomija zemlje koja u velikoj mjeri zavisi od turizma. Američki State Department je 2023. godine konačno svrstao Crnu Goru među najzaduženije zemlje Zapadnog Balkana na osnovu vrtoglavo rastućeg odnosa javnog duga i BDP-a. Prekomjerna potrošnja i troškovi projekata, također, su izazvali političke tenzije u Crnoj Gori, a optužbe za korupciju i neefikasnost podstiču javno razočaranje i kritike vlade.

Crna Gora je 2021. godine osjećala pritisak zbog ogromnog javnog duga, što je bio razlog zašto je zemlja imala problema sa pravilnim servisiranjem duga prema Kini. U julu te godine, uz pomoć EU, Crna Gora je sklopila sporazum o zaštiti od rizika sa francuskom Société Générale bankom, njemačkom Deutsche Bank i američkim Merrill Lynch International i Goldman Sachs International. Ovaj 14-godišnji sporazum u suštini je zamijenio njihove dolarske dugove za eure, kao mjeru zaštite javnih finansija Crne Gore od rizika zbog promjena kursa euro-dolar, što je direktno uticalo na iznos duga. Crna Gora je uspješno ponovo pregovarala o aranžmanu o zaštiti od rizika u januaru 2024. godine, čime je zaštićen cijeli kreditni aranžman za autoput Bar-Boljare do potpune otplate duga kineskoj Exim banci.

Prvu dionicu autoputa Bar-Boljare (dugu oko 41 kilometar) konačno je završila kineska korporacija za puteve i mostove (CRBC) 2022. godine. Izgradnja je ukupno trajala sedam godina. Tokom tog vremena, pojavili su se izvještaji da je sam proces izgradnje praćen nedostatkom transparentnosti, fiskalnim i ekološkim problemima. Nevladine organizacije su, također, istaknule da je projekat loše ugovoren i da se država nije adekvatno zaštitila kroz ugovorne aranžmane. Uprkos tim problemima u izgradnji autoputa Bar-Boljare, i dalje postoji veliko interesovanje CRBC-a i drugih međunarodnih kompanija za nastavak izgradnje druge dionice autoputa. Kako bi se olakšala izgradnja druge dionice autoputa, Evropska komisija je spremna  finansirati trećinu troškova izgradnje dionice, sa 100 miliona eura grantova.

 

Osim projekta autoputa Bar-Boljare, postoji niz drugih kineskih projekata i investicija u transportni sektor Crne Gore. Kineske kompanije su pružile više od same finansijske podrške u poboljšanju transportne infrastrukture. Luka Bar, ujedno i glavna luka Crne Gore, značajno je modernizovana kroz investicije sa kineske strane. Prije otprilike 10 godina, crnogorske pomorske kompanije su dodatno kupile brodove od kineskih kompanija, a zatim su ih finansirale kineskim bankarskim kreditom. Kineske kompanije su, također, nastavile poboljšavati željezničku infrastrukturu i bile su uključene u razne projekte izgradnje puteva na jugu Crne Gore u 2023. godini.

Nadalje, još jedno važno područje saradnje između Crne Gore i Kine je sektor obnovljivih izvora energije. Kineske kompanije su bile angažovane u izgradnji vjetroelektrana i projekata solarne energije. Kineska kompanija je, također, uključena u ekološku obnovu Termoelektrane u Pljevljima. Ti projekti omogućavaju Crnoj Gori da ispuni određene ciljeve u oblasti obnovljivih izvora energije, s ciljem ograničavanja ovisnosti zemlje o fosilnim gorivima.

Od trećeg kvartala 2024. godine, vanjski dug Crne Gore i dalje je u velikoj mjeri vezan za kinesku Exim banku. Zemlja još uvijek otplaćuje značajan kredit od kineske Exim banke, prvobitno uzet za projekat autoputa Bar-Boljare. Ovaj kredit je značajan dio vanjskog duga Crne Gore već nekoliko godina. Pored toga, Crna Gora ima i značajne obaveze kroz euroobveznice. Ove obveznice su bile ključne za refinansiranje javnog duga i upravljanje finansijskom stabilnošću zemlje. U trećem kvartalu 2024. godine, ukupni vanjski dug kineske Exim banke iznosio je 633 miliona eura, što predstavlja 15,6 posto ukupnog vanjskog duga Crne Gore i 8,5 posto državnog duga zemlje. Kina se, također, pojavila kao jedna od najvažnijih zemalja uvoznica u Crnu Goru, odmah nakon Srbije, i najvažnija zemlja u uvozu mašina i transportne opreme.

