Migranti i etničke manjine u Rusiji pod pritiskom zbog Putinovog novog obračuna sa terorizmom

 

Neuspjeh ruskog  predsjednika Vladimira Putina da zaustavi smrtonosni teroristički napad tadžikistanskih militanata u Moskvi u martu imao je porazne nuspojave za ruske imigrante i etničke manjine.

 

Dok je Kremlj na međunarodnom nivou krivnju za teroristički napad svalio na Ukrajinu, SAD i Britaniju, na domaćem planu je pronašao ranjivije žrtvene jarce, pojačavajući obračun sa migrantima, srednjoazijskim narodima i Rusima koji nisu bijele puti.

Od napada na Crocus City Hall 22. Marta, koji je doveo do smrti 143 osobe, a odgovornost je preuzeo ogranak Islamske države, ruska policija provodi racije u spavaonicama za migrante u nekoliko gradova, dok su tamnoputi ljudi pretraživani po ulicama.

Krajem marta oko 40 migranata privedeno je u gradu 60 kilometara od Moskve. Agencije za provođenje zakona, također, su izvele veliku operaciju uključujući masovne pretrese i momentalno privođenje pod optužbom kršenja zakona o migraciji. Kao rezultat toga, 466 osoba osuđeno je na protjerivanje iz Rusije.

Vlasti država centralne Azije - Tadžikistana, Uzbekistana i Kirgistana - tradicionalnih zemalja porijekla mnogih migranata u Rusiju - izdale su saopćenja u kojima savjetuju svojim građanima da ne učestvuju u masovnim događajima u Rusiji i da ostanu kod kuće.

Ali nisu samo migranti ti koji osjećaju ledeni dah Kremlja na svojim vratovima.

"Talas ksenofobije nakon napada je  vrlo prisutan kada su u pitanju  autohtoni narodi", rekla je za POLITICO Viktorija Maladaeva, predsjednica Fondacije starosjedilaca Rusije.

Pod „autohtonim narodima“ Maladaeva misli na mnoge neslovenske grupe koje hiljadama godina žive na teritoriji današnje Rusije. „Ljudi se plaše da izađu iz kuće, putuju taksijem, neki su odgodili sve poslove sa skraćenim radnim vremenom za narednu sedmicu i sjede kod kuće, neki imaju telefon uvijek pri ruci“, rekla je Maladeeva.

Kao primjer trenda eskalacije, organizacija Azijati Rusije izvijestila je da su jednu ženu iz Jakutije, na ruskom dalekom istoku duž Sjevernog ledenog okeana, maltretirali u moskovskoj podzemnoj željeznici ruski nacionalisti koji su joj uputili nacističke pozdrave, vičući „Rusija je za Ruse. Moskva je za Moskovljane.” Jakutija je najveća republika u zemlji.

Maladaeva je rekla da su ljudi primali prijetnje preko društvenih mreža, u kojima su pozivani da se "vrate na svoje mjesto". Neki Rusi azijskog porijekla, zajedno sa autohtonim Rusima, sada razmišljaju o migraciji u Centralnu Aziju, prema porukama koje je Fondacija Autohtono stanovništvo Rusije dobila od svojih članova.

 

Dvolični Putin

 

Putin se, kao i uvijek, distancirao od ove rasprave kako bi održao imidž umjerenog predsjednika koji predstavlja svih 195 ruskih etničkih grupa.

„Rusija je oduvek bila multietnička i multikonfesionalna zemlja, nastala je na taj način. Raznolikost i snaga naše zajedničke domovine, Rusije, bili su i još uvijek jesu u međusobnom obogaćivanju kultura, tradicija i religija“, rekao je 2015. godine na ceremoniji otvaranja Moskovske glavne džamije.

Ubrzo nakon invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine Putin je dodao: „Ja sam Rus. Ali kada vidim primjere takvog herojstva neetničkih Rusa u Ukrajini, želim  kazati: ja sam Lakijanac, ja sam Dagestanac, ja sam Čečen, Inguš, Rus, Tatar, Jevrejin, Mordvin, Osetinac. Svih od više od 300 nacionalnih i etničkih grupa Rusije jednostavno se ne mogu nabrojati”.

