Revizori upozoravaju na rizično oslanjanje Evrope na Kinu kada su u pitanju niskotehnološki poluprovodnici
Brisel je daleko od ispunjavanja svojih ciljeva za povratak proizvodnje poluprovodnika.
Revizori Evropske unije su upozorili da su proizvođaći u EU opasno ovisni o Kini kada je u pitanju snabdijevanjem mainstream poluprovodnika koji pokreću sve, od automobila do mašina za pranje veša.
U izvještaju kojeg je objavio Evropski revizorski sud (ECA) navodi da svaki treći niskotehnološki poluprovodnik dolazi iz Kine. Upozorio je da EU "nije ni blizu" ispunjavanju vlastitog cilja da do 2030. godine čini 20 posto globalnog lanca vrijednosti za poluprovodnike, a ovaj cilj je postavljen u Zakonu o evropskim poluprovodnicima iz 2023. godine, koji je imao za cilj da EU učini manje ovisnim o nabavci iz inozemstva.
Izvještaj je još jedan znak da se EU bori da smanji neke od svojih najočitijih zavisnosti od strane tehnologije za kritične i esencijalne usluge, uprkos pokušajima Brisela da blok učini "tehnološki suverenijim".
Evropa ima neke vodeće kompanije u oblasti manje naprednih poluprovodnika, uključujući njemački Infineon, holandski NXP i francusko-italijanski STMicroelectronics. Ove firme zadovoljavaju potrebe moćne evropske automobilske industrije.
Međutim, revizori su napisali da potražnja u Evropi "trenutno raste brže nego što je proizvođači poluprovodnika sa sjedištem u EU mogu zadovoljiti". EU je 2024. godine imala deficit od 9,8 milijardi eura sa Kinom kada je u pitanju nabavka poluprovodnika. EU je, također, imala deficite sa drugim centrima u kojima se proizvode poluprovodnici poput Tajvana.
Globalno, Tajvan se pojavio kao vodeće središte za naprednije poluprovodnike, koji imaju manje čvorove od niskotehnoloških varijanti i koriste se u pametnim telefonima i podatkovnim centrima. Međutim, potražnja za niskotehnološkim poluprovodnicima i dalje ostaje velika, uključujući njihovu upotrebu za pokretanje prelaska na održivije tehnologije koje troše manje energije.
Revizori su upozorili da će se jaz koji Evropa ima s drugim regijama samo proširiti.
"Budući da je ova vrsta poluprovodnika potrebna za tehnologiju povezanu sa zelenom tranzicijom, ovaj trgovinski deficit će se vjerovatno povećati u budućnosti", navodi se u Izvještaju.
Kao nezavisni revizor EU revizorski sud preispituje finansije EU, njenu potrošnju i provođenje njenih politika.
Poruka revizora stiže dok se Brisel priprema da revidira svoj Zakon o poluprovodnicima, koji je formulisao cilj od 20 posto do 2030. godine. Revizori su odbacili taj cilj kao "aspirativni" i neutemeljen u stvarnosti.
U julu prošle godine, Evropska komisija je priznala da je cilj daleko od dostižnog, predviđajući da će EU dostići 11,7 posto u 2030. godini, a ne 20 posto.
Izvršna vlast EU istražuje ovisnost bloka o Kini za niskotehnološke poluprovodnike.
Prošle godine anketirala je dobavljače poluprovodnika i njihove kupce o tehnologiji starije generacije koja se koristi u automobilima, kućanskim aparatima i medicinskim uređajima zbog straha da ih firme subvencionirane od države Kine potkopavaju.
Taj potez je koordiniran s Washingtonom za vrijeme tadašnjeg predsjednika Joea Bidena, koji je proveo slično istraživanje.
Annemie Turtelboom, članica Revizorskog suda, rekla je da su geopolitičke tenzije između SAD-a i EU učinile pitanje smanjenja ovisnosti još hitnijim nego prije godinu dana.
"Već znamo za rizike koji dolaze s uvozom iz zemalja [sa kojima] imamo neizvjesne odnose. Ali možda se ne možemo ni osloniti na naše tradicionalne saveznike za isporuke čipova", rekla je Turtelboom.
Glasnogovornik Evropske komisije Thomas Regnier rekao je u odgovoru da je Zakon o poluprovodnicima "snažan temelj" nakon dvije decenije u kojima je evropski udio opao i da je "vratio Evropu na put rasta".
KOMENTAR
Nastojanja Evropske unije da smanji ovisnost od Kine naročito u segmentu proizvodnje i smanjenja uvoza poluprovodnika u stalnom je fokusu institucija EU. Također, različite institucije prate realizaciju Zakona o poluprovodnicima EU prema kojemu je EU trebala proizvoditi 20 posto poluprovodnika na svjetskom tržištu do 2030. godine. Imajući u vidu značaj poluprovodnika za industriju EU, jasno je zašto se toliko insistira na smanjenju ovisnosti od Kine, ali i drugih zemalja.
Dok institucije EU pomno prate provedbu donesenih zakona, u zemljama Zapadnog Balkana niti jedna država se ne bavi strategijom za smanjenje ovisnosti od bilo koje zemlje za bilo koji uvozni proizvod. Što je još poraznije, nema praćenja provedbe donesenih zakona, a nerijetko svjedočimo da se ti isti zakoni krše na štetu države i građana, a nerijetko u interesu stranih kompaniju.