Kineske investicije i bilateralni krediti povećali su njen geoekonomski uticaj na cijeli region Zapadnog Balkana. Kina je uključena u uspostavljanje strateške infrastrukture u Crnoj Gori, poput Luke Bar, i nastavlja s izgradnjom velikih puteva i željeznica u regiji.

Zadatak ublažavanja ovog uticaja kako bi EU mogla zaštititi svoje strateške interese na Zapadnom Balkanu čini se očiglednim. Ključno je napomenuti da je finansijska stabilnost za Crnu Goru podjednako važna za buduću integraciju Crne Gore u EU i da su kineski krediti, iako korisni u pružanju privremenog predaha, učinili odnos duga i BDP-a prilično neprivlačnim. Kina ima velike ekonomske interese u Crnoj Gori i stoga bi EU trebala strateški raditi na povećanju svog ekonomskog prisustva u zemlji kako bi osigurala prijeko potrebnu ravnotežu.

EU bi se trebala fokusirati na olakšavanje preduzećima u regiji da dođu do javnog i privatnog kapitala. Mogućnosti finansiranja od strane EU su od vitalnog značaja – one oblikuju kojim vrstama finansijskih proizvoda i usluga preduzeća na Zapadnom Balkanu mogu pristupiti.

Također, regulatorna saradnja, razmjena informacija i izgradnja kapaciteta trebaju se ojačati između EU i zemalja u regionu Zapadnog Balkana. Osim toga, putem posebnih odredbi uključenih u neke finansijske propise EU, Evropska komisija ima ovlaštenje da dijelove regulatornog okvira treće zemlje označi kao ekvivalentne EU. Ovo ima za cilj olakšati prekograničnu usklađenost i povećati trgovinu finansijskim uslugama. Proširenje takve adekvatnosti u susjednim zemljama, također, bi trebalo biti ključni prioritet. Konačno, trgovinski sporazumi EU sa zemljama u regiji moraju se modernizirati i poboljšati u ovim oblastima.

 

ZAKLJUČAK  

 

Kineski uticaj u zemljama Zapadnog Balkana se ostvaruje ponajprije na ekonomskom planu. Nudeći povoljne (zapravo je upitno koliko su povoljni) kredite za izgradnju putne, željezničke i druge infrastrukture, Kina istovremeno jača svoj geopolički uticaj u zemljama Zapadnog Balkana. Većina ugovora potpisana sa kineskim kreditorima je najčešće netransparentna i građani zemalja Zapadnog Balkana nemaju uvid pod kojim uvjetima se zemlja zadužila za „povoljne“ kredite.  

Najočigledniji primjer takvih odnosa je Crna Gora kojoj je ne tako davno prijetio bankrot upravo zbog nemogućnosti vraćanja kredita uzetog od Exim banke za izgradnju dionice autoputa Bar-Boljare. Zahvaljujući intervenciji zapadnih banaka Crna Gora nije bankrotirala, niti je bila prisiljena dati luku Bar kineskim kreditorima (o čemu se uveliko spekuliralo u medijima).  

Prema dosadašnjim iskustvima zemalja Zapadnog Balkana sa kineskim kreditorima, ne radi se o toliko povoljnim kreditima koliko se u prvi mah mislilo. Iz prostog razloga što kineski kreditori insistiraju na tome da infrastrukturne projekte koje finansiraju grade kineske firme (pa se tako novac vraća u Kinu),  a netransparnetni ugovori onemogućavaju da se tačno sazna na kojim sve ustupcima insistiraju kineski kreditori.  

Ovakav pristup doveo je do toga da su zemlje Zapadnog Balkana značajno povećale dug prema Kini, a najdrastičniji primjer je Crna Gora, koja se još nije u potpunosti izvukla iz kineske „dužničke zamke“.