Manje veta, jasniji putevi ka članstvu: Kako Brisel planira veću EU

Remont donošenja odluka u EU i mape puta koje postavljaju jasniji vremenski okvir za buduće članice dva su ključna elementa priprema Brisela za sljedeći krug proširenja, koji bi trebao biti razmatran u oktobru.

Očekuje se da će Evropska komisija 6. oktobra predložiti značajne promjene u načinu na koji EU donosi odluke – bez ponovnog otvaranja ugovora – uz potpuno novi set zaštitnih mjera protiv nazadovanja u demokratiji i vladavini prava u budućim državama članicama.

Prvi put u gotovo 10 godina, Evropska komisija bi, također, mogla predložiti indikativne vremenske okvire za završetak pregovora o pristupanju s najnaprednijim kandidatima – Crnom Gorom, Albanijom, Ukrajinom i Moldavijom – kao dio novih „mapa puta“ koje će biti predstavljene kasnije ovog mjeseca.

Za Srbiju i druge kandidate koji dalje zaostaju u procesu, Brisel predlaže različite oblike „postepene integracije“.

Oktobar bi mogao postati mjesec proširenja u Briselu. Nakon skoro godinu i po odlaganja, Ursula von der Leyen bi sljedeće sedmice trebala predstaviti prijedloge Komisije za reformu EU prije njenog sljedećeg proširenja.

Centralno pitanje je jednostavno: kako EU može primiti nove članice, a da pritom ne oteža donošenje odluka ili ne oslabi svoje demokratske zaštitne mehanizme?

Nacrt prijedloga Evropske komisije tvrdi da EU treba promijeniti i način na koji donosi odluke i sastav svojih institucija, ako želi ostati efikasna sa znatno većim članstvom. Sljedeće proširenje bi, također, bilo praćeno jačim zaštitnim mjerama i razvijenijim sistemom postepene integracije.

Te zaštitne mjere mogle bi se pokazati ključnim za osiguranje podrške proširenju među postojećim državama članicama. Prema nekoliko izvora upoznatih s prijedlogom, trenutni nacrt predviđa finansijske i institucionalne zaštitne mjere - kao i privremena ograničenja mogućnosti novih članica da koriste svoj veto.

Nove članice: privremeno bez veta?

Evropska komisija vjeruje da bi se od novih država članica moglo tražiti, u ograničenom periodu nakon pristupanja, da prihvate ograničenja svoje mogućnosti da blokiraju odluke u oblastima gdje je potrebna jednoglasnost.

Takav aranžman mogao bi biti utvrđen u deklaraciji koja prati ugovor o pristupanju. Cilj, prema riječima ljudi upoznatih s prijedlogom, ne bi bio stvaranje trajno drugačijih prava za nove članice, već omogućavanje njihove postepene integracije u sistem donošenja odluka EU.

Finansijske kazne za nazadovanje u vladavini prava

Nova finansijska zaštita omogućila bi Evropskoj komisiji, na ograničeni period, da predloži mjere koje uključuju obustavu finansiranja EU tamo gdje postoje jasne indikacije da bi nedostaci u vladavini prava u novoj državi članici mogli ugroziti dobro upravljanje budžetom EU ili njene finansijske interese.

U stvari, Brisel želi olakšati zaštitu sredstava EU, ako novoprimljena zemlja počne nazadovati nakon pridruživanja.

Suspenzija prava glasa zbog kršenja vrijednosti EU

Prijedlog, također, predviđa davanje EU većeg prostora za suspenziju prava glasa nove države članice u slučajevima posebno ozbiljnih kršenja temeljnih vrijednosti EU.

Prema predloženom sistemu, Evropsko vijeće bi moglo djelovati na preporuku Evropske komisije i donijeti takvu odluku kvalificiranom većinom na ograničeni period.

Ključna razlika bi bila uklanjanje zahtjeva za jednoglasnost – prepreke koja je izuzetno otežala uporedive akcije prema postojećem postupku EU iz člana 7.

Nove države članice bi, također, bile obavezne da se pridruže Uredu evropskog javnog tužioca prije ulaska u EU.

Udaljavanje od jednoglasnosti

Evropska komisija će predložiti veću upotrebu glasanja kvalificiranom većinom gdje god to postojeći ugovori dozvoljavaju, smanjujući oslanjanje EU na jednoglasnost.

Ovo bi se prije svega odnosilo na vanjsku politiku, odbranu i sankcije – ali i na proširenje.

