Praćenje Rusije Instituta KSE — Niže cijene nafte opterećuju izvoz i prihode: rana revizija budžeta ukazuje na izazove
Institut Kyiv School of Economics objavio je majsko izdanje grafikona koji prikazuje ekonomska kretanja o Rusiji: „Niže cijene nafte opterećuju izvoz i prihode: rana revizija budžeta ukazuje na izazove.“ Ukrajinski saveznici trebali bi iskoristiti rastuće finansijske poteškoće Rusije i smanjenje makroekonomskih rezervi kako bi povećali sankcije i finansijski pritisak, dodatno ograničavajući sposobnost Kremlja da finansira svoj rat u Ukrajini.
U aprilu 2025. godine, ruski prihodi od izvoza nafte pali su na 13,2 milijarde dolara — drugi najniži nivo od uvođenja zapadnih sankcija na ruske enegente. Prosječna cijena barela ruske nafte ostala je ispod 60 dolara drugi mjesec zaredom, što je povezano sa globalnim tržišnim trendovima i odlukama zemalja OPEC+. Ako se ova situacija nastavi, ruski eksterni računi mogli bi biti pod značajnim pritiskom. U periodu od januara do aprila 2025. godine, prihodi od budžeta za naftu i gas smanjeni su za 10 posto u poređenju sa istim periodom 2024. godine.
U aprilu je Rusija bila prisiljena provesti reviziju svog saveznog budžeta - ranije nego ikada u novijoj historiji. Ažurirana prognoza snizila je očekivane prihode od nafte i gasa za 24 posto i povećala planirane rashode za tri posto, dok je očekivani budžetski deficit za cijelu godinu utrostručen - sa 1,2 biliona na 3,8 biliona rubalja. Tokom prva četiri mjeseca ove godine, deficit je već dostigao 3,2 biliona rubalja ili 85 posto revidiranog godišnjeg plana.
Ruske makroekonomske reserve i dalje ostaju pod pritiskom. Od aprila 2025. godine, likvidni dio NWF-a iznosio je 3,3 biliona rubalja - što je 66 posto manje od nivoa prije invazije i sada je manje od revidiranog godišnjeg deficita. Da bi se pokrio budžetski jaz, rusko Ministarstvo finansija se sve više oslanja na domaće zaduživanje, međutim, interesovanje za savezne obveznice ostaje slabo među ruskim bankama.
Inflacija je ostala visoka i u aprilu - 10,2 posto na godišnjem nivou, što je tek neznatno ispod martovske brojke (10,3 posto). Bazna inflacija i inflacijska očekivanja, također, ostaju povećani. Uprkos tome što ključna kamatna stopa ostaje na 21 posto, inflacijski pritisci i dalje postoje, potaknuti nedostatkom radne snage, aktuelnom fiskalnom politikom i brzim rastom kredita.
Ekonomski rast se usporava. U prvom kvartalu 2025. godine, realni BDP porastao je za samo 1,4 posto (u poređenju sa 4,5 posto u četvrtom kvartalu 2024. godine). Očekuje se da će se rast dodatno usporiti na jedan do dva posto tokom godine zbog prenapregnutog tržišta rada, viših troškova zaduživanja i sve manje investicija. U takvim okolnostima, kompanije više nisu u mogućnosti da svojim uposlenicima priušte značajna povećanja plaća, aq to je trend koji se sve češće pojavljuje posljednjih mjeseci.