Ruski grafikoni Instituta KSE: Umjerene cijene energenata vraćaju pritisak - Budžetski deficit raste
Institut Kyiv School of Economy KSE objavio je izdanje svog grafikona za august za Rusiju pod nazivom „Umjerene cijene energenata vraćaju pritisak - Budžetski deficit raste“. Ruski prihodi od izvoza nafte nastavili su opadati u julu, deficit saveznog budžeta je rastao, a mogućnosti za njegovo finansiranje postaju svi više ograničene. Makroekonomski izgledi, također, ostaju krhki.
Ruski prihodi od izvoza nafte pali su na 13,8 milijardi dolara u julu, u odnosu na 15,8 milijardi dolara u junu. Ovaj put, glavni pokretač bio je značajan pad obima izvoza, dok su cijene ruskog izvoza nafte ostale uglavnom stabilne. Prosječna izvozna cijena iznosila je 63,9 dolara po barelu, u poređenju sa 65,2 dolara u junu, dok je ukupni izvoz sirove nafte i naftnih derivata pao sa 7,6 na 7,0 miliona barela dnevno. Izvoz sirove nafte opao je zbog privremenog zatvaranja luke Novorosijsk, dok je izvoz naftnih derivata bio pogođen nastavkom ukrajinskih udara na ruske rafinerije i postojećim zabranama izvoza dizela, benzina i plinskog ulja.
Nakon dva mjeseca relativne stabilnosti, deficit saveznog budžeta ponovo je porastao. Kumulativni deficit dostigao je 6,5 biliona rubalja u periodu januar-juli, povećavši se za oko 600 milijardi rubalja samo u julu. Prihodi koji nisu od nafte i gasa pali su za 22 posto u poređenju sa junom, dok su rashodi porasli za 13 posto, što je dovelo do povećanja deficita. Sada je 40 posto veći nego u periodu januar-juli 2025. godine i 34 posto iznad revidiranog godišnjeg cilja Ministarstva finansije Rusije od 4,8 biliona rubalja. Fiskalni izazovi su, također, postali sve vidljiviji na regionalnom nivou: u prvoj polovini 2026. godine, 56 od 89 regija, uključujući teritorije Ukrajine pripojene Rusiji, imalo je budžetski deficit.
Mogućnosti za finansiranje deficita postaju sve ograničenije. Emisija OFZ-a u julu pala je na najniži nivo od septembra 2022. godine nakon što su aukcije potpuno obustavljene, jer Ministarstvo finansija Rusije nije uspjelo osigurati prihvatljive uslove. Situacija je, također, odraz rastućih problema s likvidnošću među ruskim bankama. Prema navodima ruskih vlasti, ne očekuje se da će se aukcije nastaviti barem do septembra. Alternativni izvori finansiranja su, također, pod pritiskom: vrijednost nelikvidne imovine Nacionalnog fonda bogatstva pala je za oko 500 milijardi rubalja u jednom mjesecu, jer su cijene dionica državnih kompanija, prvenstveno Sberbanke, pale.
Makroekonomski izgledi ostaju krhki. Rusija je prijavila rast realnog BDP-a od 1,3 posto u drugom kvartalu 2026. godine, što predstavlja oporavak u odnosu na prvi kvartal. Međutim, ove brojke treba tretirati s oprezom, jer su podaci Rosstata često podložni revizijama. Ukupna inflacija ostala je nepromijenjena na šest posto u odnosu na prethodnu godinu u julu, dok su inflacijska očekivanja među preduzećima i domaćinstvima porasla na 20,2 posto, odnosno, 14,7 posto, sa 15,9 posto i 12,4 posto mjesec dana ranije. Pritisci na cijene su sve veći u svim kategorijama potrošača, dok se udari na ključnu infrastrukturu nastavljaju. Dugoročne makroekonomske prognoze za 2026-2027. godinu ostaju slabe.