Garancije mira i strane trupe: kako SAD i Evropa žele zaštititi Ukrajinu od Rusije

Bloomberg je izvijestio da će paket sigurnosnih garancija za Ukrajinu biti formiran ove sedmice, oslanjajući se na podršku američkog predsjednika Donalda Trumpa. Plan uključuje slanje evropskih trupa kao dijela mogućeg mirovnog sporazuma. Nakon samita u Bijeloj kući, gdje su SAD ojačale svoje obaveze, evropski lideri nastoje ojačati poziciju Kijeva prije potencijalnog sastanka predsjednika Putina i Zelenskog.

Evropski zvaničnici su razgovarali o slanju britanskih i francuskih trupa u Ukrajinu, određivanju njihovog broja i zadataka. Oko 10 zemalja je spremno poslati snage, rekli su izvori anonimno. Trump je kasnije rekao da je Evropa spremna poslati trupe.

„Što se tiče sigurnosti, spremni su poslati ljude na teren“, rekao je Trump za Fox News. „Spremni smo im pomoći u raznim stvarima, posebno... možda bismo mogli razgovarati o zračnom transportu, jer niko nema ono što mi imamo, oni to zapravo nemaju. Ali ne mislim da će to biti problem“.

Zvaničnici Velike Britanije su saopćili da će evropski i američki vojni zvaničnici uskoro finalizirati detalje garancija. Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa rekao je da će uslovi biti dogovoreni u narednim danima. Uprkos napretku, neki zvaničnici su skeptični prema mirovnom sporazumu i odvraćanju Putina. Kremlj odbacuje raspoređivanje NATO trupa u Ukrajini.

Plan poziva na jačanje ukrajinske vojske kroz obuku i podršku multinacionalnih snaga, uglavnom evropskih. Velika Britanija i Francuska su spremne poslati stotine vojnika dalje od fronta. Sjedinjene Američke Države će osigurati obavještajne podatke, oružje i eventualno protivvazdušnu odbranu putem partnera. Italijanska premijerka Giorgia Maloni predložila je garancije slične NATO-u za odbranu Ukrajine bez članstva u savezu.

Ono što je sigurno jeste da Sjedinjene Američke Države neće slati trupe u Ukrajinu. Donald Trump je rekao da nema planove da šalje američke trupe u Ukrajinu i potpuno je isključio učešće SAD-a u kopnenim operacijama u zemlji.

 

 

Vojni stručnjak Oleg Ždanov, u komentaru za Focus, izražava ozbiljne sumnje u mogućnost uvođenja stranih trupa u Ukrajinu kao dio bilo kakvih mirovnih inicijativa. Prema njegovom mišljenju, nijedna zemlja vjerovatno neće odlučiti da pošalje svoje vojne kontingente, s obzirom na prethodna iskustva i reakciju ključnih igrača, uključujući Rusiju.

Ždanov skreće pažnju na neodlučnost evropskih zemalja, uključujući Veliku Britaniju. Prema njegovim riječima, britanski stav varira: ujutro mogu izjaviti spremnost da dostave trupe, a navečer odustati od takvih planova. Ova neizvjesnost, prema riječima stručnjaka, ukazuje na malu vjerovatnoću da će se strane trupe pojaviti u Ukrajini. On smatra da su takve izjave vjerovatnije politički manevri nego stvarne namjere.

„Glavna ideja koju promovira američki predsjednik Donald Trump nije sklapanje konačnog mirovnog sporazuma, već privremeno zamrzavanje sukoba. Trump ne insistira na punopravnom mirovnom sporazumu, kao što to čini ruski diktator Vladimir Putin, koji traži konačno rješenje pod svojim uvjetima. Umjesto toga, Trump zamrzavanje neprijateljstava vidi kao način zaustavljanja rata, što bi mu moglo postati izgovor da zatraži Nobelovu nagradu za mir. Trump o tome otvoreno govori, ne skrivajući svoje ambicije“, rekao je stručnjak za Focus.

U slučaju prekida vatre, Ždanov smatra da se maksimum koji se može očekivati je uvođenje međunarodnih posmatrača, a ne punopravnih vojnih kontingenata. Podsjeća na iskustvo iz 2014. godine, kada su posmatrači OSCE-a pratili poštivanje režima prekida vatre na prvoj liniji fronta. Međutim, ovaj proces nije bio efikasan: čak i pod uvjetima formalnog prekida vatre, Ukrajina je pretrpjela značajne gubitke - do bataljona godišnje. Ždanov naglašava da kontrola OSCE-a nije uspjela spriječiti kršenja, a gubici su ostali zapanjujući.

Stručnjak se, također, prisjeća pokušaja iz 2023. godine, kada je francuski predsjednik Emmanuel Macron izrazio spremnost da pošalje trupe da nadgledaju prekid vatre.

„U to vrijeme, čak se razmatrala i ideja o mirovnoj operaciji pod poveljom UN-a, gdje bi trupe mogle razdvojiti zaraćene strane. Međutim, Rusija je oštro reagirala na ovaj prijedlog. Rusija je, riječima Dmitrija Medvedeva, zaprijetila da će ruske snage „pronaći i ubiti“ francuske vojnike ako se pojave u Ukrajini. Nakon takvih prijetnji, razgovori o stranom vojnom kontingentu brzo su prestali“, dodao je Ždanov.

Ždanov zaključuje da čak i ako Trump uspije uvjeriti Ukrajinu i Rusiju da zamrznu sukob na trenutnim pozicijama, najvjerovatnije će u Ukrajinu biti poslani samo međunarodni posmatrači. Istovremeno, izražava zabrinutost da bi prisustvo vojnih posmatrača moglo biti još gore od civila. Rusija bi ih, rekao je, mogla iskoristiti kao metu tako što će inscenirati provokacije, a zatim optužiti Ukrajinu za napade na strance, naprimjer, nazivajući to djelovanjem „banderovaca“. Takav scenario, prema mišljenju stručnjaka, je prilično vjerovatan, s obzirom na prethodna iskustva i agresivnu retoriku Kremlja.

Podsjetimo, 19. augusta, Financial Times je izvijestio da je Kijev ponudio SAD-u sporazum vrijedan 100 milijardi dolara.

Focus je, također, pisao da bi se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Donald Trump mogli sastati u Budimpešti radi razgovora o okončanju rata. Tajne službe Sjedinjenih Američkih Država počele su organizirati događaje.