KOMENTAR: Ide li ruska ekonomija ide ka snažnom ili lakom padu?
Ruska ekonomija se u prvom kvartalu usporila mnogo oštrije nego što se očekivalo. Očekivalo se da će se usporiti, prema radu Liama Peacha, višeg ekonomiste za tržišta u razvoju i Nicholasa Farra, ekonomiste za tržišta u razvoju u Capital Economicsu.
Čini se da ruska ekonomija ulazi u akutniju fazu kontrakcije, sa podacima s početka 2025. godine koji ukazuju na iznenadni gubitak zamaha i moguću tehničku recesiju u prvoj polovini godine.
Usporavanje je trebalo biti dio plana. Ruska ekonomija se pregrijavala, potaknuta fiskalnim stimulusom povezanim sa ratom i širenjem industrijske proizvodnje koji su doveli do naglog porasta inflacije i, uprkos ekstremnim povećanjima kamatnih stopa na trenutnih 21 posto, Centralna banka Rusije (CBR) nije bila u stanju sniziti inflaciju ili smanjiti pritisak na ekonomiju zahvaljujući vojnom podsticaju. Stoga je guvernerka CBR-a Elvira Nabiullina usvojila ekstremnije metode nemonetarne politike, otkazavši velikodušan program subvencioniranja hipoteka i ukinuvši i korporativno i maloprodajno kreditiranje. Ideja je bila ispuhati balon i smanjiti inflaciju po cijenu kočenja rasta. Od tada bjesni vrlo živa debata, gdje neki tvrde da će usporavanje završiti valom bankrota kasnije ove godine, dok drugi kažu da je ekonomija robusnija nego što se čini i da će se rast nastaviti.
„BDP se čini da se u prvom kvartalu potpuno smanjio u odnosu na prethodni kvartal“, rekao je Peach. „Očekivali smo da će se usporavanje materijalizirati nakon nedavnog perioda pregrijavanja, ali čini se da je izraženije i da se događa brže nego što smo mislili da je vjerovatno“.
Ruski poslovni lideri su zabrinuti, a ruski predsjednik Vladimir Putin pokušao ih je krajem aprila uvjeriti da je trenutni pad na 1,9 posto godišnjeg rasta za januar-februar, u odnosu na 4,3 posto prošle godine, „planirana korektivna mjera“ za obuzdavanje inflacije. Ali neki analitičari brinu da ekonomija, umjesto mekog slijetanja, slijeće na sunovrat.
Industrijska proizvodnja porasla je za samo 1,1 posto u odnosu na prethodnu godinu u prvom kvartalu, što je oštar pad sa 5,6 postou prethodnom kvartalu, izvještava Capital Economics. Pad je u skladu sa sezonski prilagođenom kvartalnom kontrakcijom od dva posto, pri čemu su gotovo svi industrijski podsektori oslabili. Proizvodnja osnovnog sektora – pokazatelj aktivnosti u ključnim industrijama Rusije – značajno je pala, što sugerira da je rast BDP-a pao ispod dva posto u odnosu na prethodnu godinu u prvom kvartalu, sa 4,5 posto u četvrtom kvartalu.
Dodajući doakaz sumornim izgledima, mjesečna procjena BDP-a Ministarstva ekonomskog razvoja za mart pokazala je međugodišnji rast od samo 1,4 posto. Ekonomisti sada upozoravaju da je Rusija možda već u ranim fazama recesije.
„Tehnička recesija u prvoj polovini ove godine je jasna mogućnost“, rekao je Farr.
Vještački nametnuto usporavanje dolazi pored dramatičnog pada cijena nafte, nakon najave OPEC+ da će povećati proizvodnju za 411.000 barela dnevno počev od juna, u vrijeme kada su cijene već niske. Cijena nafte Brent pala je na nešto više od 60 dolara po barelu, a Ministarstvo finansija (MinFin) je oštro smanjilo svoju prognozu prihoda od nafte i gasa u 2025. godini za 24 posto, utrostručivši prognozu budžetskog deficita na 1,7 posto BDP-a. Prema novim scenarijima, očekuje se da će se ekonomski rast Rusije usporiti na 1,8 posto u 2025. godini, u odnosu na osnovnu prognozu od 2,5 posto, a cijene nafte su revidirane naniže sa 69,70 dolara po barelu na 56 dolara.
Kombinacija čvršćeg monetarnog kursa i slabljenja fiskalnih stimulansa čini se da stoji iza oštrijeg usporavanja. Ruska Centralna banka je u više navrata od 2023. godine povećala kamatne stope u pokušaju da obuzda inflaciju i stabilizira rublju. Rezultat je bio oštar porast troškova servisiranja duga za privatni sektor i usporavanje rasta bankarskih kredita.
„Efekti monetarnog stezanja su jaki“, rekao je Peach. „U međuvremenu, poticaj od povećanja vojne potrošnje posljednjih godina vjerovatno više ne pruža istu podršku rastu“.
Izglede dodatno komplicira ograničen prostor za fiskalnu fleksibilnost. Siluanov je rekao da se vojni izdaci neće mijenjati i da će se ove godine povećati za četvrtinu u odnosu na prošlu. To znači da će, ako dođe do smanjenja, ono doći na štetu socijalne sfere, što će smanjiti potrošnju.
„Dalji nepovoljni efekti mogli bi se pojaviti ako SAD budu više frustrirane tempom pregovora o okončanju rata“, rekao je Farr. „Čini se da 'Zakon o sankcijama Rusiji iz 2025.' američkog senatora Lindseyja Grahama dobija podršku i nametnuo bi carinu od 500 posto na uvoz iz bilo koje zemlje koja kupuje rusku energiju“.