Putin očekuje od Bjelorusije riješi problem nestašice krompira u Rusiji zbog rata  

 

Ruski predsjednik Vladimir Putin, gladan rata, ima problem sa krompirom u kojem mu više ne može pomoći ni bliski saveznik Bjelorusija.

Rezultat ratne strategije Kremlja da smanji uvoz hrane iz onoga što naziva „neprijateljskim“ zapadnim zemljama, izazvao je krizu u snabdijevanju ovom prehrambenom namirnicom, uzrokujući nagli porast cijena u supermarketima i preispitivanje poljoprivredne trgovinske politike u Bjelorusiji.

„Ispostavilo se da nemamo dovoljno krompira“, rekao je Putin govoreći na ruskoj televiziji.

Moskva se mjesecima bori da nabavi više zaliha krompira, iscrpljujući čak i rezerve svog dugogodišnjeg saveznika, Bjelorusije. Tokom iste emisije, Putin je ispričao da mu je, kada se obratio bjeloruskom predsjedniku Aleksandru Lukašenku za pomoć, rečeno da su zalihe već „prodane Rusiji“.

U 2024. godini, proizvodnja krompira je pala za 14 posto u Rusiji i za 23 posto u Bjelorusiji u poređenju sa prethodnom godinom zbog loših uslova uzgoja. Kao rezultat toga, ruski potrošači su vidjeli kako cijena ove ključne prehrambene namirnice skače za čak 92 posto.

Nepovoljni vremenski uslovi nisu jedini krivac.

Nestašica je, također, djelomično uzrokovana odlukom Moskve iz januara 2024. godine da ograniči uvoz sjemena iz zemalja na svojoj „neprijateljskoj“ listi - koja uključuje sve države članice Evropske unije - prema riječima Aleksa Kokčarova, geopolitičkog analitičara za Rusiju i Istočnu Evropu u Bloomberg Economicsu.

„Ovo je vjerovatno povezano sa politikom supstitucije uvoza“, rekao je Kokčarov, dodajući da su restriktivne kvote za krompir „efektivno poremetile sezonu 2024.“

Nastojanja Moskve za se zadovolji vlastitom proizvodnjim rezultirala je smanjenjem uvoza sjemenskog krompira za čak 93 posto u jednoj godini i distancira se od oslanjanja na EU - nekada glavnog dobavljača prije ruske invazije na Ukrajinu.

Već 2023. godine, Rusija je zabranila uvoz sadnog materijala za krompir iz Holandije, koja je bila ključni dobavljač.

 

Prelijevanje na Bjelorusiju

Suočena sa trenutnom nestašicom krompira i potencijalom pretvaranja lokalnih knedli od krompira vareniki u skupu luksuznu kuhinju, Moskva je prošlog novembra povećala uvoz ugljikohidrata bez carine iz "prijateljskih zemalja" poput Bjelorusije i Egipta.

Ali sada su i skladišta u Minsku prazna - a Lukašenkovo strpljenje je na izmaku.

Dugogodišnji bjeloruski predsjednik žestoko je kritikovao svoje visoke zvaničnike zbog smanjenja rezervi krompira u zemlji.

"Prošle godine sam vas upozorio kako [krompir] treba skladištiti (...) Ne daj Bože da prođem pored [skladišta], a da nije napunjen do plafona", vikao je na sastanku vlade u februaru, izvijestile su vijesti BNE.

Također je optužio bjeloruske poljoprivrednike da ne daju svoj puni doprinos.  

"Posadio sam ovo povrće u plasteniku da vidim je li to moguće. Ispostavilo se da jeste, pa zašto to ne radite?", rekao je dugogodišnji bjeloruski lider.

Ipak, stručnjaci kažu da stroga politika kontrole cijena u zemlji ne pomaže.

„Bjeloruski proizvođači preferiraju izvoz u Rusiju, gdje mogu odlučivati o cijenama“, rekao je Kokčarov.

Uprkos nestašici krompira u zemlji, Lukašenko izgleda odlučan da ne iznevjeri Putina, a istovremeno i zaradi malo novca od toga.  

„Moramo pomoći našoj ruskoj braći. Uostalom, to nije dobrotvorna organizacija. Cijene su ozbiljne, a novac se može zaraditi“, citirali su ga bjeloruski državni mediji.

Ali politička opozicija optužuje Lukašenka da prelazi granicu.  

„Bjelorusi se suočavaju s nestašicom krompira - naše nacionalne osnovne namirnice - a ipak, režim nastavlja slati ogromne količine u Rusiju“, rekla je za Euractiv prognana liderka Svjatlana Tihanovskaja iz Vilniusa, Litvanija, gdje živi od 2020. godine.

„Ovo nije samo priča o krompiru. Radi se o sistemu koji stavlja politiku i lojalnost Kremlju iznad osnovnih potreba vlastitih građana“, dodala je Tihanovskaja.

Tihanovskaja je ogorčena, ali ne i iznenađena.  

„Lukašenko uvijek pokušava izvući što više iz trgovine sa Rusijom, čak i ako to znači da obični ljudi u Bjelorusiji pate“.

 

 

Sada se Minsk okreće prema zapadu kako bi obnovio zalihe. Krajem maja je Minsk ukinuo embargo na uvoz krompira i drugih osnovnih prehrambenih proizvoda iz takozvanih "neprijateljskih" zemalja, uključujući zemlje EU - u potezu koji je nazvao gestom "dobrosusjedstva". To se dešava u trenutku kada se Brisel priprema za povećanje carina na uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Rusije i Bjelorusije.

"Bjelorusija još jednom pokazuje svoju otvorenost i miroljubivu prirodu", navodi se u saopštenju koje je citirao Interfax.

Očekuje se da će povećanje carina EU stupiti na snagu u julu, nakon formalnog odobrenja Evropskog vijeća.