Kina nastavlja nezakonito progoniti porodice disidenata, navodi se u izvještaju

 

Kina nastavlja protivzakonito progoniti porodice aktivista i disidenata, uprkos obećanju da će prekinuti praksu kolektivnog kažnjavanja, navodi kineska grupa za ljudska prava u izvještaju.

Progon, koji uključuje zastrašivanje i uznemiravanje, prisilna iseljavanja, zabrane putovanja, krivične postupke protiv članova porodice i sprečavanje djece da pohađaju školu, pogađa ljude širom Kine i zajednicu dijaspore decenijama, navodi se u izvještaju kineskih branitelja ljudskih prava (CHRD), navodi se u izvještaju.

Djela kolektivnog kažnjavanja zabranjena su međunarodnim pravom o ljudskim pravima.

Kineske vlasti su tek 28. decembra prošle godine obećale da će ukinuti praksu kolektivnog kažnjavanja članova porodica osuđenih kriminalaca. Kineski sudovi obično osuđuju disidente i aktiviste za krivična djela. Obećanje je uslijedilo nakon što su stanovnici Kine lobirali kod najvišeg zakonodavnog tijela u zemlji, Nacionalnog narodnog kongresa (NPC), zbog obavijesti lokalnih vlasti kojima se nameću ograničenja u obrazovanju, zapošljavanju i socijalnom osiguranju članovima porodica ljudi koji se nalaze u zatvoru.  

"Nakon revizije, smatrali smo da obavještenja nisu u skladu sa ustavom, niti sa zakonima o obrazovanju, zapošljavanju i socijalnom osiguranju, pa pozivamo relevantna odjeljenja da ukinu dokumente", navodi se u izjavi iz NPC, prenosi China Daily Hong Kong.

“Kriminalci bi trebali biti odgovorni i kažnjeni za svoje nedolično ponašanje, što znači da drugi ne bi trebali biti uključeni u kazne. To je osnovni princip vladavine prava u modernom društvu”, rekao je portparol ove grupe.

Iz CHRD je za Guardian rečeno da nema dokaza o zakonodavnoj aktivnosti za okončanje kolektivnog kažnjavanja te da nijedan zvaničnik nije odgovarao od objave. Renee Xia, direktorica CHRD, rekla je da se čini da je to politika koju podržava država.  

“Novi zakon teško bi pomogao da se iskorijeni njegova selektivna provedba zakona u ciljanju ovih branitelja”, rekla je ona.

 

Izvještaj je fokusiran na djela navodnog kolektivnog kažnjavanja počinjena 2023. i početkom 2024. godine, uz "desetine" novih ili tekućih slučajeva za koje su rekli da pokazuju da se praksa nastavlja.

Među slučajevima koje je CHRD zabilježio bio je i slučaj zatvorene aktivistkinje He Fangmei, čija su mala djeca, kažu njeni advokati, nestala u aprilu nakon što su prisilno držana u psihijatrijskoj ustanovi.

He Fangmei i njen suprug privedeni su u oktobru 2020. godine, nakon njenog javnog djelovanja vezanog za neispravne vakcine. Ona, koji je bio u petom mjesecu trudnoće, i njeno dvoje djece od pet i sedam godina, smješteni su u psihijatrijsku bolnicu Henan Xinxiang Gongji. Dva mjeseca nakon porođaja uhapšena je i poslana u pritvor.

Troje djece zadržano je u bolnici, uprkos naporima drugih članova porodice da ih preuzmu i brinu o njima. Zahtjevi njene sestre da ih posjeti odbijeni su, navodi se u izvještaju. Sin je kasnije upućen u hraniteljstu porodicu, navodno bez pristanka porodice, a u januaru ove godine jedna grupa aktivista tvrdila je da su vlasti prevarile njegovu majku da se formalno odrekne zahtjeva za starateljstvo.

Advokat Hea rekao je da su dvije djevojčice u međuvremenu nestale, nakon što je bolnica odlučila da im prestane prižati smještaj i ostavila ih kod lokalnih zvaničnika.

Guardian nije uspio doći do vlade okruga Hui, a iz psihijatrijske bolnice je saopćeno da nisu u mogućnosti dati nikakve informacije o slučaju.

U razgovoru sa novinarima, Wang Liqin, supruga zatvorenog advokata Wang Zhanga, rekla je da su vlasti prijetile ranije ove godine da će je ponovo pritvoriti ili da će joj oduzeti djecu, ako objavi nešto o svom mužu na internetu.

“U osam godina koliko smo živjeli u Pekingu, bili smo 11 puta podvrgnuti prisilnom preseljenju”, rekla je ona.

Takođe je privedena i osuđena na dvije i po godine zatvora.

“Tokom mog odsustva, moje četvoro djece, o kojima je brinula svekrva, stalno su maltretirani i pod prismotrom”, kaće Wang.  

Izvještaj CHRD, također, uključuje svjedočenje da je u martu policija pretresla novu školu sina advokata za ljudska prava Wang Quanzhanga koji je pušten iz zatvora 2020. godine. Wangov sin je bio u školi samo 10 dana nakon što je zbog policijskog pritiska napustio prethodnu.

U drugom slučaju, oca zatvorenog IT radnika Niu Tengyua odvela je policija državne sigurnosti u Shanxiju u januaru. Kasnije je pušten. Niu je priveden 2019. i osuđen na 14 godina zatvora zbog web stranica koje su objavile informacije o kćeri Xi Jinpinga i drugim visokim zvaničnicima 2019. On je navodno bio mučen u zatvoru, prema tvrdnjama grupa za ljudska prava.

 

Odvojeno, Rayhan Asat, istaknuta ujgurska aktivistica, kaže da su porodični pozivi sa njenim bratom, koji je zatočen u Xinjiangu, skraćeni sa dozvoljene dvije minute,  ako je neko od njih plakao.

CHRD je pozvao Kinu da prekine tu praksu, uvede zakon koji zabranjuje kolektivno kažnjavanje i da ukine sve zabrane izlaska članovima porodica. Također su pozvali međunarodnu zajednicu i UN da pojačaju pritisak na Peking.

 

ZAKLJUČAK

 

 

Kina je često na meti aktivista, ali i međunarodnih organizacija zbog kršenja ljudskih prava. Javnost u Bosni i Hercegovini i zemljama Zapadnog Balkana je malo i nedovoljno upoznata sa kršenjima ljudskih prava od strane Kine. Najčešće se u javnosti o kršenju ljudskih prava kada je u pitanju Kina govori i piše kada se ta kršenja dešavaju od strane kineskih kompanija na teritoriji neke od država Zapadnog Balkana (naprimjer, kršenja prava stranih radnika angažiranih od strane kineske kompanije u Srbiji).

U ovom slučaju govori se o kažnjavanju porodica ljudi koji služe zatvorske kazne (u konkretnom slučaju se radi o aktivistima za ljudska prava ili borbu protiv korupcije).

Sadržaj teksta jasno upućuje na oprez kako za političke zvaničnike u zemljama Zapadnog Balkana, tako i na poslovnu zajednicu, obrazovne institucije, ali i nevladin sektor. Jer, u konačnici, svaka saradnja može u konačnici dovesti do povezivanja političkih zvaničnika, biznismena, naučnih i obrazovnih radnika, nevladinog sektora, ali i medija sa institucijama i organizacijama koje krše ljudska prava u Kini. Osim negativnog imidža koji to donosi “saradnicima” može predstavljati i opasnost da se postignuti stepen zaštite ljudskih prava u zemljama Zapadnog Balkana smanjuje zarad dnevnopolitičkih poena, jednokratne finansijske ili neke druge koristi za pojedince.