Ali u stvarnosti, progon migranata, od kojih većina dolazi u Rusiju iz centralnoazijskih zemalja,  je operacija koja se provodi odozgo prema dolje.

Ruski glavni tužilac Igor Krasnov izvijestio je Putina 26. marta, bez dokaza, da je broj zločina koje su počinili migranti u Rusiji skočio za 75 posto u 2023. godini.

Ova izjava, koja je u potpunoj suprotnosti sa brojkama ruskog Ministarstva unutrašnjih poslova, ilustrativna je za kampanju protiv migranata koju je pokrenula policija nakon napada na Crocus. Prema godišnjim statistikama Ministarstva unutrašnjih poslova, broj stranaca koji su počinili zločine pao je za devet posto u 2023. godini, dok je broj kriminalnih djela koje su počinili stranci iz bivših sovjetskih zemalja ZND smanjen za sedam posto.

 

Ruska vlada nije odgovorila na zahtjev za komentar o obračunu i kriminalnoj statistici.

 

Napadi i uznemiravanje

 

"Ne možemo ništa reći o masovnom raspoloženju, jer se ono ne mjeri tako brzo", rekao je za POLITICO Aleksandar Verhovski, šef istraživačkog centra Sova, koji prati nacionalizam i ksenofobiju u Rusiji. “Ali, vlasti smatraju da će teroristički napad [potaknuti] ksenofobična osjećanja i, shodno tome, žele pokazati ljudima da im je stalo do njihovih osjećaja, a u tu svrhu moraju nešto učiniti sa migrantima”.

Ovo se pretvorilo u samoispunjavajuće proročanstvo, dodao je Verhovski, a državna ofanziva na migrante od samog terorističkog napada izazvala je mržnju i diskriminaciju prema svim neslavenskim ljudima u Rusiji, uključujući neevropske autohtone narode.

Prema izvještajima iz prve ruke iz Rusije, ljudi su napadani i maltretirani.

U jednom slučaju, Rus je napao osobu koja je izgledala kao da dolazi iz Centralne Azije u moskovskom okrugu Beljaevo, prije nego što je intervenirala žena po imenu Ekaterina (koja je tražila da joj se promijeni ime iz sigurnosnih razloga), rekla je za POLITICO.

Ekaterina je ispričala da je ta osoba vozila i da se zaustavila na semaforu kada mu je Rus udario nogom na vrata automobila. Nakon što je vozač otvorio prozor, Rus ga je poprskao biber sprejom u lice, što je dovelo do tuče. Rus, koji je bio obučen u nacionalističku odjeću – avijatičarska jakna i čizme Doc Martens - otišao je tek nakon što je Ekaterina zaprijetila da će pozvati policiju.

 

'Tjeskoba i strah prevladavaju'

 

Mržnja je povećala stres i anksioznost među neslovenskim zajednicama u Rusiji.

“Prevladavaju anksioznost i strah. Ljudi ne razumiju šta sada trebaju raditi i da li je to sada realna prijetnja ili će možda ovaj talas proći”, rekla je Marina Obmolova, psiholog i direktorica dobrotvorne organizacije za zlostavljane nebijelce.

Fondacija vodi telefonsku liniju za ljude kojima je potrebna psihološka podrška.  

“U prvim danima nakon napada bilo je više žalbi nego inače, a odnosile su se ne samo na zahtjeve za psihološku pomoć već i na konsultacije sa advokatom o tome koji su rizici i da li ljudi trebaju napustiti Rusiju", rekla je Obmolova.

 

Verhovski, koji se bavi istraživanjem ksenofobije, rekao je da bi “kozmetičke mjere ili pojedinačni krivični slučajevi koji se vode protiv migranata u velikoj mjeri mogli biti realne opcije za ruske vlasti”.

Činjenica da se o takvim mjerama čak i razgovara je zabrinjavajući razvoj događaja za najugroženije stanovništvo Rusije, dodao je.