Najdirektniji put bi bio kroz takozvane pasarel klauzule EU, koje već omogućavaju državama članicama da mijenjaju procedure donošenja odluka u određenim oblastima bez formalne izmjene ugovora.

Zemlje zabrinute zbog mogućnosti da budu nadglasane zadržale bi zaštitne mjere.

"Ručna kočnica" bi omogućila da se posebno osjetljiva pitanja upućuju liderima EU, dok bi drugi mehanizam zahtijevao napore da se pronađe prihvatljiv kompromis tamo gdje značajna grupa država članica rizikuje da bude nadglasana.

Priprema institucija za veću EU

Prijedlog, također, predviđa smanjenje broja evropskih komesara na dvije trećine broja država članica.

Evropsko vijeće bi uspostavilo sistem rotacije osmišljen da odražava demografsku i geografsku raznolikost EU. Prijedlog Evropske komisije, također, ukazuje na potrebu prilagođavanja sastava Evropskog parlamenta kako broj država članica raste.

Planovi puta za članstvo za Crnu Goru, Albaniju, Ukrajinu i Moldaviju

Unutrašnja reforma EU je samo jedna strana jednačine.

Prema trenutnom rasporedu, Evropska komisija treba 28. oktobra predstaviti nove „mape puta“ za pristupanje kao dio svog paketa proširenja.

Brisel želi predvodnicima pružiti veću predvidljivost i jasan postepeni put ka članstvu – potencijalno uključujući indikativne vremenske rokove za zatvaranje svih pregovaračkih klastera.

„Ove mape puta će identificirati reforme i predstojeće prekretnice te ukazati na redoslijed potreban za uspješno okončanje pregovora o pristupanju“, navodi se u nacrtu dokumenta Komisije.

Komisija vjeruje da bi ovo dalo zemljama kandidatima, državama članicama i institucijama EU jasniji okvir za planiranje sljedećih faza pristupanja, uz očuvanje principa da napredak ka članstvu ostaje zasnovan na zaslugama.

Postepena integracija za kandidate koji su dalje od članstva

Istovremeno, Evropska komisija želi mnogo više koristiti postepenu integraciju – uz jasno stavljanje do znanja da ovo nije zamišljeno kao alternativni put za Crnu Goru i Albaniju.

„Za Crnu Goru i Albaniju, koje su već daleko odmakle u procesu pristupanja, prioritet ostaje uspješno okončanje pregovora o pristupanju“, navodi se u nacrtu.

Međutim, za ostale kandidate, postepena integracija se predstavlja kao neposredniji način približavanja EU – ubrzavanje ekonomske konvergencije, produbljivanje političke saradnje i ostvarivanje opipljivih koristi dok se reforme nastavljaju.

Pristup bi se, također, razlikovao od zemlje do zemlje i sektora, umjesto da slijedi jedinstveni obrazac. Srbija, Ukrajina i Moldavija, naprimjer, imaju poseban interes za sporazume koji bi olakšali pristup jedinstvenom tržištu EU za industrijske proizvode. Drugi kandidati imaju različite neposredne prioritete.

Evropska komisija stoga tvrdi da bi postepena integracija trebala ostati dovoljno fleksibilna da odražava različite početne tačke, putanje reformi i prioritete politika.

Ako se planovi potvrde, ovo bi bio prvi put u gotovo 10 godina da je Evropska komisija ponudila indikativne vremenske rokove za završetak pregovora s najnaprednijim zemljama kandidatima.

Posljednji put je to učinila u februaru 2018. godine, kada je Komisija utvrdila listu koraka i reformi s ciljem da se Srbija i Crna Gora dovedu u poziciju da se pridruže EU do 2025. godine.

Države članice su uglavnom ignorirale i strategiju proširenja Komisije i njen indikativni vremenski okvir.

Mnogo toga se promijenilo od tada. Srbija je pala na začelje grupe kandidata za pregovore, dok se politička klima unutar EU dramatično promijenila u korist proširenja. Evropska komisija sada smatra da Crna Gora i Albanija imaju realne izglede za članstvo do kraja ove decenije.

Debata među liderima EU na njihovom samitu 15. oktobra – i ponovo u decembru – pružit će prvi pokazatelj koliko su daleko države članice spremne ići: kako u reformi same EU, tako i u preduzimanju odlučnih koraka ka prijemu novih članica.