Bombardovanje Ukrajine uzima maha. Šta je Putin odlučio?

Drugi po veličini grad u Ukrajini, Harkov, rizikuje da se pretvori u "drugi Alep" zbog sve jačih ruskih zračnih napada, upozorio je gradonačelnik Harkova Ihor Terehov. U intervjuu za The Guardian, Terehov je rekao da ako Ukrajina odmah ne dobije dodatna sredstva za protivvazdušnu odbranu od zemalja partnera, Harkov će doživjeti istu sudbinu kao i sirijski grad Alep, koji je djelimično uništen prije skoro 10 godina, nakon intenzivnih ruskih i bombardovanja sirijskih vladinih trupa.

Terehov je još jedan u nizu visokih zvaničnika koji alarmiraju zbog sve teže situacije u Harkovu i okolini.

Grad, koji se nalazi u istočnoj Ukrajini u neposrednoj blizini fronta i samo tridesetak milja od ruske granice, postao je glavna meta nove ruske zračne ofanzive koja je, kako se čini, osmišljena za depopulaciju velikog dijela Ukrajine. „Kremlj želi drugi grad u Ukrajini učiniti neprikladnim za život“, pisao je The Economist početkom aprila.

Tokom proteklih nekoliko mjeseci, ruski napadi na civilnu infrastrukturu i stambene četvrti Harkova dramatično su se povećali, tokom napada je ubijeno desetine ljudi, a procijenjenih 1,3 miliona stanovnika grada često je ostajalo bez snabdijevanja električnom energijom. Talas ruskog bombardovanja 22. marta bio je posebno razoran, uništivši dvije glavne elektrane u Harkovu i mrežu trafostanica u dobro osmišljenom potezu da se grad gurne u mrak.

Bolnice, preduzeća i vlasnici kuća primorani su da traže generatore i druge alternativne izvore energije uoči novih nestanka struje, dok su djeca primorana učiti online ili u privremenim podzemnim učionicama. Za sada se čini da većina stanovnika Harkova želi ostati u gradu. Međutim, ako se situacija ne popravi u

narednim mjesecima, masovni egzodus bi mogao početi. Mnogi strahuju da bi bez pojačane protivvazdušne odbrane uslovi u gradu mogli ubrzo postati nepodnošljivi.

Uništenje Harkova bi svakako bio veliki ratni zločin, ali daleko od toga da je bez presedana. Naprotiv, metodična depopulacija drugog po veličini ukrajinskog grada savršeno se uklapa u destruktivnu taktiku koju je koristila Rusija od početka invazije na Ukrajinu prije više od dvije godine.

Od Mariupolja do Bahmuta, ruska vojska je dugu listu ukrajinskih gradova i naselja pretvorila u ruševine, polako se krećući naprijed duž gotovo nepomične linije fronta. Iako je nemoguće precizno utvrditi broj žrtava na teritorijama koje su trenutno pod ruskom okupacijom, vjeruje se da je samo u Mariupolju stradalo desetine hiljada ukrajinskih civila.

Iako je oblast Harkova najviše stradala, nedavna eskalacija ruskih bombardovanja uticala je na cijelu zemlju, a napadi na elektroenergetski sistem posebno su stvorili probleme bez presedana za cijeli ukrajinski energetski sektor. Očigledno je to rezultat pažljivog planiranja u Moskvi, a ruski vojni zvaničnici izvukli su važne lekcije iz neuspjeha bombardovanja energetske infrastrukture u zimu 2022-23.

"Umjesto da nastavi napadati ukrajinske sisteme za prenos električne energije, Rusija je pokrenula masovne napade na našu infrastrukturu za proizvodnju energije", rekao je za CNN Maksim Timčenko, izvršni direktor ukrajinske energetske kompanije DTEK. “Nažalost, neprijatelj je poboljšao svoju taktiku i koristi visoko precizno oružje. Kao rezultat toga, destruktivna efikasnost bombardovanja značajno je porasla u poređenju sa 2023.

Tajming trenutne kampanje bombardovanja, također, ukazuje da Moskva želi  iskoristiti sve veće rupe u ukrajinskoj protivvazdušnoj odbrani. Sa vitalnim paketom pomoći koji je odložen u američkom Kongresu više od šest mjeseci, ukrajinska vojska trenutno pati od nestašice mnogih vrsta opreme, ne ostavljajući komandantima na prvoj liniji fronta i timovima protivvazdušne odbrane drugog izbora osim da očuvaju zalihe municije, koje su smanjene.

Glavni lučki grad Ukrajine i međunarodna pomorska vrata — Odesa — bili su podvrgnuti snažnim napadima posljednjih mjeseci. Napadi na stambena naselja u oblastima Sumi i Černihiv na sjeveru Ukrajine, također, su primjetno snažniji.

 

Početkom aprila, snažan raketni baražni napad uspio je probiti osiromašenu ukrajinsku protivvazdušnu odbranu u blizini glavnog grada zemlje, uništivši najveću elektranu u regionu Kijeva.  

„Zašto? Jer nismo imali projektile. Ponestalo nam je svih projektila", rekao je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski sa očiglednom iritacijom u intervjuu za PBS NewsHour.

Zvaničnici ukrajinske vlade sada hitno traže dodatnu protivvazdušne odbranu kako bi se suprotstavili ruskoj kampanji bombardovanja. Do sada je odgovor na ove akcije bio prigušen, a jedino je Njemačka potvrdila planove za transfer Patriot sistema. Druge zemlje, poput Holandije, ponudile su kupovinu sistema Patriot u ime Ukrajine. Iako se ovi koraci mogu samo pozdraviti, još mnogo toga treba učiniti na zaštiti civilnog stanovništva Ukrajine i infrastrukture zemlje.

Mnogi analitičari smatraju da poboljšanje sistema protivvazdušne odbrane nije dovoljno i tvrde da Ukrajina mora nabaviti neophodno oružje dugog dometa kako bi se efikasno suprotstavila Putinovoj taktici bombardovanja za napad na ruska lansirna mesta. Međutim, to bi zahtijevalo od ukrajinskih partnera da prevladaju svoj dobro poznati strah od eskalacije i ukinu dugogodišnju zabranu korištenja zapadnog oružja za napade na rusku teritoriju. Za sada postoji nekoliko znakova da bi se to moglo dogoditi.

Međunarodni krivični sud u Hagu već je izdao naloge za hapšenje dvojice visokih ruskih oficira u vezi sa bombardovanjem ukrajinske civilne infrastrukture 2022-23. godine, ali to je malo utjehe za opkoljeno ukrajinsko stanovništvo, koje zna da će proći godine prije nego što ugledaju barem simboličan trijumf pravde. U međuvremenu, aktuelna kampanja bombardovanja nastavlja dobijati na zamahu. Ova nova vazdušna ofanziva je daleko ambicioznija od prethodnih pokušaja Rusije, sa očiglednim krajnjim ciljem da čitave ukrajinske regione učini nesposobnim za život.

Ako ukrajinski sistem protivvazdušne odbrane ne bude radikalno poboljšan u bliskoj budućnosti, zemlja će se suočiti sa humanitarnom katastrofom koja bi potencijalno mogla da odredi budući tok rata. Putin nije uspio izvojevati odlučujuću pobjedu nad Ukrajinom na bojnom polju, ali njegova kampanja bombardovanja ipak može slomiti ukrajinski otpor, tjerajući milione civila iz njihovih domova i razorenih gradova.