10.10.2026.

Rusija spremna da pojača pritisak na Armeniju

Kremlj nagovještava upotrebu sile kako bi zadržao Jerevan pod kontrolo,.

Nesposobna da uvjeri Armeniju da odustane od svojih napora da se pridruži Evropskoj uniji, Rusija sada signalizira da zauzima čvršći stav.

Armenski premijer Nikol Pašinjan očigledno ozbiljno shvata prijeteći ton nedavnih ruskih izjava. Čini se da je cijena držanja Kremlja na distanci za sada suspenzija sporazuma o nuklearnoj saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama i prateća obaveza da Rosatom, ruski nuklearni energetski subjekt, izgradi reaktor sljedeće generacije u Armeniji.

Armenija je u posljednje dvije godine postala sve više prkosna prema Rusiji, tradicionalnom geopolitičkom gospodaru Jerevana. Pašinjanova vlada je smanjila sigurnosne veze s Moskvom, dok je istovremeno poduzimala korake da preusmjeri armensku ekonomiju od Evroazijske ekonomske unije (EAEU), koju predvodi Rusija, prema Evropskoj uniji.

Rusija je trenutno dominantni trgovinski partner Armenije i očito ne želi izgubiti svoj uticaj na Južnom Kavkazu. Zvaničnici u Moskvi tvrde da Jerevan ne može biti član i EAEU i EU te su usvojili pristup mrkve i uglavnom štapa kako bi vratili Armeniju u stabilnu rusku orbitu.

Da bi izvršila pritisak na Armeniju, Moskva je uvela zabrane na razne armenske robe, što je očigledno kršenje duha pravila slobodne trgovine EAEU. Ruski zvaničnici su istovremeno započeli prolaznu ofanzivu šarma. Donedavno, sve što je Rusija pokušala nije uspjelo odvratiti Pašinjana od nastojanja da se pridruži EU.

Ali jesenja akcija zastrašivanja od strane visokih ruskih zvaničnika izgleda da je privukla Pašinjanovu pažnju.

Dana 4. oktobra, Dmitrij Medvedev, bivši ruski predsjednik, koji je sada član ruskog Vijeća sigurnosti, izdao je ne baš suptilne prijetnje da ako Rusija ne može postići svoje mirnim sredstvima, može razmotriti pribjegavanje sili.

„Sadašnje armensko rukovodstvo odlučilo je da je ispravno promijeniti smjer svog razvoja“, rekao je Medvedev, misleći na namjere Pašinjanove vlade u vezi s EU. „Siguran sam da ni ovo neće dovesti do ničega dobrog. Najgore što bi se moglo dogoditi Armeniji je njena transformacija u novu Ukrajinu“.

Čak i sa ruskom vojskom zaglavljenom u Ukrajini i ruskom ekonomijom u rasulu koja se bori da apsorbuje troškove rata, Kremlj zadržava sredstva da izazove haos u Armeniji. Ruska vojska održava oko 5.000 vojnika spremnih za borbu u bazi izvan Gjumrija, drugog po veličini grada Armenije. Moskva, također, kontrolira energetski i sistem snabdijevanja električnom energijom u zemlji.

Komentari Medvedeva možda su bili osmišljeni da pojačaju poruku koju je krajem septembra uputio šef Rosatoma, Aleksej Lihačev, čija je posjeta Jerevanu očito imala za cilj oživljavanje šansi kompanije da osigura ugovor za izgradnju nove nuklearne elektrane koja će zamijeniti zastarjeli objekt Metsamor. Navodeći prijeteći deficit električne energije u Armeniji u narednim godinama, Lihačev je tvrdio da je veliki reaktor Rosatoma najbolja opcija za Jerevan da smanji jaz.

Jedan ruski medij, povezan s državom, također, je objavio stav da bi Armenija, odabirom Rosatoma, "mogao doprinijeti poboljšanju rusko-armenskih odnosa".

Od potpisivanja sporazuma o nuklearnoj saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama tokom februarske posjete potpredsjednika J.D. Vancea Armeniji, Pašinjanova vlada je bila sklona zamjeni Metsamora s jednim ili više malih modularnih nuklearnih reaktora (SMR) američke proizvodnje.

 

Međutim, prodajni govor Lihačova je očigledno sadržavao ponudu koju je Pašinjanu bilo teško odbiti. Dan nakon odlaska Lihačova iz Jerevana, Pašinjanov stav o pitanju nuklearne elektrane naglo se promijenio.

  1. oktobra, Pašinjan je izgleda ponavljao stav Lihačova da SMR-ovi neće biti dovoljni da zadovolje brzorastuće potrebe zemlje za električnom energijom, s obzirom na ambicije vlade da transformira zemlju u digitalno središte Južnog Kavkaza. Dodao je da bi elektrana od jednog megavata zasnovana na ruskoj VVER-1000 tehnologiji mogla biti bolje rješenje. Konačna odluka trebala bi biti donesena u narednim mjesecima, naznačio je Pašinjan.

Pašinjanova politička pozicija sada postaje sve složenija, dok se pokušava provući kroz geopolitičku iglu, održavajući Rusiju zadovoljnom dok istovremeno održava svoju težnju za članstvom u EU i trajnim mirom s Azerbejdžanom.

Dana 7. oktobra, komesarka EU za proširenje Marta Kos ponudila je ohrabrenje za pristupnu kampanju Armenije, rekavši novinarima u Briselu da se „Armenija zaista snažno kreće prema Evropskoj uniji. U ovom trenutku, to je jedina zemlja s kojom pregovaramo o liberalizaciji viznog režima“.

U međuvremenu, nezadovoljstvo armenske vlade EAEU-om ne pokazuje znakove smirivanja. Pašinjan je izrazio pritužbe na EAEU tokom sjednice Evroazijskog međuvladinog vijeća 2. oktobra.

„Ograničenja i administrativne barijere ostaju na snazi, što i dalje značajno ometa puno i efikasno funkcioniranje jedinstvenog tržišta“, citirala je premijera zvanična novinska agencija Armenpress.

Pašinjan je pozvao na „konstruktivan dijalog usmjeren na uklanjanje postojećih barijera za izvoz i tranzit armenskih proizvoda u skladu sa zakonom EAEU-a“.

U slučaju da Jerevan dodijeli ugovor o nuklearnoj elektrani Rosatomu, teško je predvidjeti kako bi Trumpova administracija mogla reagirati. Fundamentalni gradivni element strategije ekonomskog razvoja Armenije je TRIPP, projekat tranzitnog koridora koji podržavaju SAD i koji je ujedno i središnji dio mirovnog procesa između Armenije i Azerbejdžana. Gubitak ugovora o nuklearnoj elektrani mogao bi potencijalno smanjiti interes SAD-a za razvoj TRIPP-a ili potencijalno potaknuti Washington da ubrza napore za izgradnju tranzitne rute. Istovremeno, i Rusija i Iran se protive TRIPP-u.

  1. oktobra, Aleksej Ševcov, još jedan član ruskog Vijeća sigurnosti, napao je TRIPP kao inicijativu osmišljenu za uspostavljanje američkog vojnog prisustva u Armeniji.

„U Armeniji, u potpunosti u skladu s klasičnim postkolonijalnim modelima, uspostavlja se još jedna 'država unutar države', kojih sz zapadnjaci stvorili mnogo u bivšim sovjetskim republikama“, citirao je Ševstova ruski emiter RTV1.